Croatia business News API

Supported Countries - 165

Afghanistan

Albania

Algeria

Angola

Argentina

Australia

Austria

Azerbaijan

Bahamas

Bahrain

Bangladesh

Barbados

Belarus

Belgium

Belize

Bermuda

Bhutan

Bolivia

Bosnia And Herzegovina

Botswana

Brazil

Brunei

Bulgaria

Cambodia

Cameroon

Canada

Cape Verde

Cayman Islands

Central African Republic

Chile

China

Colombia

Comoros

Congo

Costa Rica

Croatia

Cuba

Cyprus

Czech Republic

DR Congo

Denmark

Djibouti

Dominica

Dominican Republic

Ecuador

Egypt

El Salvador

Estonia

Ethiopia

Fiji

Finland

France

French Polynesia

Gabon

Georgia

Germany

Ghana

Greece

Guatemala

Guinea

Haiti

Honduras

Hong Kong

Hungary

Iceland

India

Indonesia

Iran

Iraq

Ireland

Israel

Italy

Ivory Coast

Jamaica

Japan

Jordan

Kazakhstan

Kenya

Kuwait

Kyrgyzstan

Laos

Latvia

Lebanon

Libya

Lithuania

Luxembourg

Macedonia

Madagascar

Malawi

Malaysia

Maldives

Mali

Malta

Marshall Islands

Mauritania

Mauritius

Mexico

Moldova

Monaco

Mongolia

Montenegro

Morocco

Mozambique

Myanmar

Namibia

Nepal

Netherland

New Zealand

Niger

Nigeria

North Korea

Norway

Oman

Pakistan

Palestine

Panama

Papua New Guinea

Paraguay

Peru

Philippines

Poland

Portugal

Puerto Rico

Qatar

Romania

Russia

Rwanda

Samoa

Saudi Arabia

Senegal

Serbia

Singapore

Slovakia

Slovenia

Solomon Islands

Somalia

South Africa

South Korea

Spain

Sri Lanka

Sudan

Sweden

Switzerland

Syria

Taiwan

Tajikistan

Tanzania

Thailand

Tonga

Tunisia

Turkey

Turkmenistan

Uganda

Ukraine

United Arab Emirates

United Kingdom

United States Of America

Uruguay

Uzbekistan

Vanuatu

Venezuela

Vietnam

Yemen

Zambia

Zimbabwe

Get business headlines from Croatia with our JSON API.

🔑 Get API key for the Croatia business News API

Country Parameter

The country paramter for the Croatia is HR.

Some example queries:

Below is the search query to fetch random 100 news-sources of Croatia.

https://newsdata.io/api/1/sources?country=hr&apikey=YOUR_API_KEY

Some of the well known sources

Live Example

This example demonstrates the HTTP request to make, and the JSON response you will receive, when you use the News API to get business headlines from Croatia.

Business Headlines from Croatia

https://newsdata.io/api/1/latest?country=hr&category=business&apikey=YOUR_API_KEY

{
  • "status": "success",
  • "totalResults": 74,
  • -
    "results": [
    • -
      {
      • "article_id": "88509b3c9df91fcbbf4b4c6febdfd89b",
      • "title": "Trump priča narodu što želi čuti, relanost je nešto drugo: Pogledajte samo koliki im je javni dug!",
      • "link": "https://www.tportal.hr/biznis/clanak/trump-prica-narodu-sto-zeli-cuti-relanost-je-nesto-drugo-pogledajte-samo-koliki-im-je-javni-dug-20250313",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "Američki predsjednik Donald Trump, baš kako je i najavljivao, uveo je carine zemljama diljem svijeta. Na snagu su stupile i one na uvoz čelika i aluminija iz Europske unije",
      • "content": "Procjenjuje se da utječu iz Unije pa Europska komisija kao odgovor uvodi protumjere u istoj vrijednosti na različite proizvode. Na snagu će stupiti u travnju. , glavna makroekonomistica udruge Hrvatski izvoznici, Ekonomski fakultet u Zagrebu, kako je glavni problem sam trgovinski rat, odnosno ekonomsko neprijateljstvo koje vlada s jedne strane Atlantika prema drugoj i koje stvara veliku nesigurnost. 'Pored ovih carina, sutra se mogu uvesti nove carine, smanjuje se interes za investiranje, smanjuje se interes za potragom novih tržišta. Globalni indeks nesigurnosti uvjeta trgovine je danas ', rekla je Ivanov. Istaknula je kako direktni efekti u izvozu Hrvatske na tržište SAD-a nisu toliko veliki. 'Tim više što nama izvoz u SAD , relativno je mali udio kategorija za koje danas znamo da će biti obuhvaćene carinama', rekla je Ivanov. Hrvatska dominantno izvozi na tržište EU, tako da smo nametnutim američkim carinama puno više pogođeni u našem izvozu u Njemačku, Austriju, Italiju... 'Ovo nije kraj carina na čelik i aluminij, još . Ne znamo koliko široko ta speficikacija može ići', pojasnila je ekonomistica. EU od 1. travnja uvodi protumjere na američke carine. U prvoj etapi, od 1. travnja, uvode se carine na američke proizvode koje su vrijedne oko 8 milijardi eura, odnose se, između ostalog na . 'To su luksuzni proizvodi, ništa što bitno utječe na potrošnju europskih građana', rekla je Ivanov. U drugoj etapi, koja stupa na snagu 13. travnja, uvode se carine vrijedne 18 milijardi eura, a EU objavio je opsežan popis proizvoda na 99 stranica. Između ostaloga navode se razne 'Nije to ništa bitno i snažno za europsko tržište. Problem će nastati ako počnemo cariniti usluge, gdje recimo Amerika ima . To su mahom digitalne usluge koje su nam bitne. Isto tako, nećemo valjda uvesti carine na uvoz plina. Ne znate u trgovinskom ratu gdje je kraj tome. Svi znamo priču o uvoznim carinama. Carine mogu biti izvozne, mogu biti barijere, kvote..., kazala je. Najbolje je ne uvoditi protucarine jer nastavljate rat, poručila je Ivanov. Smatra da SAD uvodi uvozne carine jer ima ogromni javni dug i velike troškove kamata. 'Gledam to kao čistu fiskalnu mjeru jer će carinama prikupiti dodatne fiskalne prihode. Međutim, Trump je političar i mora narodu reći što hoće čuti. U toj fasadi koju radi za domaće tržište carine prikazuje kao nešto dobro što će ojačati američku industriju. Međutim, dionice su pale, investitori i poslovni sektor očekuju da će učinci biti nepovoljni i da će izazvati inflaciju', rekla je Ivanov.",
      • "pubDate": "2025-03-13 10:01:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.tportal.hr/media/thumbnail/500x300/2480708.jpeg?cropId=0",
      • "source_id": "tportal",
      • "source_priority": 76899,
      • "source_name": "Tportal",
      • "source_url": "https://www.tportal.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/tportal.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "united states of america,north america"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "5770221636be910e3d7fed9e25335021",
      • "title": "Dobar biznis od kuće: Za posao kojeg svi vole moguće je dobiti i naknadu",
      • "link": "https://www.tportal.hr/biznis/clanak/dobar-biznis-od-kuce-za-posao-kojeg-svi-vole-moguce-je-dobiti-i-naknadu-20250313",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "Bez baka i djed servisa mnogi ne mogu, a u Samoboru će biti plaćen. Prvi je to grad u Hrvatskoj koji za čuvanje unučadi uvodi naknadu od 360 eura na mjesec",
      • "content": "'Stavljamo naglasak na niske mirovine koje imaju naši umirovljenici i sigurna sam da će to biti velik doprinos njihovom budžetu, a uz to će se dodatno povezati sa svojim unucima. U Samoboru i okolnim mjestima bake i djedovi po tradiciji često čuvaju svoje unuke pa smo zato i došli na ideju za implementaciju ove mjere', poručila je , gradonačelnica Samobora, . Mjeru uvode po uzoru na Švedsku, a bake i djedovi moći će je koristiti i za više unučadi. Iz pozdravljaju njeno uvođenje, a na pitanje hoće li se proširiti na nacionalnu razinu odgovaraju: 'Dobre prakse s lokalne razine, pogotovo ako ih usvoji više jedinica lokalne samouprave, Ministarstvo će rado razmotriti za uvođenje na nacionalnoj razini prilikom donošenja novih paketa demografskih mjera', poručili su iz Ministarstva demografije i useljeništva. O ovakvoj mjeri zasad ne razmišljaju drugi gradovi. Iz Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba poručuju da rade na povećanju kapaciteta kako bi sva djeca imala mogućnost upisa u vrtić. 'Znate što je naša glavna politika, to je otvaranje dječjih vrtića, dostupnost i pristupačnost za svako dijete u Gradu Zagrebu', rekla je za RTL , zamjenica gradonačelnika Zagreba. Iz kažu - prioritet je da sva djeca imaju svoje mjesto u vrtiću. 'Moramo razumjeti to da je vrtić odgojno obrazovna ustanova, a sve druge vrste čuvanja su socijalna usluga. Obrazovanje je nešto sasvim drugo u odnosu na obrte za čuvanje, bake i djedove. Sve je to potrebno, ali plaćati bakama i djedovima da ostanu kod kuće s unucima umjesto da ih uključimo u obrazovanje nije u redu', rekla je Katarina Turković Gulin, predsjednica udruge Sidro. Iz Samobora odgovaraju - izbor je na roditeljima jer i obrtima za čuvanje. 'Ovu mjeru mogu koristiti bake i djedovi koji čuvaju djecu do četiri godine starosti, a nakon toga ona su obvezna ići u vrtić', gradonačelnica Samobora. Zahtjevi za naknadu . Stoga mnogim bakama i djedovima u Samoboru uoči lokalnih izbora stiže i druga mirovina.",
      • "pubDate": "2025-03-13 09:35:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.tportal.hr/media/thumbnail/500x300/2183541.jpeg?cropId=0",
      • "source_id": "tportal",
      • "source_priority": 76899,
      • "source_name": "Tportal",
      • "source_url": "https://www.tportal.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/tportal.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "croatia,europe"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "c3e56d5e42fed85dd9f793badce78955",
      • "title": "Svaki četvrti umirovljenik prima najnižu mirovinu: Sprema im se 'povišica', evo koliko iznosi",
      • "link": "https://www.tportal.hr/biznis/clanak/svaki-cetvrti-umirovljenik-pri-najnizu-mirovinu-sprema-im-se-povisica-evo-koliko-iznosi-20250313",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "Ako prođu najavljene izmjene u mirovinskom sustavu, najniže mirovine bi trebale rasti za dodatnih tri posto. No, to će u prosjeku svakom četvrtom umirovljeniku donijeti gotovo 11 eura više",
      • "content": "U nizu mjera koje se najavljuju u sklopu buduće mirovinske reforme spominje se i rast . Tako je dogovoreno na radnoj skupini za izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju, a o tome je bilo riječi i na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe. Ako trenutni prijedlozi prođu cijelu zakonsku proceduru, odnosno javno savjetovanje i dva čitanja u Saboru, već od ljeta bi . Inače, protekloga mjeseca primilo je ukupno 319.813 osoba, što je gotovo svaki četvrti umirovljenik. Prosječna najniža mirovina iznosila je 360,30 eura. No treba reći da se ona ranijim zakonskim izmjenama računa sa 103 posto aktualne vrijednosti mirovine. Novim izmjenama prilikom obračuna primjenjivat će se . Što to konkretno znači? redovito u svojim statistikama uz prosječan iznos najniže mirovine daje podatak koliko bi ona iznosila da je izračunata jedino temeljem staža i uplaćenih doprinosa. Ta svota trenutno iznosi , iako prosječni staž koji su ti umirovljenici ostvarili iznosi 28 godina, četiri mjeseca i 10 dana. No nije problem u stažu, već u ispodprosječnim, odnosno minimalnim plaćama temeljem kojih se računaju doprinosi. Tako će najniža mirovina za 30 godina staža, nakon siječanjskog usklađivanja i povećanja AVM-a na 13,99 eura, iznositi svega 419 eura, piše . Usklađivanje od 3,03 posto na račune korisnika najnižih mirovina donijet će . Najveći dio najnižih mirovina čine one , ostvarene temeljem rada. One u prosjeku iznose 376,87 eura i ostvarene su za 30 godina i pet mjeseci staža. Među najnižima je i gotovo , prosječnog iznosa 330,48 eura za 20 godina staža. Najniže , njih nešto više od 27.000, u prosjeku iznose 251,90 eura za 22 godine i 10 mjeseci staža.",
      • "pubDate": "2025-03-13 09:04:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.tportal.hr/media/thumbnail/500x300/2480545.jpeg?cropId=0",
      • "source_id": "tportal",
      • "source_priority": 76899,
      • "source_name": "Tportal",
      • "source_url": "https://www.tportal.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/tportal.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "76623ab5099924e723c5c94a612aa96e",
      • "title": "Više od 18.000 Hrvata dobit će novac na račune: Isplata počinje uskoro",
      • "link": "https://www.tportal.hr/biznis/clanak/vise-od-18-000-hrvata-dobit-ce-novac-na-racune-isplata-pocinje-uskoro-20250313",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "Nacionalnu naknadu za starije osobe dobit će 18.278 korisnika. Svakome će na račun sjesti 154,50 eura",
      • "content": "U ponedjeljak 17. ožujka 2025. počinje isplata za veljaču korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama, objavio je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje . Nacionalnu naknadu za starije osobe dobit će 18.278 korisnika (80,29 posto žena i 19,71 posto muškaraca), za što je osigurano 2.809.906,95 eura iz Državnog proračuna. Od 1. siječnja 2025. nacionalna naknada za starije osobe iznosi . Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života, s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od 10 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti. To su: da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju; da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi dvostruki iznos nacionalne naknade za starije osobe ; da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi; da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi; da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenja ugovora. Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe , ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava, objašnjavaju iz HZMO-a. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Iz Mirovinskog napominju da se i to osobno u područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-Građani.",
      • "pubDate": "2025-03-13 08:29:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.tportal.hr/media/thumbnail/500x300/2474885.jpeg?cropId=0",
      • "source_id": "tportal",
      • "source_priority": 76899,
      • "source_name": "Tportal",
      • "source_url": "https://www.tportal.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/tportal.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "c74c0f40ed7d895a68dfbb852800a66d",
      • "title": "Gotovo 900.000 ljudi u Europi trenutačno je bez doma. Ovako to EU planira riješiti",
      • "link": "https://www.tportal.hr/biznis/clanak/gotovo-900-000-ljudi-u-europi-trenutacno-je-bez-doma-kako-ce-eu-rijesiti-stambenu-krizu-20250313",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "Stanovi, odnosno njihov manjak velik su problem u Europskoj uniji. Što europske vlade rade po tom pitanju? I kako u tome sudjeluje Europska komisija?",
      • "content": "'Gotovo 900.000 ljudi u Europi trenutačno je bez doma. Svake noći u Europi stanovništvo jednog Marseillea ili Torina nema dom', rekao je europski povjerenik za energetiku i stanovanje na prvom sastanku Posebnog odbora za stambenu krizu u Europskom parlamentu, piše Europska novinska redakcija (ENR) u kojoj je i Hina. Gotovo 10 posto stanovništva Europske unije svojih prihoda na stanovanje i povezane troškove, kaže Jørgensen. Dodaje da su zadnjih 15 godina stanarine u EU-u porasle za oko četvrtinu u realnom iznosu, a cijene stambenih jedinica za oko polovicu. 'Te brojke, i ljudi iza njih, bit su stambene krize u Europi. I ja mislim da ćete se složiti sa mnom: te su brojke jednostavno neprihvatljive', rekao je. Danski povjerenik predstavio je svoje planove za pomoć EU-u da riješi jedan od najvećih problema s kojima su suočene države članice – Predsjednica Europske komisije imenovala je bivšeg danskog ministra energetike da bude prvi povjerenik za stanovanje, područje u kojem EU ima malo izravnih ovlasti, kako bi osigurala potporu socijalista u Europskom parlamentu za svoj reizbor. Priznajući tu činjenicu, Jørgensen je naglasio da je 'većina odgovornosti' za stanovanje na državama članicama EU-a i regionalnim i lokalnim vlastima, ali je ustvrdio i da za tim stolom i da se mnogo toga može i treba učiniti”. Jørgensen je rekao da će Komisija objaviti svoj . Plan će ponuditi tehničku pomoć gradovima i državama članicama i fokusirati se na ulaganja i vještine. Komisija će pripremiti Europsku strategiju za stanogradnju kako bi se podržalo ponudu stambenih jedinica, uspostaviti paneuropsku investicijsku platformu za priuštivo i održivo stanovanje, provesti analizu utjecaja špekulacija sa stambenim jedinicama i podržati države članice da udvostruče planirana ulaganja u priuštivo stanovanje u sklopu kohezijske politike. Cilj je i rješavanje sistemskih pitanja povezanih s kratkoročnim iznajmljivanjem stambenih jedinica, iznošenje prijedloga za rješavanje neučinkovitog korištenja praznih stambenih jedinica i revidiranje pravila o državnim potporama kako bi se omogućilo mjere potpore za stanovanje, prije svega kad je riječ o energetskoj učinkovitosti i socijalnom stanovanju. Povjerenik je u svojem govoru spomenuo da Europska unija nije izravno nadležna za stambenu politiku. Međutim, lokalne vlasti u europskim gradovima zauzimaju se za više akcije na razini EU-a. Gradonačelnici 12 europskih gradova, Rima, Bologne, Amsterdama, Atene, Barcelone, Budimpešte, Pariza, Varšave, Lisabona, Lyona, Genta i Leipziga, udružili su se kako bi pozvali da se najkasnije do 2027. donese hitni plan za rješavanje stambene krize. Gradonačelnici žele da financijska sredstva za stanovanje budu izuzeta iz europskih fiskalnih pravila koja ograničavaju vladinu potrošnju. Također žele da novac koji nije potrošen za oporavak od pandemije covida-19 bude preraspodijeljen. Uz to, gradonačelnici su se sastali s Jørgensenom u Bruxellesu, istaknuvši da problem ne može čekati idući EU proračun da se nešto poduzme. Dvanaestero gradonačelnika pripremit će također u mjesecima koji dolaze akcijski plan za stanovanje za Komisiju. Matteo Lepore, gradonačelnik Bologne, posebno je naglasio da je u Italiji između 10 i 15 posto privatnih stambenih jedinica prazno. U povjerenikovoj domovini Danskoj stanarine i cijene stambenih jedinica također rastu. Cijene stanova porasle su 2024. i očekuje se da će 2025. nastaviti rasti. Jedna od velikih danskih banaka, Nykredit, očekuje da će prosječne cijene stambenih jedinica u Danskoj ove godine porasti za 4,4 posto. Na kopenhaškom tržištu stanova očekuje se da će cijene ove godine porasti za 6,2 posto. Jedan način na koji Danska želi riješiti problem stambenog fonda, posebno manjak stanova s priuštivom stanarinom, jest da pretvori stanove za privremeni smještaj studenata u priuštive i stalne javne stanove. U Irskoj cijene stambenih jedinica porasle su prošle godine gotovo dvostruko više nego 2023., a broj slobodnih stambenih jedinica pao je u siječnju 2025. na povijesno nisku razinu. Središnji ured za statistiku objavio je da su cijene stambenih jedinica u prosincu bile 8,7 posto više u odnosu prema godinu dana prije. To znači da je godišnja stopa inflacije u tom sektoru 2024. porasla gotovo dvostruko. Ponuda na irskom tržištu stambenih jedinica za najam daleko je preslaba i prekomjerno skupa, po zadnjim podacima portala daft.ie. Prosječna mjesečna stanarina u Dublinu kretala se od 2294 do 2704 eura u trećem kvartalu 2024., ovisno o lokaciji. Nacionalni prosjek iznosi 1955 eura. Austrija, cijenjena u EU-u po svojem stambenom fondu i kvalitetu socijalnih stanova u Beču, nije imuna na to pitanje. Nova austrijska vlada planira kroz iduće tri godine postupno ograničiti stanarine na reguliranom tržištu. Od 2028. povećanje stanarina u „cijelom stambenom sektoru” bit će ograničeno na najviše tri posto, po vladinu programu. Španjolska također poduzima drastične mjere kako bi riješila problem rastućih cijena stambenih jedinica i stanarina. Španjolski premijer Pedro Sanchez predložio je u siječnju da se ljudima izvan EU-a zabrani kupnju nekretnina u zemlji u sklopu nastojanja da se ublaži krizu priuštivog stanovanja. Plan se nadovezao na raniji prijedloga socijalističkog čelnika da uvede porez do 100 posto na takve ugovore o kupnji nekretnina jer se zemlja bori s velikom potražnjom i vrtoglavo visokim cijenama. Po registru nekretnina, Britanci su 2023. bili na čelu stranih kupaca nekretnina u Španjolskoj s 9,5 posto ukupnih transakcija koje su ostvarili strani državljani. Stanarine u Madridu porasle su za 82 posto u posljednjih deset godina, po portalu Idealisti, što odražava povećanja u drugim velikim španjolskim gradovima. A socijalnih stanova je jako malo. Madrid, grad od gotovo 3,4 milijuna ljudi, ima samo 9200 stambenih jedinica s niskom stanarinom, po čemu spada među najlošije u EU-u. Španjolski glavni grad uveo je lutriju za dodjelu socijalnih stanova. Svakog kvartala Madrid nudi na lutriji 50 do 200 socijalnih stanova za ljude koji ispunjavaju kriterije. Ali lutrija zadovoljava samo 1 posto potražnje. U Španjolskoj se svake godine sagradi samo 90.000 novih stambenih jedinica, a stvori se 120.000 novih kućanstava, po podacima Idealise, što izaziva manjak stanova zbog čega stanarine vrtoglavo rastu. Boom iznajmljivanja stanova turistima na platformama kao što je Airbnb također je pogoršao manjak stanova u Španjolskoj, izazvavši velike prosvjede širom zemlje i stavivši stambenu krizu na vrh političke agende. U Sloveniji iznajmljivanje turistima također je faktor u stambenoj krizi, što je postao jedan od ključnih problema zadnjih godina, posebno među mladima. Situacija je osobito kritična u Ljubljani i velikim urbanim središtima. U Hrvatskoj nemogućnost kupnje prvog doma po priuštivoj cijeni jedan je od glavnih razloga zbog kojeg velik broj mladih emigrira. Jedan od glavnih problema je to što su mnogi stanovi na hrvatskoj jadranskoj obali i u glavnom gradu Zagrebu namijenjeni za kratkotrajni turistički najam. Postalo je nemoguće pronaći stan za dugoročni najam ili kupnju po priuštivoj cijeni. Bugarska je zabilježila jedno od najvećih povećanja cijena stambenih jedinica u EU-u od 2010. do 2024. Po Eurostatu, cijene u zemlji u tom su se razdoblju više nego udvostručile, porastavši za 110 posto.",
      • "pubDate": "2025-03-13 06:40:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.tportal.hr/media/thumbnail/500x300/2450503.jpeg?cropId=3415064",
      • "source_id": "tportal",
      • "source_priority": 76899,
      • "source_name": "Tportal",
      • "source_url": "https://www.tportal.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/tportal.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "europe"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {},
    • -
      {},
    • -
      {},
    • -
      {},
    • -
      {},
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "efc4ebae981f7d9f3ab6277a2f9695ad",
      • "title": "Prodaja im porasla 50 posto, a vrijednost dionica se gotovo udvostručila",
      • "link": "https://www.poslovni.hr/trzista/prodaja-im-porasla-50-posto-a-vrijednost-dionica-se-gotovo-udvostrucila-4475669",
      • -
        "keywords": [
        • "rheinmetall",
        • "proizvodnja oružja",
        • "vojna industrija",
        • "tržišta"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "Borivoje Dokler"
        ],
      • "video_url": null,
      • "description": "Njemački Rheinmetall ostvario je rekordnu dobit od 1,5 milijardi eura, u 2025. očekuje još i veću.",
      • "content": "Njemački proizvođač oružja Rheinmetall u srijedu je objavio da u 2025. očekuje rast prodaje od 25 do 30 posto. Tvrtka je izvijestila o rastu konsolidirane prodaje od 36 posto u 2024., pri čemu je prodaja u obrambenom sektoru porasla za 50 posto. Rheinmetall predviđa da će prodaja u obrambenom sektoru ove godine rasti od 35 do 40 posto. Najvažniji partner Ukrajine Prošlogodišnji rast prodaje pomogao je da Rheinmetallova operativna dobit dosegne rekordnih 1,48 milijardi eura, što je povećanje od 61 posto . Operativna marža za godinu iznosila je 15,2 posto, u odnosu na 12,8 posto u 2023. Na kraju prošle godine, Rheinmetall je izvijestio da je njegov zaostatak narudžbi također dosegao rekordnih 55 milijardi eura. Tvrtka očekuje ‘velike narudžbe velikog obujma od vojnih kupaca’ u nadolazećim godinama. Iz njemačke kompanije naglasili su da trenutne prognoze ne uzimaju u obzir nedavne geopolitičke događaje vezane uz rat u Ukrajini i europsku obrambenu potrošnju, te dodali da će prilagoditi prognoze ‘kako zahtjevi vojnih kupaca budu postajali konkretniji tijekom godine’. “S obzirom na dramatično promijenjenu sigurnosnu situaciju, Grupa se vidi u obećavajućoj poziciji da odigra značajnu ulogu u nadolazećem povećanju obrambene sposobnosti relevantnim proizvodima u Njemačkoj i partnerskim zemljama”, navodi se u izvješću o zaradi. Rheinmetall se opisuje kao ‘najvažniji industrijski obrambeni partner Ukrajine u borbi protiv ruske agresije’, nakon što je zemlji isporučio vojnu opremu i logističku podršku. Tvrtka je također dobavljač oružanih snaga raznih drugih država, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Australiju, SAD i Njemačku. Izvršni direktor Rheinmetalla Armin Papperger izjavio je da se tvrtka suočava s izazovima ‘Zeitenwende 2.0’ – referencom na moguće fiskalne reforme pod novom njemačkom vladom koje bi omogućile veće obrambene izdatke. “Masovno smo povećali kapacitete i nastavit ćemo to raditi i dalje”, rekao je. “U protekle dvije godine uložili smo gotovo osam milijardi eura u izgradnju novih tvornica, preuzimanja i osiguranje opskrbnih lanaca. Svjesni smo naše odgovornosti za sigurnost zemlje i obrambenu sposobnost Europe”. “S rastom prodaje u obrambenom sektoru od 50 posto, Rheinmetall je na putu da od europskog dobavljača sustava postane globalni lider”, dodao je Papperger. Rheinmetallove dionice, kojima se trguje na Frankfurtskoj burzi, porasle su za gotovo 88,3 posto od početka godine, dok su dionice europskih proizvođača oružja u širem smislu porasle uslijed očekivanja većih obrambenih izdataka regionalnih vlada. Pritisak Trumpa Napori europskih čelnika da ojačaju regionalne obrambene kapacitete dolaze u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump vrši pritisak na europske saveznike iz NATO-a da povećaju izdvajanja za sigurnost, dok istovremeno vlada neizvjesnost oko toga koliko podrške Ukrajina može očekivati od nove američke administracije. Rheinmetall su mnogi analitičari izdvojili kao dionicu na koju treba obratiti pažnju dok se europska obrambena strategija razvija. Početkom mjeseca, JPMorgan je povisio ciljanu cijenu dionice tvrtke s 800 na 1200 eura.",
      • "pubDate": "2025-03-12 21:00:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.poslovni.hr/wp-content/uploads/2025/03/15oruzje-800x500.jpg",
      • "source_id": "poslovni",
      • "source_priority": 2037770,
      • "source_name": "Poslovni Dnevnik",
      • "source_url": "https://www.poslovni.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/poslovni.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "cd5e43fda74091d064a7b1be5338b8a5",
      • "title": "Je li svaki rizik prilika? Kako prepoznati potencijal u izazovima i potaknuti poslovni razvoj",
      • "link": "https://www.poslovni.hr/trzista/je-li-svaki-rizik-prilika-kako-prepoznati-potencijal-u-izazovima-i-potaknuti-poslovni-razvoj-4475544",
      • -
        "keywords": [
        • "svijet novca",
        • "upravljanje rizicima",
        • "greco",
        • "tržišta"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "Andrej Krvavica"
        ],
      • "video_url": null,
      • "description": "Upravljanje rizicima u dinamičnom poslovnom okruženju.",
      • "content": "Danas je iznimno važno znati upravljati rizicima, jer se radi o ključnom aspektu poslovanja u sve složenijem i nepredvidivijem poslovnom okruženju. Osim što se svijet u cjelini rapidno mijenja, i sami rizici evoluiraju te utječu na niz čimbenika čiji je ishod neizvjestan. Sustavni utjecaji ekološke, geopolitičke, tehnološke i socijalne transformacije mijenjaju pejzaž rizika s kojima se društva susreću. Klimatske promjene nose klimatske rizike u smislu povećane izloženosti prirodnim katastrofama, poput požara, poplava, oluja, tuča i suša koji mogu uzrokovati materijalne štete, ali i poremećaje transportnih ruta, opskrbi energijom ili sirovinama. Geopolitičke promjene, poput prekida u trgovinskim odnosima, utječu na dostupnost energetskih resursa i opskrbne lance te dovode do globalnog vala poskupljenja. Tehnološke promjene dovele su do prevelike ovisnosti o podacima, softveru i IT infrastrukturi, čime smo svi postali mete brzog porasta cyber prijetnji diljem svijeta. Društvena nejednakost i druga socijalna pitanja postaju sve važnija jer se suočavamo s neizbježnom demografskom promjenom koja je već rezultirala sustavnim manjkom na tržištu rada. Osim ovih primarnih transformacijskih rizika, ovakve sustavne promjene dovode do sekundarnih transformacijskih rizika koji su “spekulativni”, odnosno, prilagodba poslovnih modela i procesa društva na sistemske promjene uključuje rizike i prilike. U borbi protiv klimatskih promjena mnoga su društva dekarbonizirale svoje procese ili razvile održive proizvode. Međutim, novi proizvodi i procesi dovode do novih rizika koji se moraju identificirati u ranoj fazi. Geopolitička preslagivanja prisilila su društva da istraže nova tržišta i nove izvore sirovina te pronađu nove načine privlačenja kupaca i dobavljača. Tehnološke promjene omogućuju nam da krenemo potpuno novim putevima. Dok automatizacija i digitalizacija vrijednosnih lanaca dobivaju na važnosti, puni potencijal spajanja, transparentnosti, velikih podataka i meta podataka tek treba iskoristiti. Proizvođači dotad tradicionalnih proizvoda i usluga postaju pružatelji sustava, robu zamjenjuju podaci, a strojeve platforme. Prošlo je vrijeme kada su se ljudi smatrali resursima, danas ljudi sa svim svojim resursima zauzimaju središnje mjesto. Zaposlenici sve više važnosti pridaju smislenom radu, što je prisililo društva da pokrenu proces transformacije. Upravljanje rizicima je ključno za svaku organizaciju koja želi osigurati svoju dugoročnu održivost i poslovni uspjeh. Osim očigledne potrebe za zaštitom imovine i smanjenjem mogućnosti financijskih gubitaka, upravljanje rizicima omogućuje organizacijama da bolje planiraju, donose informirane odluke i postižu strateške ciljeve. Logično pitanje koje se nameće svakom poslovnom subjektu je kako minimizirati rizike i sačuvati financijsku stabilnost u ovim nesigurnim vremenima. Jedan od načina je prenijeti dio rizika na osiguravajuće kuće. No jesu li svi rizici osigurljivi i treba li baš sve rizike osigurati? Za odgovor na ovo pitanje bitno je prvo pogledati kako se kreću trendovi na svjetskim osiguravajućim tržištima. U Allianzovom Globalnom izvješću o osiguranju, globalna industrija osiguranja porasla je za procijenjenih 7,5% u 2023., bilježeći najbrži rast od 2006., godine prije globalne financijske krize. Samo tijekom zadnjih triju godina, globalni prihod od premija porastao je za nevjerojatnih 1,1 bilijun eura ili 21,5%. Međutim, uzevši u obzir visoku inflaciju, slika postaje drugačija, što znači da su realne premije gotovo stagnirale, porasle su za samo 0,7% od 2020. Dok u mnogim drugim industrijama tradicionalna tržišta gube na važnosti u odnosu na nova tržišta u nastajanju, globalnom industrijom osiguranja još uvijek dominira SAD. Ostala tržišta poput zapadne Europe i Japana gube tržišni udio, prije svega u korist Kine, koja bi mogla gotovo udvostručiti svoj globalni udio na 10,6%. Hrvatsko je tržište osiguranja u 2023. godini u padu: prihod od premija smanjen je za 1,1% na 1,7 milijardi eura, međutim ovaj ishod krije vrlo različita kretanja u segmentu životnog osiguranja i osiguranja imovine, odnosno osiguranja od nezgode. Ono što i drugi relevantni izvještaji o tržištu osiguranja navode kao zajedničku karakteristiku je da, porastom rizika u cijelom svijetu, u fokus dolaze ograničenja osiguranja. U slučaju Hrvatske, radi se i o veličini tržišta. Naime, hrvatsko tržište osiguranja nesklono je preuzimanju jako velikih i “novijih rizika”, što zbog svoje veličine i ograničenog kapaciteta osiguratelja, što zbog pitanja osiguratelja na koji način izračunati i procijeniti te nove rizike, koji nisu od prije poznati. Ono što preostaje u tom slučaju je plasiranje određenog rizika na reosigurateljno tržište. Pitanje je trebaju li društva sama osiguravati ili trebaju potporu konzultanta za rizike, odnosno brokera u osiguranju i reosiguranju. Jedna od zadaća brokera u osiguranju i reosiguranju je pomoći klijentu identificirati, procijeniti i upravljati rizicima s kojima se suočavaju. Nakon izrade dubinske analize poslovnih operacija, tržišta i okruženja u kojem posluju, brokeri su ti koji mogu pružiti uvid u to koji se rizici mogu zadržati unutar organizacije, a koje je bolje prenijeti na osiguratelje. Njihov je zadatak procijeniti ukupan trošak rizika, što uključuje identificiranje potencijalnih opasnosti koje možda nisu očite na prvi pogled te savjetovati o najboljim metodama za ublažavanje tih rizika prijenosom na osiguratelja. Pritom se broker vodi pitanjima poput onih koliko je financijski isplativije zadržati rizik unutar organizacije ili ga prenijeti na osiguratelje, vodi računa o prirodi samog rizika te dugoročnim ciljevima kompanije. Dobar broker će sagledati rizik u njegovoj cjelini, a ne fokusirati se isključivo na premiju osiguranja. Premija ne smije biti temelj preporuke brokera, već se preporuka isključivo odnosi na program osiguranja, odnosno na minimiziranje izloženosti rizicima za koje broker predlaže da se osiguraju. Specijalisti u osiguranju i upravljanju rizicima pomažu društvima razviti sveobuhvatan pristup koji uključuje identifikaciju svih potencijalnih rizika osiguranja, procjenjuju ozbiljnost i vjerojatnost rizik te predlažu i razvijaju strategiju za ublažavanje rizika. U današnjem svijetu stalnih i nepredvidivih promjena, od velike je važnosti imati partnera koji se ne usredotočuje samo na puke prijenose rizika, već djeluje i kao savjetnik za rizike, a svojim znanjem, stručnošću i iskustvom može dati stvarnu dodanu vrijednost društvima u izgradnji sigurnije budućnosti u sve složenijem, međusobno povezanom i bržem svijetu. Društvo GrECo već sto godina podupire poslovne subjekte točnim procjenjivanjem njihovih rizika, minimiziranjem neizvjesnosti i prihvaćanjem isključivo sigurnosti kao pokretača poslovanja. Kao vodeći korporativni konzultant za rizike i broker u osiguranju i reosiguranju u srednjeistočnoj i jugoistočnoj Europi, svojim klijentima nudi individualna rješenja u upravljanju rizikom i osiguranjem te je pouzdan i lojalan partner u svim pitanjima nudeći progresivna i prilagođena rješenja. GrECo Croatia, sa svojim specijaliziranim timom stručnjaka, usmjeren je na različite vrste osiguranja. Naši stručnjaci savjetuju klijente o tome koje rizike i na koji način prenijeti na osiguratelje, osiguravajući optimalnu zaštitu i sigurnost, a usluge koje nudimo obuhvaćaju domaće i međunarodno tržište osiguranja i reosiguranja. Za rizike koji premašuju kapacitete lokalnih osiguratelja, kreiramo panel suosiguranja i reosiguranja, osiguravajući tako sveobuhvatnu pokrivenost. U slučajevima kada rizici izlaze izvan okvira “apetita” ili mogućnosti lokalnih osiguratelja, plasiramo ih izravno na reosigurateljno tržište. Na taj način, svojim klijentima nudimo cjelovitu uslugu plasmana, prilagođenu njihovim specifičnim potrebama i zahtjevima. Upravljanje rizicima nije samo nužnost, već i prilika za unapređenje poslovanja i postizanje dugoročne stabilnosti. U svijetu koji se neprestano mijenja, važno je imati pouzdanog partnera koji razumije složenost rizika te može pružiti stručne savjete i prilagođena rješenja. GrECo Croatia, sa svojim specijaliziranim timovima i sveobuhvatnim pristupom, stoji na raspolaganju kako bi osigurala da vaša organizacija bude spremna za sve izazove koje budućnost donosi. Ulaganje u kvalitetno upravljanje rizicima nije trošak, već investicija u sigurniju i uspješniju budućnost. S pravim partnerom, rizici postaju prilike, a ne prepreke. * Sadržaj nastao u suradnji s GrECom",
      • "pubDate": "2025-03-12 21:00:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.poslovni.hr/wp-content/uploads/2025/03/50rizik-800x500.jpg",
      • "source_id": "poslovni",
      • "source_priority": 2037770,
      • "source_name": "Poslovni Dnevnik",
      • "source_url": "https://www.poslovni.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/poslovni.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "9851c8d862f9245b35f104585eacdf1b",
      • "title": "Dugoročno održivo poslovanje podrazumijeva i učinkovitu naplatu: Kako tvrtke mogu osigurati bolju likvidnost",
      • "link": "https://www.poslovni.hr/trzista/dugorocno-odrzivo-poslovanje-podrazumijeva-i-ucinkovitu-naplatu-kako-tvrtke-mogu-osigurati-bolju-likvidnost-4475531",
      • -
        "keywords": [
        • "naplata potraživanja",
        • "svijet novca",
        • "tržišta",
        • "eos matrix",
        • "likvidnost"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "PD VL native tim"
        ],
      • "video_url": null,
      • "description": "Strategije za poboljšanje naplate potraživanja.",
      • "content": "Tvrtke u Hrvatskoj često se susreću s izazovima u naplati svojih potraživanja, a to može biti značajan problem za likvidnost i financijsko zdravlje poduzeća. Izazovi s naplatom potraživanja često su povezani s gospodarskim uvjetima, administrativnim preprekama, te pravnim i regulatornim okruženjem. Prosječna kašnjenja u Hrvatskoj variraju od 30 do 90 dana, ovisno o industriji, ali i veličini tvrtke, odnosu s klijentima i često, učinkovitosti unutarnjih procesa za upravljanje potraživanjima. Brojna se poduzeća naime, često suočavaju s izazovima zbog ograničenih resursa za upravljanje naplatom i dugovima. Kako bi se prevenirala kašnjenja i poboljšala naplata, mnoge tvrtke u Hrvatskoj implementiraju strategije poput unapređenja kreditne kontrole, korištenja usluga specijaliziranih agencija za naplatu potraživanja ili optimizacije procesa naplate putem tehnoloških rješenja. Kada se govori o kašnjenjima građana kao krajnjih kupaca, najčešće poteškoće su kod plaćanja prema financijskim institucijama, komunalnim uslugama (struja, voda, plin), telekomunikacijama, zdravstvu i maloprodaji. To uključuje kupnje putem kreditnih kartica i rata, a značajne su i obaveze za stanovanje, poput najamnina i troškova održavanja stambenih jedinica. U takvom, sve složenijem poslovnom okruženju, upravljanje potraživanjima ključno je za održavanje likvidnosti i financijskog zdravlja poduzeća, a istovremeno može biti teret tvrtkama koje nemaju stručne odjele za taj dio posla. Stoga se tisuće kompanija diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, sve češće odlučuju za pomoć vanjskih stručnjaka, specijaliziranih za učinkovite procese naplate potraživanja. Jedna od globalno najpoznatijih zasigurno je EOS Grupa, čiji EOS Matrix već sedamnaestu godinu u Hrvatskoj djeluje kao vodeći stručnjak za naplatu i za otkup dospjelih potraživanja. Kako suradnja s tvrtkama specijaliziranim za naplatu potraživanja utječe na likvidnost, financijsku osviještenost i optimizaciju poslovanja, ispričao nam je Jurica Kulonja, voditelj poslovnog odnosa u tvrtki EOS Matrix. Dospjelo nenaplaćeno potraživanje je poslovni izraz za dugovanje koje je nastalo kao rezultat poslovnog odnosa koji nije rezultirao očekivanom naplatom. Tvrtka je odradila uslugu ili prodala proizvod, no nije ga uspjela naplatiti u očekivanom roku. To može stvoriti manje ili veće probleme s likvidnošću te otežati poduzeću redovan tijek poslovanja. Zato je važno što kvalitetnije upravljati procesima naplate. Promatrano iz perspektive bilance, potraživanje kao računovodstvena stavka predstavlja aktivu, odnosno imovinu tvrtke. Već sama ta činjenica govori puno o važnosti nenaplativih potraživanja za poslovanje tvrtke odnosno briga o kvalitetnoj naplati za svako je poduzeće stvar poslovne higijene. EOS pruža podršku u naplati dospjelih potraživanja za naše klijente odnosno poduzeća koja se susreću s izazovima u naplati isporučenih proizvoda i usluga. Pomažemo klijentima uspostaviti učinkovite sustave naplate, ubrzati plaćanja i doprinijeti njihovoj financijskoj stabilnosti. Ono što mnogi ne znaju jest da je EOS u Hrvatskoj dio globalne grupacije, njemačke EOS Grupe koja djeluje u više od 20 zemalja svijeta, kako u EU, tako i na drugim kontinentima. S takvim međunarodnim iskustvom i podrškom snažne mreže stručnjaka, EOS Matrix kombinira globalne standarde s lokalnim znanjem i specifičnostima hrvatskog tržišta. Naplata bi morala biti uspješan proces! Sve dok dugovanje nije podmireno, netko je na gubitku – u pravilu onaj tko je isporučio uslugu ili robu. Ipak, jasno je kako postoje izazovi oko razumijevanja procesa naplate, no često postaju jasni tek kada tvrtka postane slabije likvidna, pa se susreće s nemogućnošću isplate plaća i podmirenja vlastitih obveza. Zato je važno raditi na edukaciji i demistifikaciji naplate – na osvještavanju činjenice da je dug nastao i da postoji obveza njegova vraćanja kako bi se postigla i održala ravnoteža ekonomskog ciklusa. U protivnom, gubitak osjeća pružatelj usluge ili robe – bilo da je to banka koja je dala kredit dužniku koji je prestao plaćati, ili mala obiteljska tvrtka koju jedno nenaplaćeno potraživanje može otjerati u vlastite dugove. U oba slučaja važna je podrška kako bi svoje financije vratili u ravnotežu te nastavili uspješno poslovati, nabavljati robu i usluge, isplaćivati plaće. EOS je specijaliziran upravo za poslove naplate bilo da je riječ o otkupu potraživanja koja onda prelaze u naše vlasništvo ili usluzi servisiranja naplate za klijente gdje je potraživanje i dalje u vlasništvu našeg klijenta, a mi za njega obavljamo poslove naplate. Naša ekspertiza temelji se na gotovo 17 godina djelovanja tvrtke na području RH te nizu uspješno okončanih procesa naplate u kojima smo za naše klijente naplatili potraživanja i poboljšali njihovu likvidnost, a dužnike rasteretili tereta duga. Naplata može biti uspješna i može biti win-win situacija za sve uključene strane. Da bi se to postiglo potrebna je otvorenost, dijalog i odlučnost, a prednost je svakako i obostrana disciplina – ustrajnost tvrtke u poticanju naplate i redovitost uplata dužnika koji je odlučio riješiti svoje dugovanje. Naš tim čine stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom u naplati potraživanja, koji razumiju kompleksnost i izazove s kojima se suočavaju naši klijenti. EOS Matrix koristi napredne tehnološke alate za optimizaciju procesa naplate. Ovi alati omogućavaju kontinuirano praćenje te izvještavanje tijekom cijelog procesa naplate, čime klijentima osiguravamo transparentnost i pravovremeno informiranje o svim promjenama i napretku. Proces poslovne suradnje s EOS Matrixom uključuje nekoliko ključnih koraka. Prvo, provodimo detaljnu analizu nenaplaćenih potraživanja, a zatim procjenjujemo mogućnosti same naplate. Također izrađujemo analizu potrebnog vremena za provođenje procesa naplate do konačne realizacije. Naravno, dio procesa je i kontakt s dužnicima te dogovor oko načina i modela otplate. Naime, ponekad se radi samo o zaboravu i previdu ponekog računa kada je dužnika dovoljno podsjetiti na neplaćeni račun, a ponekad i kompleksnoj životnoj situaciji u kojoj je potrebno naći prilagođen način otplate. Svim je stranama cilj da se dugovanje podmiri i tu smo uvijek maksimalno fleksibilni i otvoreni za komunikaciju. Postoji cijeli pravni okvir na razini EU i Hrvatske koji osigurava zaštitu dužnika i regulira poslovanje agencija za naplatu potraživanja. U Republici Hrvatskoj djelatnost naplate potraživanja regulirana je kroz nekoliko pravnih okvira i zakona koji osiguravaju zaštitu dužnika i jasna pravila za agencije koje se bave ovom djelatnošću. Od kraja 2023. godine djelatnost naplate dospjelih nenaplaćenih potraživanja je regulirana i posebnim Zakonom o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja. EOS Matrix uz naplatu ostalih potraživanja djeluje kao kupac i serviser kredita te smo uspješno prošli i zahtijevan proces dobivanja odobrenja za rad od strane HNB-a. Inzistiramo na visokim standardima kvalitete u svim poslovnim procesima, tako da smo i nositelj certifikata sustava upravljanja ISO/IEC 27001:2022, koji odražava našu usklađenost s najvišim standardima informacijske sigurnosti i usmjerenost ka kontinuiranom unapređenju. U skladu s navedenim, nastavit ćemo dodatno ulagati u naše zaposlenike, edukacije, razvoj tehnoloških rješenja, upravljanje i zaštitu podatka. Sukladno našoj strategiji i korporativnoj odgovornosti EOS Grupe, posvećeni smo odgovornoj i etičnoj naplati dugovanja. Naš cilj je postići rješenja koja su prihvatljiva za sve strane, čime se dodatno jača povjerenje klijenata i korisnika. Prema klijentima nastupamo transparentno te u slučaju kada za klijenta obavljamo uslugu naplate potraživanja bez otkupa potraživanja, dogovaramo proces koji se temelji na tzv. modelu uspješnosti: klijenti plaćaju uslugu po uspješnoj naplati njihovih potraživanja. Pritom se dužniku ne obračunavaju nikakvi dodatni troškovi naplate. Naš tim stručnjaka usmjeren je na pronalazak optimalnih rješenja, prilagođenih svakoj specifičnoj situaciji, čime osiguravamo maksimalnu učinkovitost i zadovoljstvo klijenata. U suradnji s EOS Matrixom, naši klijenti mogu se fokusirati na svoj osnovni posao, dok mi preuzimamo brigu o njihovim dospjelim nenaplaćenim potraživanjima. Deseci kompanija u Hrvatskoj koji s nama posluju već godinama nama su najveća potvrda da svoj posao obavljamo uspješno i s fokusom na kvalitetu u svakodnevnom radu. * Sadržaj omogućio EOS Matrix",
      • "pubDate": "2025-03-12 21:00:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.poslovni.hr/wp-content/uploads/2025/03/42eos-800x500.jpg",
      • "source_id": "poslovni",
      • "source_priority": 2037770,
      • "source_name": "Poslovni Dnevnik",
      • "source_url": "https://www.poslovni.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/poslovni.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {},
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "9466c60410e9810d4144493a717f255c",
      • "title": "Europa strahuje, a ovaj čovjek zadovoljno trlja ruke: Trumpa naziva pragmatičnim, Putin ga želi ubiti",
      • "link": "https://www.tportal.hr/biznis/clanak/europa-strahuje-a-ovaj-covjek-zadovoljno-trlja-ruke-trumpa-naziva-pragmaticnim-putin-ga-zeli-ubiti-20250312",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "Dok europski dužnosnici strahuju od promjene sigurnosne situacije i odlaska Amerike, jedan čovjek zadovoljno trlja ruke. Riječ je o Arminu Pappergeru, izvršnom direktoru Rheinmetalla, jednog od najvećih europskih proizvođača oružja. On vidi priliku u rastu izdvajanja novca za obranu u Europi, ali i u lukrativnim ugovorima s američkom vojskom. Dosadašnja zbivanja priskrbila su mu već rekordni rast dionica, ali i dobit te prihode i 55 milijardi eura u knjizi ugovora",
      • "content": "Prošlotjedni vatreni govor potpredsjednika SAD-a na uznemirio je gotovo sve europske dužnosnike, s obzirom na to da je američko vodstvo duboko preispitalo njihovu ulogu i mogućnost značajnijeg sudjelovanja u NATO-u. No, 'to je dobro za posao', ustvrdio je , izvršni direktor njemačkog proizvođača oružja . Naime, dionice njegove kompanije, inače jednog od najvećih europskih proizvođača oružja, naglo su poskočile nakon što je SAD zaprijetio ukidanjem desetljeća starih sigurnosnih jamstava Europskoj uniji. EU je odgovorila vrijednom 800 milijardi eura, a Papperger je za ustvrdio da nije bilo drugog izbora te naglasio da njegova tvrtka to može učiniti. Naime, europski dužnosnici su odjednom shvatili da averzija prema zalihama oružja nema smisla. To je dovelo do rasta vrijednosti dionica Rheinmetalla za 140 posto od pobjede na izborima u studenom. 136 godina stare kompanije, pokazuje kako je lani , što je u sektoru obrane rast od 50 posto. Prihodi su pritom bili pola milijarde eura veći u odnosu na 2023. godinu, dok je marža u obrambenom sektoru dosegla 19 posto. Vrijednost projekata iz knjige ugovora porasla je na , a dividenda je povećana na 8,10 eura po dionici. 'Tijekom posljednjih 12 mjeseci dobili smo više ugovora nego u posljednjih 15 godina', rekao je Papperger. Na ruku mu ide i činjenica da s promjenom vlasti u Njemačkoj postoji mogućnost , što bi dovelo do gotovo neograničenih mogućnosti izdvajanja sredstava za obranu. Budući kancelar je prošloga tjedna obećao da će učiniti 'što god je potrebno' da obrani slobodu u Europi. Stručnjaci za obranu tvrde da napori u povećanju izdvajanja i jačanju vojne industrije moraju uspjeti ako Europa želi zadržati svoju i ponovno se naoružati zbog prijetnji američkim povlačenjem. Voditelj programa za europsku sigurnost i obranu pri londonskom Međunarodnom institutu za strateške studije, tvrdi da uspješno povećanje proizvodnje i financiranja 'može pomoći u opskrbi Europe, Njemačke i drugih obrambenom opremom koja im je prijeko potrebna'. Pritom je ustvrdio da je Rheinmetall 'dobro pozicioniran da odigra glavnu ulogu u ponovnom naoružavanju Europe'. Osim Europe i Rheinmetalla, koristi od ponovnog naoružanja ima i sam Papperger. Naime, tijekom pretprošle godine je . Vrijednost dionica njegove kompanije toliko raste da je već nadmašila oko 60 posto potencijalnog uloga od veljače. Dio svog uspjeha, ovaj 62-godišnji Nijemac može zahvaliti i činjenici da je odabrao neuobičajen pristup za jednog proizvođača oružja. Nakon što je uskoro bivši njemački kancelar predstavio fond za naoružavanje njemačke vojske vrijedan 100 milijardi eura, Papperger je javno obznanio na koje bi njegove proizvode država trebala izdvojiti 42 milijarde eura. Otada se stalno počeo pojavljivati u medijima govoreći o , ali i o europskom 'samozadovoljstvu' prema Rusiji. Uz to, a ponajprije zahvaljujući činjenici da se Rheinmetall prilagodio promjeni američkog obrambenog narativa, kupivši američku tvrtku i natječući se za lukrativne ugovore za američku vojsku, Papperger Trumpov pristup Ukrajini i europskoj sigurnosti naziva pragmatičnim i racionalnim. 'Znam da se Trumpova administracija boji da, ako ne budu dovoljno grubi, Europljani opet neće učiniti ništa kako bi povećali potrošnju za obranu', rekao je njemački biznismen u Münchenu, netom nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a . Zbog takvih stavova bio je i na meti . Naime, diplomati NATO-a su lani otkrili da su američki obavještajci otkrili koja je trebala rezultirati Pappergerovim ubojstvom. 'Prijetnje ne prestaju, ali vlada brine o meni', odmahnuo je rukom na ove navode.",
      • "pubDate": "2025-03-12 17:29:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.tportal.hr/media/thumbnail/500x300/2480174.jpeg?cropId=0",
      • "source_id": "tportal",
      • "source_priority": 76899,
      • "source_name": "Tportal",
      • "source_url": "https://www.tportal.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/tportal.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "europe"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "8b22007e25db4124d8d8f5af5c8faf5b",
      • "title": "Danski primjeri dobre prakse stižu na Greencajt",
      • "link": "https://www.tportal.hr/biznis/clanak/danski-primjeri-dobre-prakse-stizu-na-greencajt-20250312",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "Jesu li Skandinavci pronašli idealan način i rješenje za održivu budućnost?",
      • "content": "Odgovore na ova i još mnoga pitanja možete saznati na ovogodišnjem Festival donosi bogat program inspiriran inovativnim rješenjima iz jedne od vodećih zemalja u području održivosti. Kao partner festivala predstavlja primjere najbolje prakse u zelenoj tranziciji, energetskoj neovisnosti i kružnom gospodarstvu, dok će danski stručnjaci podijeliti svoja iskustva kroz predavanja i panel diskusije. ' ', izjavio je Nj.E. g. Ole Henrik Frijs-Madsen, veleposlanik Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj. , globalna stručnjakinja, kreatorica strategija za LEGO, Giorgio Armani, Lufthansu i mnoge druge, pokazat će kako je najpoznatiji danski brend LEGO puno više od svjetski poznatih igračaka. To je brend koji je uspješno uveo održivost u svoj temeljni model poslovanja. Sara će detaljno predstaviti u svom predavanju , kako je LEGO integrirao održivost u svoju poslovnu strategiju, transformirajući se iz tradicionalne tvrtke u lidera održivih praksi u industriji igračaka. Njeno iskustvo u vođenju globalnih kampanja i implementaciji ekološki prihvatljivih materijala pružit će vrijedne uvide sudionicima festivala. Znate li kako se čak 60% emisija CO2 povezanih s potrošnjom može smanjiti promjenama u svakodnevnom životu – od izbora odjeće i hrane do načina na koji koristimo energiju u svojim domovima? Ili da se više od 90% tekstila može reciklirati, ali unatoč tome većina završava na odlagalištima? Upravo na ova pitanja odgovorit će , novinarka i danska ekološka influencerica. , predavanje je koje će održati Signe i podijeliti praktične savjete o tome kako svakodnevne navike mogu značajno smanjiti emisije CO2. Njena strast prema urbanom vrtlarstvu, obnovljivim izvorima energije i društvenoj odgovornosti inspirirat će sudionike na usvajanje jednostavnih, ali učinkovitih promjena u svakodnevnom životu. Također, , vlasnici restorana Alouette s Michelinovom zvjezdicom poznatog po održivim praksama, održat će . Ovaj kulinarski duo demonstrirat će inovativne tehnike koje minimiziraju otpad u gastronomiji. Njihova filozofija 'plot dining-a', gdje svako jelo priča priču o farmi i njezinim proizvodima, pokazuje kako se vrhunska gastronomija može uskladiti s principima održivosti, pružajući gostima jedinstveno iskustvo koje povezuje okus i ekološku odgovornost. Greencajt festival ponovo okuplja vodeće svjetske i europske stručnjake koji svojim primjerima dokazuju da je održivost neizostavan dio poslovanja i svakodnevnog života. Uz podršku Danske kao partnera, festival donosi inspirativne priče i rješenja koja mogu oblikovati budućnost. Peto izdanje festivala, održat će se od 21. do 23. svibnja u paviljonu 13 Zagrebačkog velesajma, potvrđujući status Greencajta kao najvećeg ESG projekta u regiji. dostupne su na službenoj , a više informacija o Festivalu možete pratiti i na društvenim mrežama i .",
      • "pubDate": "2025-03-12 16:12:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.tportal.hr/media/thumbnail/500x300/2480384.jpeg?cropId=0",
      • "source_id": "tportal",
      • "source_priority": 76899,
      • "source_name": "Tportal",
      • "source_url": "https://www.tportal.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/tportal.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "bccdbf21f74b30b97b6dd2aad2efb205",
      • "title": "Što se to sprema Europi, ali i Hrvatskoj? 'Oni su krenuli u rat protiv svih, ovo nije party'",
      • "link": "https://www.tportal.hr/biznis/clanak/sto-se-to-sprema-europi-ali-i-hrvatskoj-oni-su-krenuli-u-rat-protiv-svih-ovo-nije-party-20250312",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "Američki predsjednik Donald Trump podigao je carine na uvoz čelika i aluminija za 25 posto. Europska unija je reagirala povratkom recipročnih carinskih mjera na brojne američke proizvode. Mnogi se pribojavaju jačanja inflacije i smanjenja trgovinskih tokova. No, pitanje je kako će u bitci velikih proći mala Hrvatska koja ima umjerenu stopu rasta cijena, ali i sve veću trgovinsku razmjenu s najvećom ekonomijom svijeta",
      • "content": "je u punom zamahu. Iako se očekivalo kako će se na udaru naći Kina, Meksiko ili Kanada, američki predsjednik odlučio se na drastičan zaokret, uvevši povećanje carina od 25 posto . Tako se na udaru našao i najveći vanjskotrgovinski partner Amerike - . Iako dosad nisu djelovali spremno povući poteze kojima bi Donaldu Trumpu naznačili svoje nezadovoljstvo, odmah po uvođenju njegovih carina odgovorili su . Riječ je o carinjenju određenih skupina proizvoda koje su bile na snazi i za vrijeme prva Trumpova mandata, kad je u suštini, scenarij bio isti. 'Trgovina između Europske unije i SAD-a obujmom je najveća na svijetu. Ti su trgovinski odnosi milijunima ljudi donijeli blagostanje i sigurnost te otvorili milijune radnih mjesta s obje strane Atlantika. Sjedinjene Američke Države od jutros primjenjuju carinu od 25 posto na uvoz čelika i aluminija. Duboko žalimo zbog te mjere. . Loše su za poduzeća, a još lošije za potrošače. Te carine remete lance opskrbe. Uvode nesigurnost u gospodarstvo. Radna mjesta su u opasnosti. . I u Europi i u SAD-u. Europska unija mora djelovati kako bi zaštitila potrošače i poduzeća. Protumjere koje danas poduzimamo snažne su, ali razmjerne. Budući da SAD primjenjuje carine u vrijednosti od 28 milijardi dolara, odgovaramo protumjerama u vrijednosti od 26 milijardi eura. To odgovara gospodarskom opsegu carina SAD-a. Naše će se protumjere uvesti u dva koraka: . U međuvremenu ćemo uvijek biti otvoreni za pregovore. Čvrsto vjerujemo da u svijetu prepunom geopolitičkih i gospodarskih nesigurnosti nije u našem zajedničkom interesu naša gospodarstva opterećivati carinama. Spremni smo sudjelovati u smislenom dijalogu', poručila je . Nisu niti drugi američki trgovinski partneri oduševljeni ovim potezom, ali zasad ne potežu svoj arsenal ekonomskih mjera. Britanski ministar trgovine rekao je kako pregovaraju ' sa Sjedinjenim Državama kako bismo eliminirali dodatne carine'. Doduše, britanska je vlada sredinom veljače donijela u iznosu do 2,5 milijardi funti za zaštitu svoje industrije čelika od američkih carina. Znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta u Zagrebu, ističe kako će posljedice obračuna carinama po europsko gospodarstvo biti smanjenje izvoza, a po američko povećanje cijena aluminija i čelika. No, s obzirom na to da obje strane uvode carine, trpjet će i . Vrijedi podsjetiti kako je inflacija u EU, , u veljači iznosila 2,4 posto, ali je u Hrvatskoj iznosila 4,7 posto. 'Carine smanjuju trgovinske tijekove u oba smjera s posljedicom povećanja cijena na onom tržištu koje uvodi carinu. Od toga će štetu imati i jedni i drugi. je jedino logično rješenje za sve zemlje koje su u nju uključene uz određene preduvjete da se zapravo događa određena redistribucija onim dijelovima gospodarstva koji su zbog te slobodne trgovine u minusu i koji imaju štetu od slobodne trgovine U načelu je slobodna trgovina najbolje rješenje. Ako dođemo u situaciju s carinama, onda se u kratkom roku povećavaju cijene tih dobara, a onda indirektno i svih proizvoda u kojima su čelik i aluminij intermedijarno dobro. S obzirom na to da su to izrazito kapitalno intenzivne industrije, ne možete očekivati da će nekoliko godina nakon uvođenja američkih carina nicati čeličane i proizvodnja aluminija', ustvrdila je Vizek. Ekonomist je, pak, ustvrdio da uvođenje recipročnih carina po principu 'koliko ti meni, toliko ja tebi' nalikuje prvom takvom 'obračunu' 2018., a potom i 2021. godine. Trump je tada uveo carine na čelik i aluminij od 10 posto, dok je Europska unija reagirala carinama na , između ostalog. Doduše, tad je vrijednost ocarinjene robe iz Europe iznosila 46,4 milijarde eura, dok je američka roba podložna sankcijama vrijedila 6,4 milijarde eura. Omjeri su sada slični. 'Što se tiče roba, sve ovisi o položaju drugih zemalja i kako će reagirati drugi blokovi. Trump je pokrenuo tu vrstu rata sa svim glavnim trgovinskim partnerima i to je opterećenje za SAD da se sve istovremeno radi, uključujući Kinu, Meksiko, Kanadu i EU. To se kroz carine na čelik i željezo odnosi na cijeli svijet. Mislim da su malo previše zagrizli u tom svom trgovinskom ratu. Mogli su postupno, ako nisu bili zadovoljni s trgovinskim ugovorima, a oni su krenuli u rat protiv svih putem carina. . Hoće li oni naći svoj zajednički interes drugdje, a protiv SAD-a? Ovo je postavljeno jako široko i pod prijetnjom svima, tako da se stvara vrlo široka fronta protiv SAD-a i njihove politike carina', upozorio je Lovrinčević. S obzirom na to da će europski paket carina biti postupno uveden u dvije faze tijekom travnja, ostaje dovoljno vremena da se europski dužnosnici dogovore i o drugim mjerama. Francuski ministar za Europu, , poručio je da 'kada bi došlo do situacije gdje bismo , digitalne usluge ili intelektualno vlasništvo bi mogli biti uključeni' u novi paket carina. To bi uključilo i usluge , vodećih IT brendova u svijetu. Lovrinčević kaže da će tu ipak SAD biti u prednosti. 'SAD ima po pitanju tehničkih usluga i tu je stvar puno složenija nego kod roba zato što jedan dio tih usluga nije jednostavno zamjenjiv. Robe možete kupiti kod osobe A ili osobe B, ali kad vi uđete u platformske usluge, onda bi to moglo predstavljati dobar dio ograničenja u poslovanju tvrtkama na široj razini. Ne znam koliko Europa ima uopće mogućnosti zamjene pojedinih usluga o kojima govorimo, a koje pružaju američke kompanije. Mogu se okrenuti prema kineskim kompanijama, što nastoje izbjeći. u tom segmentu i Trump ima puno bolju pregovaračku moć što se tiče usluga', rekao je Lovrinčević. No, kako će u bitki velikih proći mala Hrvatska. Treba reći kako domaća robna razmjena s Amerikom iz godine u godinu raste. Hrvatska u SAD najviše izvozi i druge proizvode visoke dodane vrijednosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku lani smo u SAD izvezli roba u vrijednosti od 804.497.000 eura, dok smo iz SAD-a uvezli robu vrijednosti 781.034.000 eura. Iz ističu da su lanjski prihodi od izvoza usluga iz Hrvatske u SAD iznosili su gotovo 700 milijuna eura. Najviše usluga izvezli smo iz sektora turizma, IT industrije te savjetovanja. 'Uvođenje ovih i potencijalno novih carina je tim nepovoljnije kada uzmemo u obzir da je SAD jedan od vodećih hrvatskih trgovačkih partnera. Važnost tržišta SAD-a za Hrvatsku industriju je porasla u 2024. kada se SAD popeo za jednu poziciju te zauzeo osmo mjesto na listi najznačajnijih hrvatskih izvoznih tržišta', istaknuo je , glavni ekonomist HGK, dodavši da se ne očekuje veći izravni utjecaj carina na domaće gospodarstvo. Državni tajnik Ministarstva financija, poručio je u Saboru kako već na domaće gospodarstvo. Pritom je istaknuo da se izravni rizici odnose na farmaceutsku i vojnu industriju, dok bi neizravne rizike tek trebalo utvrditi. To će biti teško, kaže Lovrinčević, jer bi trebalo mjeriti kako će se na naše gospodarstvo u drugim europskim ekonomija, naročito onima s kojima imamo znatnu vanjskotrgovinsku razmjenu. 'Treba napraviti cijelu analizu strukture europske ekonomije, međusobne inpute i outpute među zemljama i to kako se prenosi impuls na određene zemlje. One grupe proizvoda koje će biti pogođene su vjerojatno farmacija, prehrana, automobilska industrija, metalska industrija. Što se tiče vojne opreme, ona je uvijek . To će ovisiti o priči o naoružavanju Europe i vojna će oprema imati posebni tretman za razliku od svih drugih dobara. Ostala civilna dobra su sektori na koja , jer EU ima te vrste suficita, od opreme, tehničkih sredstava, ne samo automobila, farmaceutske industrije i poljoprivrednih proizvoda. Istaknuo je on da, iako povećanje carina od 25 posto zvuči mnogo, živimo u dobu relativno niskih carina, koje u prosjeku iznose dva ili tri posto. Doduše, je naglasila da su američke carine u pravilu bile niže od europskih, zbog čega smatra da Trump ima pravo podići carine, 'ali bez trgovinskih šokova'. ustvrdio je u Saboru da se svijet ovim potezima vraća sto godina unatrag, u vrijeme kad su 'ovakve protekcionističke mjere dovele do pada životnog standarda, inflacije i jedan su od uzroka '. Iako je Trump ranije jasno naveo kako time želi privući investicije i osnažiti proizvodnju u SAD-u, mogao bi postići kontraefekt. 'Tema se zove trgovinski rat, a ne trgovinski party. Ovdje se radi o tome i tko će na koga prebaciti veći teret. Trump procjenjuje da ima tu moć, kao prva ekonomska sila svijeta, da prebaci to na svoje trgovinske partnere, potrošače, životni standard. Nema dvojbe da će biti negativnih utjecaja, poput rasta cijena i zaustavljanja investicija', zaključio je Lovrinčević dodavši da će se o konkretnim utjecajima moći razgovarati tek kad budu dostupni statistički podaci za prvo tromjesečje ove godine, koji bi mogli pokazati promjene u globalnoj trgovini.",
      • "pubDate": "2025-03-12 15:20:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.tportal.hr/media/thumbnail/500x300/2480360.jpeg?cropId=0",
      • "source_id": "tportal",
      • "source_priority": 76899,
      • "source_name": "Tportal",
      • "source_url": "https://www.tportal.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/tportal.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "politics"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "united states of america,north america"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "d7c3ca1e319341b4994dc2ee6dd62c20",
      • "title": "Gewinnsprung bei Rheinmetall: Europa bereitet sich auf Rüstungsexpansion vor",
      • "link": "https://de.euronews.com/business/2025/03/12/gewinnsprung-bei-rheinmetall-europa-bereitet-sich-auf-rustungsexpansion-vor",
      • "keywords": null,
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "Rheinmetall kündigt für 2024 einen Anstieg des Nettogewinns um 38 Prozent an und rechnet mit einem weiteren Umsatzanstieg, da Europa seine militärischen Kapazitäten erhöht.",
      • "content": "Der Rheinmetall-Konzern hat sein Geschäftsjahr 2024 mit einem Rekordgewinn abgeschlossen, der um 61 Prozent auf rund 1,48 Milliarden Euro gestiegen ist. Wie das Düsseldorfer Unternehmen am Mittwoch weiter mitteilte, rechnet es mit \"großvolumigen Aufträgen von militärischen Kunden\", die \"die Auslastung der Kapazitäten in den kommenden Jahren sicherstellen\" werden. Durchwegs positive Bilanz für Rheinmetall Im Jahr 2024 ist der Umsatz von Rheinmetall im Verteidigungsgeschäft am stärksten gestiegen (50 Prozent), da dieser Bereich von der steigenden Nachfrage im Zusammenhang mit der geopolitischen Instabilität profitierte. Der Verteidigungsbereich macht inzwischen rund 80 Prozent des Gesamtumsatzes des Konzerns aus. Der Umsatz ist um 36 Prozent auf rund 9,8 Milliarden Euro im vergangenen Geschäftsjahr gestiegen. Die bisherige Prognose des Unternehmens lag bei rund 10 Milliarden Euro. Der Nettogewinn des deutschen Rüstungskonzerns stieg 2024 um 38 Prozent auf 808 Millionen Euro. Der Auftragsbestand des Unternehmens erreichte einen Rekordwert von 55 Milliarden Euro, was einem Anstieg von 44 Prozent gegenüber dem Vorjahr entspricht. Die operative Marge des Konzerns stieg auf 15,2 Prozent, im Verteidigungsgeschäft erreichte sie 19 Prozent. Der Vorstand schlägt eine Dividende von 8,10 Euro je Aktie vor, nach 5,70 Euro im Vorjahr. Die an der Frankfurter Börse notierte Rheinmetall-Aktie legte gegen 13 Uhr MEZ um mehr als sieben Prozent zu. Prognosen steigen mit europäischen Rüstungsausgaben Das Unternehmen bezeichnet sich selbst als \"den wichtigsten Partner der ukrainischen Verteidigungsindustrie im Kampf gegen die russische Aggression\". Es ist gut positioniert, um von der erheblich veränderten europäischen Sicherheitslage zu profitieren. Die EU-Mitgliedsstaaten sind bestrebt, ihre militärischen Kapazitäten zu erhöhen, da US-Präsident Donald Trump drohte, der EU die Unterstützung zu entziehen, und Russlands Krieg in der Ukraine die regionale Sicherheit bedroht. Für das Jahr 2025 prognostiziert Rheinmetall eine Umsatzsteigerung von 25 bis 30 Prozent auf Konzernebene und zwischen 35 und 40 Prozent im Verteidigungsgeschäft. Zu den Kunden des Unternehmens gehören die Streitkräfte Großbritanniens, Australiens, der USA und Deutschlands. \"Wir haben unsere Kapazitäten bereits massiv ausgebaut und werden dies auch weiterhin tun\", sagte der Vorstandsvorsitzende der Rheinmetall AG, Armin Papperger, in einer Erklärung. Bereits im Februar kündigte das Unternehmen auf X an, seine Kooperation und Ausstattung der Ukraine ausbauen zu wollen. \"In den vergangenen zwei Jahren haben wir fast acht Milliarden Euro in den Bau neuer Werke, in Akquisitionen und in die Sicherung von Lieferketten investiert. Wir sind uns unserer Verantwortung für die Sicherheit unseres Landes und für die Verteidigungsfähigkeit Europas bewusst\", fügte er hinzu. \"Mit einem Umsatzwachstum von 50 Prozent im Verteidigungsgeschäft ist Rheinmetall auf dem Weg vom europäischen Systemanbieter zum globalen Champion\", schließt Armin Papperger ab.",
      • "pubDate": "2025-03-12 15:07:54",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://static.euronews.com/articles/stories/09/11/01/24/1200x675_cmsv2_6828859d-3cfa-5d9d-ba3b-971944f3d423-9110124.jpg",
      • "source_id": "euronews_de",
      • "source_priority": 2584,
      • "source_name": "Euronews De",
      • "source_url": "https://de.euronews.com",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/euronews_de.png",
      • "language": "german",
      • -
        "country": [
        • "germany",
        • "montenegro",
        • "bosnia and herzegovina",
        • "cyprus",
        • "united kingdom",
        • "albania",
        • "malta",
        • "ireland",
        • "macedonia",
        • "spain",
        • "moldova",
        • "france",
        • "san marino",
        • "switzerland",
        • "poland",
        • "netherland",
        • "hungary",
        • "italy",
        • "belgium",
        • "austria",
        • "greece",
        • "russia",
        • "sweden",
        • "norway",
        • "portugal",
        • "romania",
        • "serbia",
        • "bulgaria",
        • "czech republic",
        • "latvia",
        • "lithuania",
        • "slovakia",
        • "slovenia",
        • "ukraine",
        • "andorra",
        • "kosovo",
        • "liechtenstein",
        • "finland",
        • "monaco",
        • "vatican",
        • "belarus",
        • "denmark",
        • "estonia",
        • "luxembourg",
        • "croatia",
        • "iceland"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "europe"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "db31a4c0e3d15d3a058a8ac75d8cc083",
      • "title": "Le rapprochement entre Trump et la Big Tech sous le feu des critiques",
      • "link": "https://fr.euronews.com/business/2025/03/12/le-rapprochement-entre-trump-et-la-big-tech-sous-le-feu-des-critiques",
      • "keywords": null,
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "Les grandes entreprises technologiques américaines se sont sensiblement rapprochées de Donald Trump depuis son retour au pouvoir. La proximité des leaders de la tech avec l'administration présidentielle suscite de nombreuses controverses.",
      • "content": "Qu'il s'agisse de soutiens politiques directs ou de changements de politique influencés par le programme de Trump, les géants américains de la tech ont redoublé d'efforts pour renforcer leurs liens avec l'administration de Donald Trump depuis le retour du milliardaire à la Maison-Blanche. Ces manœuvres politiques ont cependant suscité des réactions négatives, soulevant des préoccupations éthiques et entraînant même des revers commerciaux. Tesla et SpaceX fragilisés par les positions polémiques d'Elon Musk Les démêlés politiques d'Elon Musk, éminent partisan de Donald Trump, ont déclenché de nombreuses réactions négatives, qui ont eu un impact sur plusieurs de ses entreprises. SpaceX a perdu un contrat de 100 millions de dollars (91,6 millions d'euros) avec l'Ontario pour ses services Starlink , en raison des droits de douane imposés par Trump sur les produits canadiens. \"L'Ontario ne fera pas d'affaires avec des gens bien décidés à détruire notre économie\", a déclaré le premier ministre Doug Ford. Le soutien de Musk au parti allemand d'extrême droite Alternative pour l'Allemagne (AfD) aurait également entrainé un impact négatif sur les ventes européennes de Tesla. Selon l'autorité fédérale allemande des transports motorisés, les immatriculations de voitures Tesla ont plongé de 76 % en février , alors même que les immatriculations globales de véhicules électriques en Allemagne ont augmenté de 31 %. Les ventes sur d'autres marchés européens ont également souffert le mois dernier, les livraisons de Tesla ayant chuté de 53 % au Portugal et de 45 % en France. Le cours de l'action de Tesla est en dents de scie depuis novembre dernier - il a dégringolé de 53 % par rapport à son pic de la mi-décembre après avoir presque doublé depuis la victoire de Trump à l'élection américaine. Par ailleurs, en Chine, Tesla est confronté à des vents contraires en matière de réglementation, alors que les tensions commerciales avec les États-Unis s'intensifient. L'entreprise doit encore recevoir l'approbation pour sa technologie de conduite autonome, tandis que son plus grand concurrent chinois, BYD, devrait gagner les faveurs de Pékin, en particulier avec l'adoption du modèle d'IA de Deep S eek . La diffusion de fausses informations facilitée par Meta Elon Musk n'est pas le seul entrepreneur à chercher à améliorer ses relations avec le président Donald Trump. Meta a mis fin à son programme de vérification des faits par un tiers et a réintroduit du contenu politique en janvier, y compris des sujets auparavant restreints tels que l'immigration et le genre. Le géant de la tech a également fait un don d'un million de dollars (916 000 euros) pour l'investiture de Donald Trump, joignant sa contribution à celles des PGDS d' Amazon , Jeff Bezos et d' OpenAI , Sam Altman. Les applications sociales de Meta , notamment Facebook , Instagram et Threads , sont depuis longtemps confrontées à la controverse concernant la diffusion de fausses informations sur des sujets politiquement sensibles. En 2016, Facebook a été largement critiqué pour avoir facilité la diffusion de fausses informations lors de la première campagne présidentielle de Donald Trump, ce qui a contribué à la création de politiques de vérification des faits dans les années suivantes. L'intégration de l'intelligence artificielle dans la modération des contenus devrait entrainer l'émergence de nouveaux enjeux éthiques et juridiques. Les efforts de Mark Zuckerberg pour courtiser la nouvelle administration américaine marquent également un changement de cap. Meta Platforms avait suspendu les comptes Facebook et Instagram de Donald Trump pour deux ans en 2021, à la suite de l'émeute du Capitole le 6 janvier. Trump avait alors qualifié Facebook d' \"ennemi du peuple\" . Démissions chez Alphabet et au Washington Post Google , filiale d' Alphabet , a également suscité l'indignation en renommant le \"golfe du Mexique\" \"golfe d'Amérique\" sur Google Maps après que Donald Trump a signé un décret pour rebaptisée la mer encadrée par la Floride, la Louisiane, le Texas, le Mexique et Cuba. En outre, la décision d' Alphabet d'abandonner sa politique interdisant l'utilisation de l'IA pour des applications militaires a soulevé de graves préoccupations éthiques, entraînant de nombreuses démissions et des pétitions lancées par les employés contre ce changement. Par ailleurs, Jeff Bezos , propriétaire du Washington Post , a été critiqué pour avoir modifié la position éditoriale du journal. La section d'opinion du journal se concentre désormais sur les opinions qui soutiennent \"les libertés individuelles et les marchés libres\", tandis que les articles qui s'opposent à cette position ne sont pas publiés. Jeff Bezos a également empêché le journal de soutenir la candidate démocrate Kamala Harris pour l'élection présidentielle de 2024. Ces actions ont entraîné des démissions internes et une baisse des abonnements.",
      • "pubDate": "2025-03-12 15:00:40",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://static.euronews.com/articles/stories/09/11/00/10/1200x675_cmsv2_7fc1a5d4-715f-5924-af14-46d7b4052a54-9110010.jpg",
      • "source_id": "euronews_fr",
      • "source_priority": 2584,
      • "source_name": "Euronews Fr",
      • "source_url": "https://fr.euronews.com",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/euronews_fr.png",
      • "language": "french",
      • -
        "country": [
        • "france",
        • "montenegro",
        • "bosnia and herzegovina",
        • "cyprus",
        • "united kingdom",
        • "albania",
        • "malta",
        • "ireland",
        • "macedonia",
        • "spain",
        • "moldova",
        • "germany",
        • "san marino",
        • "switzerland",
        • "poland",
        • "netherland",
        • "hungary",
        • "italy",
        • "belgium",
        • "austria",
        • "greece",
        • "russia",
        • "sweden",
        • "norway",
        • "portugal",
        • "romania",
        • "serbia",
        • "bulgaria",
        • "czech republic",
        • "latvia",
        • "lithuania",
        • "slovakia",
        • "slovenia",
        • "ukraine",
        • "andorra",
        • "kosovo",
        • "liechtenstein",
        • "finland",
        • "monaco",
        • "vatican",
        • "belarus",
        • "denmark",
        • "estonia",
        • "luxembourg",
        • "croatia",
        • "iceland"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "sports"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "united states of america,north america"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "7f00d583bd1b6d194863f4bc34cefaaa",
      • "title": "Jako porasli prihodi telekoma u Hrvatskoj, nedavno su podigli cijene",
      • "link": "https://www.index.hr/vijesti/clanak/jako-porasli-prihodi-telekoma-u-hrvatskoj-nedavno-su-podigli-cijene/2650793.aspx",
      • -
        "keywords": [
        • "vijesti"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "NA TRŽIŠTU elektroničkih komunikacija u 2024. nastavljen je rast prihoda, za 8.5 posto u odnosu na 2023. godinu, na 1.87 milijardi eura, kao i rast ulaganja operatora u telekomunikacijsku infrastrukturu od 11.7 posto, na 412 milijuna eura, izvijestila je danas regulatorna agencija HAKOM.",
      • "content": "NA TRŽIŠTU elektroničkih komunikacija u 2024. nastavljen je rast prihoda, za 8.5 posto u odnosu na 2023. godinu, na 1.87 milijardi eura, kao i rast ulaganja operatora u telekomunikacijsku infrastrukturu od 11.7 posto, na 412 milijuna eura, izvijestila je danas regulatorna agencija HAKOM. Glavni faktori tržišnog rasta u 2024. bili su prema podacima operatora koje je dobio HAKOM, modernizacija mreža, i mobilnih i fiksnih, te povećanje potražnje za digitalnim uslugama. Prihodi na tom tržištu su porasli u 2024. i u mobilnim/pokretnim i fiksnim/nepokretnim mrežama, s time da iz HAKOM-a kažu da su rastu ukupnih prihoda ipak najviše pridonijeli prihodi od usluga putem mobilnih mreža. Ti prihodi su naime na godišnjoj razini porasli 9 posto, na 1.2 milijarde eura, dok su prihodi od usluga putem fiksnih mreža porasli 7.6 posto, na 643 milijuna eura. Dva telekoma nedavno podigla cijene HT i A1 nedavno su podigli cijene koristeći indeksnu klauzulu kojim se usklađuju cijene s prosječnom godišnjom stopom inflacije. Ova klauzula, koja je uvedena 2023. godine, omogućava promjenu cijena bez da korisnici imaju mogućnost raskidati ugovore bez naknade. HT je od 1. ožujka povećao cijena mjesečnih naknada za 3 posto, dok A1 cijene za isti postotak povećava od 1. travnja. Telemach Hrvatska još nije najavio primjenu cijena. Velik rast ulaganja operatora Među ulaganjima operatora (telekoma), na pokretne/mobilne mreže odnosilo se 116.2 milijuna eura ili 26 posto više nego u 2023., a sličan iznos odnosno 116.3 milijuna eura uložen je i u mreže vrlo velikog kapaciteta-VHCN, što je porast od 22 posto. Osim na ukupnoj, godišnjoj razini, iz HAKOM-a kažu da je primjetan trend nastavka modernizacije elektroničke komunikacijske infrastrukture i u četvrtom tromjesečju 2024., pa je tako prošla godina završena s gotovo 91 tisućom više broja priključaka putem svjetlovodnih/optičkih mreža, uz istodobno smanjenje priključaka na bakrenoj infrastrukturi za nešto malo više od 59 tisuća. Time je krajem 2024. u Hrvatskoj bilo 351.6 tisuća svjetlovodnih priključaka, dok ih je ukupno u svim VHCN mrežama bilo više od 515,5 tisuća, pri čemu iz HAKOM-a napominju da VHCN priključci čine 45 posto od svih više od 1.14 milijuna priključaka širokopojasnog pristupa, kao i da je udjel priključaka s brzinama iznad 100 Mbit/s iznosio 47 posto. Porastu ukupnih tržišnih prihoda pridonijeli su i rast naplatne televizije i OTT usluga kod operatora, u čemu HAKOM izdvaja rast prihoda od vlastitih OTT usluga, od 171.9 posto. Po tehnologiji pak IPTV i dalje drži najveći tržišni udjel, od gotovo 50 posto, dok je udjel vlastite OTT usluga porastao na gotovo 15 posto, čime je premašio kabelsku TV, čiji je udjel 13.4 posto, a udjeli satelitske i zemaljske naplatne televizije 12.3 i 9.5 posto. Rast podatkovnog prometa i mobilnih korisnika Sve je to rezultiralo velikim rastom podatkovnog prometa od usluge pristupa internetu u fiksnim mrežama, iznad 26 posto u odnosu na 2023., te je ukupan podatkovni promet od te usluge dosegnuo na kraju četvrtog tromjesečja 2024. više od 994.5 tisuća terabajta. U fiksnim mrežama odnosno javno dostupnim telefonskim uslugama u tim mrežama krajem 2024. bilo je nešto više od 1.1 milijuna korisnika ili 1.2 posto manje nego krajem 2023., pri čemu su tržišni udjeli najveća tri telekom operatora ostali slični - HT ima najveći od 60.2 posto, zatim A1 Hrvatska od 26.4 posto, a Telemach Hrvatska iznad 11 posto. S druge strane, korisnika javno dostupne telefonske usluge u mobilnim mrežama na kraju 2024. bilo je 4.7 milijuna ili 3.4 posto nego krajem 2023., u čemu HT ima najveći tržišni udjel od 44.4 posto, A1 Hrvatska od 34.1 posto, a Telemach Hrvatska od 21.5 posto, s time da je Telemach i jedini koji je taj udjel povećao na godišnjoj razini, za oko 1.1 posto, pokazuju podaci HAKOM-a.",
      • "pubDate": "2025-03-12 14:39:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://bucket.index.hr/b/index/a51141fb-101a-47f6-980d-5b3eb3414ff5.jpg",
      • "source_id": "index_hr",
      • "source_priority": 52503,
      • "source_name": "Index",
      • "source_url": "https://www.index.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/index_hr.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "3cc3ac761331459376751b9240208a1b",
      • "title": "Northvolt dichiara fallimento: a rischio il sogno dell'auto elettrica europea",
      • "link": "https://www.today.it/europa/economia/northvolt-fallimento-batterie-auto-europa-perche.html",
      • -
        "keywords": [
        • "economia"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "L'azienda produttrice di celle per batterie era considerata centrale nel ridurre la dipendenza da Cina e Stati Uniti nella transizione energetica",
      • "content": "Il produttore svedese di batterie per auto elettriche Northvolt ha dichiarato fallimento in Svezia. Fondata nel 2016, l'azienda era considerata cruciale per i tentativi europei di mettersi al passo con Asia e Stati Uniti nella produzione di celle per batterie, componente cruciale per produrre auto a emissioni zero. Ma l'azienda si è trovata con un debito da 5,8 miliardi di dollari, il doppio degli attivi presenti in bilancio. Negli anni, Northvolt ha ricevuto oltre 10 miliardi di dollari in finanziamenti azionari, di debito e pubblici: non sono bastati. Perché Northvolt ha dichiarato fallimento I debiti sono dovuti a una domanda debole del mercato e ritardi nella produzione. Ad esempio, a maggio la casa automobilistica Bmw aveva rinunciato a un ordine di due miliardi. Northvolt aveva presentato istanza di fallimento ai sensi del Chapter 11 negli Stati Uniti alla fine di novembre per poter ristrutturare il proprio debito e riorganizzare la propria attività, dichiarando nei documenti depositati di avere un debito di 5,8 miliardi di dollari. Un fiduciario nominato dal tribunale svedese supervisionerà ora il processo, compresa la vendita dell'azienda e dei suoi beni e la liquidazione delle obbligazioni in essere. I due maggiori azionisti di Northvolt sono la casa automobilistica tedesca Volkswagen , anch'essa in difficoltà finanziarie, e la banca d'investimento statunitense Goldman Sachs. Anticipata la revisione del piano per il passaggio alle auto elettriche: esulta l'Italia A settembre, l'azienda svedese ha dichiarato che avrebbe tagliato 1.600 posti di lavoro, un quarto del suo personale, e sospeso l'espansione del suo sito di Skelleftea, nel nord della Svezia. Ha anche annunciato che avrebbe ridimensionato i piani per espandere la capacità produttiva del suo impianto a 30 gigawattora all'anno. Il primo ministro svedese, Ulf Kristersson, aveva escluso un salvataggio da parte del governo: \"Non è previsto che lo Stato svedese diventi comproprietario di Northvolt o qualcosa del genere\".",
      • "pubDate": "2025-03-12 13:25:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.today.it/~media/horizontal-hi/28084687617921/northvolt-fabbrica-2.jpg",
      • "source_id": "today",
      • "source_priority": 469386,
      • "source_name": "Today",
      • "source_url": "https://www.today.it",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/today.png",
      • "language": "italian",
      • -
        "country": [
        • "montenegro",
        • "bosnia and herzegovina",
        • "cyprus",
        • "united kingdom",
        • "albania",
        • "malta",
        • "ireland",
        • "macedonia",
        • "spain",
        • "moldova",
        • "france",
        • "germany",
        • "san marino",
        • "switzerland",
        • "poland",
        • "netherland",
        • "hungary",
        • "italy",
        • "belgium",
        • "austria",
        • "greece",
        • "russia",
        • "sweden",
        • "norway",
        • "portugal",
        • "romania",
        • "serbia",
        • "bulgaria",
        • "czech republic",
        • "latvia",
        • "lithuania",
        • "slovakia",
        • "slovenia",
        • "ukraine",
        • "andorra",
        • "kosovo",
        • "liechtenstein",
        • "finland",
        • "monaco",
        • "vatican",
        • "belarus",
        • "denmark",
        • "estonia",
        • "luxembourg",
        • "croatia",
        • "iceland"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "entertainment"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "07ca148a3e4a81bd5c4bd0d72d3047e1",
      • "title": "Skladištari više nisu u pet najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj",
      • "link": "https://www.index.hr/vijesti/clanak/skladistari-vise-nisu-u-pet-najtrazenijih-zanimanja-u-hrvatskoj/2650751.aspx",
      • -
        "keywords": [
        • "vijesti"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "INDEKS slobodnih radnih mjesta OVI za veljaču pao je i na mjesečnoj i godišnjoj razini - u odnosu na siječanj ove godine za 4.6 posto, a u odnosu na veljaču prošle godine za 10.9 posto, pri čemu potonje dijelom odražava činjenicu da je prošlogodišnja veljača imala jedan dan više, objavio je Ekonomski institut, Zagreb (EIZ).",
      • "content": "INDEKS slobodnih radnih mjesta OVI za veljaču pao je i na mjesečnoj i godišnjoj razini - u odnosu na siječanj ove godine za 4.6 posto, a u odnosu na veljaču prošle godine za 10.9 posto, pri čemu potonje dijelom odražava činjenicu da je prošlogodišnja veljača imala jedan dan više, objavio je Ekonomski institut, Zagreb (EIZ). \"Nakon pada u siječnju, OVI indeks je prema desezoniranim podacima u veljači također pao i to od 4.6 posto u odnosu na prethodni mjesec što kumulativno od početka godine iznosi 9.8 posto smanjenja od prosinca 2024. Na godišnjoj razini je pak zabilježen puno veći pad od 10.9 posto, što djelomično odražava činjenicu da je prošlogodišnja veljača imala jedan dan više jer se radilo o prijestupnoj godini. Posljednji je put dvoznamenkasti pad zabilježen u veljači 2021., također nakon prijestupne godine\", istaknuto je u objavi na internetskoj stranici EIZ-a. EIZ-ovi analitičari napominju da se u posljednjih 12 mjeseci indeks smanjio za 3.6 posto u odnosu na prethodnih 12 mjeseci, a sudeći prema desezoniranim podacima za prva dva mjeseca ove godine, izvjestan je pad na kvartalnoj razini u prvom tromjesečju ove godine. Prodavači i skladištari s najvećim apsolutnim smanjenjem broja oglasa Prodavač, kuhar i konobar i dalje su tri najtraženija zanimanja, vozači su na petom mjestu, a ove su godine knjigovođe zamijenile skladištare na četvrtom mjestu najtraženijih zanimanja. Pritom, svih pet zanimanja zabilježila su smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini i zajedno doprinijela padu indeksa od 4.4 postotna boda. Najveće apsolutno smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini u veljači zabilježeno je u zanimanjima prodavač i skladištar, dok je najveće povećanje opaženo kod učitelja i medicinskih sestara, navode iz EIZ-a. U odnosu na veljaču 2024. godine, značajnije se povećao udio oglasa u kojima se tražila visoka kvalifikacija, s 21.1 na 24.8 posto, dok se istovremeno udio oglasa u kojima se tražila srednja kvalifikacija smanjio sa 64.6 na 60.7 posto. Pad broja oglasa u središnjoj Hrvatskoj za 8,8 posto Kao i prethodnih mjeseci, udio oglasa u kojima se nudi ugovor na neodređeno porastao je, s 51.6 na 54.9 posto, dok se udio oglasa u kojima se nudio ugovor na određeno u godinu dana smanjio s 36.6 na 35.1 posto. Što se geografske raspodjele poslova tiče, broj oglasa zabilježio je smanjenje u svim regijama, ali najviše u središnjoj Hrvatskoj, i to za 8.8 posto. U toj je regiji najviše pao broj oglasa u zanimanjima prodavač, skladištar i serviser, a najveće povećanje zabilježeno je u zanimanjima medicinska sestra, učitelj i djelatnik u financijama, pokazala je EIZ-ova analiza. OVI - Online Vacancy Indeks, mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).",
      • "pubDate": "2025-03-12 13:17:43",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://bucket.index.hr/b/index/0b3cd0ef-d951-4e41-a5c6-d409caacf8ca.jpg",
      • "source_id": "index_hr",
      • "source_priority": 52503,
      • "source_name": "Index",
      • "source_url": "https://www.index.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/index_hr.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "croatia,europe"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "33852b713c3a623f81cfcee8eaeb0e58",
      • "title": "Jutros je počeo jedan od najvećih trgovinskih ratova u povijesti. Tri države Europske unije će ozbiljno stradati",
      • "link": "https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/jutros-je-poceo-jedan-od-najvecih-trgovinskih-ratova-u-povijesti-tri-drzave-europske-unije-ce-ozbiljno-stradati-15562151",
      • -
        "keywords": [
        • "aktualno"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "lukafisic1985@gmail.com (Luka Fišić)"
        ],
      • "video_url": null,
      • "description": "Europska unija promptno je reagirala na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina od 25 posto na uvoz čelika i aluminija, čime se ponovo otvara mogućnost eskalacije trgovinskog sukoba između dvaju najvećih svjetskih gospodarskih blokova. Naime, samo nekoliko sati nakon što su ca...",
      • "content": "Europska unija promptno je reagirala na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina od 25 posto na uvoz čelika i aluminija, čime se ponovo otvara mogućnost eskalacije trgovinskog sukoba između dvaju najvećih svjetskih gospodarskih blokova. Naime, samo nekoliko sati nakon što su carine stupile na snagu, Europska komisija najavila je protumjere koje će pogoditi američke proizvode u vrijednosti do 26 milijardi eura.Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen osudila je Trumpovu odluku naglasivši da su carine \"štetne za poslovanje i još gore za potrošače\".- Ove carine remete opskrbne lance, stvaraju nesigurnost u gospodarstvu. Radna mjesta su ugrožena, a cijene će rasti. Budući da SAD primjenjuje carine u vrijednosti od 28 milijardi dolara, odgovaramo protumjerama u vrijednosti od 26 milijardi eura. To odgovara gospodarskom opsegu carina SAD-a. Naše će se protumjere uvesti u dva koraka: počet ćemo 1. travnja, a u potpunosti će biti na snazi od 13. travnja - poručila je predsjednica Europske komisije.Kao dio svojih protumjera, Europska unija tako ponovo uvodi carine koje su bile na snazi tijekom Trumpova prvog mandata, a te mjere uključuju carine do 50 posto na proizvode poput burbona, traperica i motocikala Harley-Davidson (2021. carine na Harley-Davidson iznosile su 56 posto).Dodatno, EU je sastavila popis američkih proizvoda u vrijednosti od 18 milijardi eura koji bi također mogli biti pogođeni carinama, uključujući kozmetiku, odjeću, drvo, soju, piletinu, govedinu i druge poljoprivredne proizvode. Među proizvodima se spominju i žvakaće gume, hostije, nikotinske e-cigarete i flasteri, ženski negližei...Ako bude potrebno, mjere bi mogle biti proširene na dodatnih 3,5 milijardi eura robe, ali još čekaju odobrenje država članica, a trebale bi stupiti na snagu 13. travnja. -/Afp Jedan visoki dužnosnik EU za Financial Times je otkrio da su soja i drugi poljoprivredni proizvodi strateški odabrani jer dolaze iz saveznih država ključnih za Trumpove saveznike, takozvanih \"crvenih država\", uglavnom s juga SAD-a.- Bez problema ćemo kupovati soju iz Brazila ili Argentine. Želimo stvoriti pritisak unutar američkog političkog sustava da bi se carine ukinule - otkrio je anonimni izvor.Američka administracija obrazložila je dizanje carina tvrdnjama da \"strani akteri\" preplavljuju tržište jeftinim čelikom i aluminijem, ugrožavajući domaće proizvođače. Osim na osnovne sirovine, Trump je proširio carine i na široku paletu proizvoda koji sadrže čelik i aluminij, uključujući teniske rekete, sobne bicikle, namještaj i klima-uređaje. Valja naglasiti da nove Trumpove carine predstavljaju promjenu u odnosu na 2018., kada je u prvom mandatu bio uveo slične mjere, ali je omogućio izuzeće za određene proizvode koji nisu bili dostupni na američkom tržištu.Tko će pretrpjeti najviše štete od Trumpovih carina?SAD je drugo najveće izvozno tržište za europske proizvođače čelika (nakon Turske), što čini 16 posto ukupnog izvoza čelika iz EU, a procjenjuje se da bi EU mogla izgubiti do 3,7 milijuna tona izvoza čelika zbog ovih carina. Henrik Adam, predsjednik Europske udruge čelika (Eurofer), izjavio je da će ove mjere pogoršati ionako tešku situaciju europske čelične industrije i već nepovoljno tržišno okruženje. -/Afp Carine će imati izuzetno štetne posljedice i za britanske dobavljače i njihove kupce u SAD-u, upozorava britanska industrijska grupa UK Steel. Naime, SAD je drugo najvažnije izvozno tržište za britansku industriju čelika, odmah nakon EU.Sjedinjene Američke Države uvezle su 2024. značajne količine čelika iz zemalja Europske unije, pri čemu su najveći izvoznici bile Njemačka, Nizozemska i Rumunjska. Prema dostupnim podacima, iz Njemačke je uvezeno 967,7 tisuća metričkih tona čelika dok je Nizozemska na američko tržište plasirala 568,5 tisuća tona čelika. Rumunjska, kao treći najveći europski dobavljač čelika za SAD, izvezla je 433,9 tisuća metričkih tona.Među ostalim značajnim izvoznicima nalaze se Italija s 299,1 tisućom tona te Španjolska s 270 tisuća tona čelika. Slovenija i Hrvatska, iako u manjem obujmu, također su prisutne na američkom tržištu. Slovenija je u SAD izvezla 26 tisuća tona, dok je iz Hrvatske uvezeno 6,2 metričke tone čelika.Iz Europskog parlamenta poručuju da osim izravnog utjecaja na izvoz postoji i zabrinutost da bi proizvodi iz drugih dijelova svijeta, koji su sada preskupi za prodaju u SAD-u zbog carina, mogli biti preusmjereni na europsko tržište. To bi povećalo konkurenciju za europske proizvođače i dodatno pritisnulo cijene. Kada je riječ o aluminiju, iz Europe je u SAD prošle godine izvezeno aluminija u vrijednosti od 2,4 milijarde eura.SAD značajno ovisi o uvozu aluminija, s obzirom na to da domaća proizvodnja ne zadovoljava potrebe tržišta. Prema dostupnim podacima, SAD je prošle godine proizveo oko 750 tisuća tona primarnog aluminija, dok je neto uvezao približno 2,2 milijuna tona. Najveći dobavljač aluminija za SAD je Kanada, koja tradicionalno isporučuje više od polovine ukupnog američkog uvoza aluminija.Što će biti s Amerikancima?Ekonomske posljedice novih carina osjetit će i američki potrošači i industrija. Proizvođači automobila, građevinske tvrtke i proizvođači potrošačke elektronike oslanjaju se na uvozni čelik i aluminij, a rast ulaznih troškova mogao bi dovesti do poskupljenja proizvoda i pada konkurentnosti na domaćem i inozemnom tržištu.Sličan učinak vidjeli smo 2018. godine, kada su Trumpove carine na čelik i aluminij izazvale povećanje cijena sirovina u SAD-u. Američke tvrtke koje koriste ove materijale bile su prisiljene podići cijene ili pretrpjeti financijske gubitke dok su neki proizvođači jednostavno premjestili proizvodnju izvan SAD-a da bi izbjegli veće troškove. Donald Trump Mandel Ngan/Afp Dodatno, europske protumjere mogle bi pogoditi američke farmere, osobito proizvođače soje i mesa, koji su već ranije trpjeli gubitke zbog trgovinskih sukoba s Kinom. Ako EU preusmjeri uvoz poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a prema Latinskoj Americi, američki agrarni sektor mogao bi doživjeti ozbiljan udarac, što bi imalo političke posljedice s obzirom na to da su upravo poljoprivredne države ključne za Trumpovu bazu birača.Blefira li Trump?Trumpova ekonomska politika, poznata kao \"trumponomija\", sve više pokazuje znakove nekonzistentnosti i karakteristiku impulzivnosti. Nakon što je američki predsjednik prvo zaprijetio povećanjem carina na kanadski čelik i aluminij s 25 na 50 posto, guverner Ontarija Doug Ford uzvratio je prijetnjom prekida isporuke električne energije SAD-u. Ubrzo su se obje strane povukle u rovove. Viši trgovinski savjetnik Bijele kuće Peter Navarro ubrzo je potvrdio da je administracija poništila planove za udvostručenje carina, što je još jedan primjer da Trumpove prijetnje često ostaju upravo to - prijetnje bez konkretne provedbe.Valja podsjetiti i da je tijekom prvog mandata Trumpova administracija uvela visoke carine na kineski uvoz, što je izazvalo protumjere Pekinga i privremeni trgovinski rat. No taj sukob završio je potpisivanjem \"Faze 1\" trgovinskog sporazuma, u kojem je Kina pristala povećati kupnju američkih poljoprivrednih proizvoda u zamjenu za ublažavanje carinskih nameta. Razlika u odnosu na kineski slučaj leži u tome što su Kanada i EU američki saveznici i glavni trgovinski partneri, a destabilizacija odnosa s njima mogla bi oslabiti američki utjecaj na globalnom tržištu.Bilo kako bilo, ovakve nagle promjene smjera dodatno produbljuju nesigurnost među investitorima i poslovnim liderima, koji sve teže procjenjuju stvarne namjere američke administracije. Tržišta i trgovinski partneri sada se pitaju je li Trumpova agresivna carinska politika samo pregovaračka taktika ili početak dugotrajnog ekonomskog sukoba koji bi mogao nanijeti ozbiljnu štetu globalnoj trgovini.",
      • "pubDate": "2025-03-12 12:57:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://static.jutarnji.hr/images/slike/2025/03/12/36401353.jpg",
      • "source_id": "jutarnji",
      • "source_priority": 44733,
      • "source_name": "Jutarnji",
      • "source_url": "https://www.jutarnji.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/jutarnji.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business",
        • "entertainment"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "13f4a586b352a4b2a53d46f255eb116b",
      • "title": "Investicije u internetske mreže premašile 400 milijuna eura, prihodi narasli na 1,87 milijardi",
      • "link": "https://www.poslovni.hr/hrvatska/investicije-u-internetske-mreze-premasile-400-milijuna-eura-prihodi-narasli-na-187-milijardi-4475587",
      • -
        "keywords": [
        • "hakom",
        • "vijesti",
        • "mobilne mreže",
        • "hrvatska",
        • "tržišta",
        • "optika",
        • "elektroničke komunikacije"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "Tanja Ivančić"
        ],
      • "video_url": null,
      • "description": "Udio priključaka s brzinama iznad 100 Mbit/s iznosio je 47 posto svih priključaka, bez obzira na tehnologiju pristupa.",
      • "content": "Ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu u Hrvatskoj nastavila su rasti i u protekloj godini – operatori su tijekom 2024. investirali 412 milijuna eura , što je povećanje od 11,7 posto u odnosu na 2023. godinu, stoji u izvješću Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti. Istovremeno, prihodi od telekomunikacijskih usluga narasli su na 1,87 milijardi eura , što predstavlja povećanje od 8,5 posto, pokazuju podaci HAKOM-a koji tvrdi da su razlozi tomu, modernizacija mreža i povećana potražnja za digitalnim uslugama ključni faktori rasta. Veća ulaganja u modernizaciju mreža U protekloj godini ulaganja u mobilne mreže povećana su za 26 posto na 116,2 milijuna eura , a u fiksne mreže vrlo velikog kapaciteta (VHCN) iznosila su 116,3 milijuna eura s povećanjem od 22 posto u odnosu na 2023. godinu. U zadnjem tromjesečju 2024. nastavljen je trend modernizacije elektroničke komunikacijske infrastrukture: broj priključaka putem optičkih mreža u godini dana porastao je za 90.903, dok je broj priključaka na bakrenoj infrastrukturi istovremeno smanjen za 59.142. Krajem 2024. broj svjetlovodnih priključaka iznosi 351.621 od ukupno 515.558 priključaka u svim VHCN mrežama, a VHCN priključci čine 45 posto od svih 1.147.086 priključaka širokopojasnog pristupa . Udio priključaka s brzinama iznad 100 Mbit/s iznosio je 47 posto svih priključaka , bez obzira na tehnologiju pristupa. Rastu ukupnih prihoda najviše su pridonijeli prihodi od usluga putem pokretnih mreža, koji su u godini dana porasli za 9 posto na 1,2 milijarde eura , dok su usluge putem nepokretnih mreža zabilježile rast od 7,6 posto s prihodom od 643 milijuna eura, priopćili su iz HAKOM-a. Rast naplatne televizije i OTT usluga Prihodi od naplatne televizije u četvrtom tromjesečju 2024. rasli su za 11,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najizraženiji rast ostvaren je kod korisnika vlastite OTT usluge, s povećanjem prihoda od 171,9 posto. Broj priključaka je narastao za 2,6 posto na 939.282, uz 141,9 posto više OTT priključaka, kojih krajem 2024. ima 140.035. Raspodjela pokazatelja po tehnologiji pokazuje da IPTV drži najveći udio s 49,9 posto, dok vlastita OTT usluga sada čini 14,9 posto i pretekla je kabelsku s 13,4 posto. Satelitska i zemaljska naplatna televizija sudjeluju s 12,3 posto i 9,5 posto. Rast broja priključaka putem VHCN mreža i više korisnika OTT usluga doprinijeli su porastu podatkovnog prometa od usluge pristupa internetu u fiksnim mrežama koji je na godišnjoj razini narastao za preko 26 posto. Ukupan podatkovni promet od usluge pristupa internetu u fiksnim mrežama na kraju četvrtog tromjesečja iznosio je 994.597 terabajta.",
      • "pubDate": "2025-03-12 12:55:23",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.poslovni.hr/wp-content/uploads/2023/06/296836-800x500.jpg",
      • "source_id": "poslovni",
      • "source_priority": 2037770,
      • "source_name": "Poslovni Dnevnik",
      • "source_url": "https://www.poslovni.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/poslovni.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "ba33dbb53263751d4beb11e14f8758a9",
      • "title": "Krah velike europske uzdanice: Švedski div se urušio se pod teretom od 8 milijardi dolara",
      • "link": "https://www.tportal.hr/biznis/clanak/krah-velike-europske-uzdanice-svedski-div-se-urusio-se-pod-teretom-od-8-milijardi-dolara-20250312",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "Proizvođač baterijskih ćelija za električna vozila Northvolt objavio je u srijedu da je podnio zahtjev za objavom stečaja i u matičnoj Švedskoj, naznačivši produbljivanje problema s likvidnošću koji su ih već prisilili da zatraže zaštitu od vjerovnika u SAD-u",
      • "content": "U studenom , istaknuvši da su iscrpili financijske kapacitete, uz procjenu izvršnog direktora na odlasku Larsa Erikssona da im za normalizaciju poslovanja treba 1,2 milijarde dolara. \"Northvoltova likvidnost postala je kritična\", naveli su tada u podnesku stečajnom sudu u Houstonu, dodavši da su za stečajni postupak koji je po procjeni uprave trebao završiti do kraja prvog tromjesečja 2025. godine, uz dovršetak restrukturiranja poslovanja. Početkom siječnja većina Northvoltovih dioničara glasala je pak za nastavak poslovanja u Švedskoj, unatoč financijskim problemima. Kompanije moraju po švedskom zakonu tražiti dozvolu dioničara za nastavak poslovanja ako je njihova vrijednost više nego prepolovljena u odnosu registrirani vlasnički kapital. Vlasnici su Northvolta, među ostalima, njemački , američki bankovni div Goldman Sachs, te švedski proizvođač kamiona Scania i osiguravatelj Folksam. U srijedu kompanija je objavila da je podnijela zahtjev za objavom stečaja u Švedskoj, istaknuvši da \"nije uspjela osigurati potrebne financijske uvjete za nastavak poslovanja u dosadašnjem obliku”. Švedski sud imenovat će stečajnog upravitelja koji će nadzirati prodaju Northvoltove imovine i podmirenje dospjelih obaveza, koliko prilike budu dopuštale. Na kraju siječnja dug devet Northvoltovih podružnica u stečajnom postupku u SAD-u , pokazuju sudski dokumenti. Northvoltove podružnice u Sjevernoj Americi i u Njemačkoj nisu podnijele zahtjev za objavom stečaja i u dogovoru s vjerovnicima, priopćila je švedska kompanija. Ni podružnica u Poljskoj nije uključena u zahtjev za objavom stečaja, pokazuje interni dokument u koji je Reuters dobio uvid. Ulagači su od 2016. kupnjom vlasničkih udjela i duga i kreditima osigurali švedskoj kompaniji nešto više od 10 milijardi dolara. Nekoliko vlasnika svelo je u proteklim mjesecima vlasničke udjele na nulu. Dugogodišnji objavio je pak ovaj tjedan da je, uz Northvolt, osigurao dodatni izvor nabave baterijskih ćelija. Njemačka podružnica trenutno gradi pogon u blizini njemačkog Heidea i . Teret jamstava ravnopravno su podijelile savezna i vlada savezne zemlje Schleswig-Holstein. Građevinski radovi bit će nastavljeni, do daljnjeg, izvijestili su iz Northvolta, upozorivši da će konačnu odluku o budućnosti pogona donijeti stečajni upravitelj.",
      • "pubDate": "2025-03-12 12:28:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.tportal.hr/media/thumbnail/500x300/2412475.jpeg?cropId=0",
      • "source_id": "tportal",
      • "source_priority": 76899,
      • "source_name": "Tportal",
      • "source_url": "https://www.tportal.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/tportal.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "financial markets",
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "11631594c0614022c1de9dfdbac69a59",
      • "title": "Ako se dan po jutru poznaje, smiješi nam se odlična turistička sezona",
      • "link": "https://www.tportal.hr/biznis/clanak/ako-se-dan-po-jutru-poznaje-smijesi-nam-se-odlicna-turisticka-sezona-foto-20250312",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "U komercijalne smještajne objekte u siječnju je došlo 11,3 posto više turista nego u istom lanjskom mjesecu, a ostvarili su i 9,4 posto više noćenja, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS)",
      • "content": "Za postotke rasta u komercijalnom smještaju u odnosu na lanjski siječanj zaslužno je 257 tisuća turista i njihovih 650 tisuća noćenja, od čega su gotovo 59 posto ostvarili strani turisti, a ostalo domaći. Domaćih turista u tom je smještaju u siječnju , čime su u plusu od 10,2 i 6,6 posto u odnosu na siječanj prošle godine. Sa stranim turistima komercijalni smještaj je zabilježio nešto veće postotke rasta od domaćih - došlo ih je 12,4 posto više ili 132 tisuće, a noćenja su imali 11,4 posto više ili 382 tisuće. Među strancima, od ukupnih stranih noćenja ili 56 tisuća, što je i porast od 20,1 posto u odnosu na prošlogodišnji siječanj. Drugo mjesto su zauzeli njemački turisti, zatim oni iz Austrije, Italije, Bosne i Hercegovine, Srbije i SAD-a, pri čemu su, napominju iz DZS-a, turisti iz Italije i Srbije ostvarili manje, a iz ostalih spomenutih zemalja više noćenja. Po vrstama komercijalnih smještajnih objekata, , u kojima je ostvareno 58,6 posto od ukupnih noćenja ili 381 tisuća, što je i 5,6 posto više nego siječnju prethodne godine. U sobama, apartmanima, kućama za odmor i sličnim objektima ostvarili su gotovo 32 posto od ukupnih noćenja, odnosno 207 tisuća ili 17,7 posto više, dok se ostatak odnosi na ostale vrste tih objekata. Među odredištima, pak, po ostvarenim noćenjima u siječnju se ističe Grad Zagreb, u kojemu je ostvareno najviše ili 23 posto od ukupnih noćenja, 149 tisuća, što je rast od 12 posto u odnosu na siječanj prošle godine. U prvih pet po broju noćenja iza Zagreba slijede Iz DZS-a navode i da je turistima u siječnju ove godine na raspolaganju bilo od čega najviše, 41,4 posto, u hotelima, pri lemu ne iznose usporedbu s lanjskim siječnjem, ali dodaju da je prosječna (neto) popunjenost hotelskih kreveta bila oko 22 posto, što je nešto više od lanjskog siječnja kada je to bilo oko 21 posto.",
      • "pubDate": "2025-03-12 11:58:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.tportal.hr/media/thumbnail/500x300/2389092.jpeg?cropId=0",
      • "source_id": "tportal",
      • "source_priority": 76899,
      • "source_name": "Tportal",
      • "source_url": "https://www.tportal.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/tportal.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "86e4b76a2e9604aea1e5d535be1a0e8c",
      • "title": "Big Tech und Trump: Was passiert, wenn sich Wirtschaft und Politik vermischen?",
      • "link": "https://de.euronews.com/business/2025/03/12/big-tech-und-trump-was-passiert-wenn-sich-wirtschaft-und-politik-vermischen",
      • "keywords": null,
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "Zwar haben sich große Technologieunternehmen in den USA bemüht, die Beziehungen zur Trump-Regierung zu verbessern, doch politische Kontroversen können für Unternehmen gefährlich werden.",
      • "content": "Große US-Tech-Unternehmen haben sich bemüht, die Beziehungen zur Regierung von Präsident Donald Trump zu stärken. Diese politischen Manöver haben jedoch Gegenreaktionen ausgelöst, ethische Bedenken hervorgerufen und sogar zu geschäftlichen Rückschlägen geführt. Von direkter politischer Unterstützung bis hin zu politischen Änderungen, die von Trumps Agenda beeinflusst werden, sehen sich die Branchenführer mit zunehmender Kontrolle und in einigen Fällen mit Umsatzeinbußen konfrontiert. Die \"Magnificent Seven\"-Technologiewerte verzeichneten am Montag den stärksten Kursrückgang seit drei Jahren, da sie aufgrund steigender Importkosten und einer veränderten Verbraucherstimmung in wichtigen internationalen Märkten schrumpfende Gewinnspannen befürchten. Tesla-CEO Elon Musk ist einer der prominentesten Unterstützer von US-Präsident Trump. Er spendete Millionen für seine Präsidentschaftskampagne und leitete die DOGE, die Initiative der Regierung zum Abbau von Arbeitsplätzen. Musks politische Verstrickungen haben jedoch eine breite Gegenreaktion ausgelöst, die sich auf mehrere seiner Unternehmen auswirkt. Die Verkaufszahlen von Tesla sind in zahlreichen Märkten zurückgegangen, was Analysten mit Musks kontroverser Rhetorik in Verbindung bringen. Unterdessen verliert Musks SpaceX aufgrund von Trumps Zöllen auf kanadische Waren einen Vertrag mit Ontario über 100 Millionen Dollar (91,6 Millionen Euro) für seine Starlink-Dienste. \"Ontario wird keine Geschäfte mit Leuten machen, die darauf aus sind, unsere Wirtschaft zu zerstören\", sagte Premierminister Doug Ford. Auch Musks Unterstützung der rechtspopulistischen Partei Alternative für Deutschland (AfD) könnte sich negativ auf den europäischen Absatz von Tesla ausgewirkt haben. Nach Angaben des deutschen Kraftfahrt-Bundesamtes brachen die Tesla-Zulassungen im Februar um 76 Prozent ein, während die Gesamtzulassungen von Elektrofahrzeugen in Deutschland um 31 Prozent stiegen. Auch auf anderen europäischen Märkten waren die Verkäufe im vergangenen Monat rückläufig: In Portugal gingen die Tesla-Auslieferungen um 53 Prozent und in Frankreich um 45 Prozent zurück, wie Reuters berichtet. In China hat Tesla mit regulatorischem Gegenwind zu kämpfen, da die Handelsspannungen mit den USA eskalieren. Das Unternehmen muss noch die Zulassung für seine Technologie für autonomes Fahren erhalten, während sein größter chinesischer Konkurrent BYD bei Peking in der Gunst stehen dürfte, insbesondere durch die Übernahme des KI-Modells von DeepSeek, da China der Binnennachfrage Priorität einräumt. Unter den Aktien der \"Magnificent Seven\" zeigt die Underperformance der Tesla-Aktie die potenziellen Risiken einer Vermischung von Wirtschaft und Politik. Der Aktienkurs des Elektroautoherstellers befindet sich seit November letzten Jahres auf einer Achterbahnfahrt - von seinem Höchststand Mitte Dezember ist er um 53 Prozent gefallen, nachdem er sich seit Trumps Wahlsieg in den USA fast verdoppelt hatte. Faktenüberprüfung bei Meta Musk ist nicht der einzige Unternehmer, der versucht, die Beziehungen zu Präsident Donald Trump zu verbessern. Meta beendete sein Programm zur Überprüfung von Fakten durch Dritte und führte im Januar wieder politische Inhalte ein, einschließlich zuvor eingeschränkter Themen wie Einwanderung und Geschlecht. Meta spendete außerdem 1 Million Dollar (916.000 Euro) für Trumps Amtseinführung, zusätzlich zu den Beiträgen von Firmen wie Amazon und dem CEO von OpenAI, Sam Altman. Die sozialen Apps von Meta, darunter Facebook, Instagram und Threads, sind seit langem wegen der Verbreitung von Fehlinformationen über politisch sensible Themen umstritten. Im Jahr 2016 wurde Facebook weithin dafür kritisiert, die Verbreitung von Fehlinformationen während Trumps erstem Präsidentschaftswahlkampf erleichtert zu haben, was in den folgenden Jahren zur Einführung von Richtlinien zur Überprüfung von Fakten beitrug. Es wird erwartet, dass die Integration künstlicher Intelligenz in die Moderation von Inhalten nun weitere ethische und rechtliche Aspekte in diese Debatte einbringen wird. Mark Zuckerbergs Bemühungen, die neue US-Regierung zu umwerben, markieren ebenfalls einen Richtungswechsel. Meta Platforms hatte zuvor Trumps Facebook- und Instagram-Konten nach dem Aufstand im Kapitol am 6. Januar für zwei Jahre bis 2021 gesperrt. Trump hatte Facebook als \"Feind des Volkes\" bezeichnet. Alphabet und Washington Post stehen unter Beobachtung der Mitarbeiter Google, ein Tochterunternehmen von Alphabet, sorgte ebenfalls für Empörung, als es den \"Golf von Mexiko\" auf Google Maps in \"Golf von Amerika\" umbenannte. Damit reagierte das Unternehmen auf einen Erlass von Trump, der die Umbenennung des Gewässers forderte. Darüber hinaus hat Alphabets Entscheidung, seine Politik aufzugeben, die den Einsatz von KI für militärische Anwendungen verbietet, ernsthafte ethische Bedenken aufgeworfen, was zu zahlreichen Rücktritten und von Mitarbeitern initiierten Petitionen gegen diese Änderung führte. Der Eigentümer der Washington Post, Jeff Bezos, der Amazon gegründet hat, wurde für die Änderung der redaktionellen Haltung der Zeitung kritisiert. Der Meinungsteil des Blattes konzentriert sich nun auf Ansichten, die \"persönliche Freiheiten und freie Märkte\" unterstützen, während Beiträge, die dieser Haltung entgegenstehen, nicht veröffentlicht werden. Bezos blockierte auch die geplante Unterstützung der demokratischen Kandidatin Kamala Harris für die Präsidentschaftswahlen 2024 durch die Zeitung. Diese Maßnahmen führten zu internen Kündigungen und einem Rückgang der Abonnements.",
      • "pubDate": "2025-03-12 11:30:18",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://static.euronews.com/articles/stories/09/11/00/10/1200x675_cmsv2_7fc1a5d4-715f-5924-af14-46d7b4052a54-9110010.jpg",
      • "source_id": "euronews_de",
      • "source_priority": 2584,
      • "source_name": "Euronews De",
      • "source_url": "https://de.euronews.com",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/euronews_de.png",
      • "language": "german",
      • -
        "country": [
        • "germany",
        • "montenegro",
        • "bosnia and herzegovina",
        • "cyprus",
        • "united kingdom",
        • "albania",
        • "malta",
        • "ireland",
        • "macedonia",
        • "spain",
        • "moldova",
        • "france",
        • "san marino",
        • "switzerland",
        • "poland",
        • "netherland",
        • "hungary",
        • "italy",
        • "belgium",
        • "austria",
        • "greece",
        • "russia",
        • "sweden",
        • "norway",
        • "portugal",
        • "romania",
        • "serbia",
        • "bulgaria",
        • "czech republic",
        • "latvia",
        • "lithuania",
        • "slovakia",
        • "slovenia",
        • "ukraine",
        • "andorra",
        • "kosovo",
        • "liechtenstein",
        • "finland",
        • "monaco",
        • "vatican",
        • "belarus",
        • "denmark",
        • "estonia",
        • "luxembourg",
        • "croatia",
        • "iceland"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "8c05ec0a54a4b013ad1fd6b797105148",
      • "title": "Propast tvrtke vrijedne 10 milijardi dolara: Težak udarac europskim ambicijama u industriji električnih vozila",
      • "link": "https://www.poslovni.hr/svijet/propast-tvrtke-vrijedne-10-milijardi-dolara-tezak-udarac-europskim-ambicijama-u-industriji-elektricnih-vozila-4475515",
      • -
        "keywords": [
        • "kompanije",
        • "nortvolth",
        • "stečaj",
        • "svijet",
        • "švedska",
        • "vijesti",
        • "automobilske baterije"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "Tanja Ivančić"
        ],
      • "video_url": null,
      • "description": "Northvolt se urušio pod teretom dugova od 8 milijardi dolara",
      • "content": "Švedski proizvođač baterijskih ćelija Northvolt u srijedu je službeno proglasio stečaj , čime je zapečaćena sudbina jednog od najvećih industrijskih projekata u novijoj povijesti Švedske. Ovaj slom označava kraj europske nade u stvaranje domaćeg konkurenta azijskim divovima u strateškoj industriji baterija za električna vozila. Northvolt je, unatoč pokušaju spašavanja kroz američku zaštitu od vjerovnika prošlog studenog, bio primoran priznati poraz. “Tvrtka nije uspjela osigurati potrebne financijske uvjete za nastavak poslovanja u sadašnjem obliku”, objavila je u priopćenju kompanija koja zapošljava više od 5000 ljudi. Krajem siječnja dug Northvolta premašio je 8 milijardi američkih dolara , raspoređenih na devet pravnih subjekata uključenih u stečajni postupak prema ‘Poglavlju 11’, pokazuju dokumenti, prenosi Reuters. Sada će sudski imenovani povjerenik voditi stečajni postupak, što uključuje prodaju imovine i podmirenje obveza u najvećoj mogućoj mjeri. “Poput mnogih tvrtki u industirji baterija, Northvolt se u proteklim mjesecima suočio s nizom uzastopnih izazova koji su oslabili njegovu financijsku poziciju, uključujući rastuće troškove kapitala, geopolitičku nestabilnost, poremećaje u opskrbnom lancu i promjene u tržišnoj potražnji”, priopćili su iz Northvolta, prenosi CNBC. Od europskog pionira do financijskog kraha Ambiciozni švedski startup od osnivanja 2016. godine privukao je više od 10 milijardi dolara ulaganja, uključujući velike udjele Volkswagena (21posto) i Goldman Sachsa (19 posto). Među vjerovnicima su i privatni i javni ulagači. No, tvrtka je zapala u ozbiljne poteškoće zbog nemogućnosti povećanja proizvodnje u svom glavnom pogonu na sjeveru Švedske. Niz udaraca za Northvolt uključivao je propali ‘zeleni kredit’ od 5 milijardi dolara namijenjen ekspanziji pogona, te otkazivanje ključnog ugovora s BMW-om vrijednog 2 milijarde dolara zbog neispunjavanja obveza isporuke baterijskih ćelija. Bivši izvršni direktor Northvolta, Peter Carlss on, koji je odstupio s funkcije ubrzo nakon zahtjeva za zaštitu od stečaja u studenom, tada je izjavio da je tvrtki potrebno do 1,2 milijarde dolara kako bi stabilizirala poslovanje. Nekoliko vlasnika u proteklim je mjesecima otpisalo svoje udjele na nulu, dok je dugogodišnji partne r Scania ovoga tjedna objavio da je osigurao novi izvor baterijskih ćelija uz postojeći ugovor s Northvoltom. Stečaj Northvolta jedan je od najvećih u povijesti švedskog gospodarstva te najznačajniji još od bankrota automobilskog proizvođača Saab Automobile prije više od deset godina. “Kada akutna faza posla završi, postavit će se mnoga pitanja koja zahtijevaju odgovore,” upozorila je Marie Nilsson iz sindikata IF Metall, koji zastupa oko 1800 radnika pogođenih stečajem. “Očito je da je mnogo toga pošlo po zlu, a cijenu sada plaćaju naši članovi.” Northvolt je naveo da njegovi poslovni subjekti u Sjevernoj Americi i Njemačko j nisu uključeni u stečajni postupak i da će odluku o njihovoj budućnosti donijeti stečajni upravitelj u suradnji s vjerovnicima. Interni dokumenti pokazuju da ni poljska podružnica nije obuhvaćena stečajnim postupkom, prenosi Reuters. Stečaj Northvolta jedan je od najvećih u povijesti švedskog gospodarstva te najznačajniji još od bankrota nekadašnjeg automobilskog proizvođača Saab Automobile prije više od deset godina. No, propast Nortvoltha ne pogađa samo švedsko gospodarstvo, već predstavlja strateški poraz za cijelu Europu . Kako je na energetskoj konferenciji u Houstonu istaknuo direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol, europska autoindustrija računala je na Northvolt kao ključ za smanjenje ovisnosti o kineskim proizvođačima poput CATL-a i BYD-a.",
      • "pubDate": "2025-03-12 10:33:32",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.poslovni.hr/wp-content/uploads/2025/03/Nortvolth1-1-800x500.png",
      • "source_id": "poslovni",
      • "source_priority": 2037770,
      • "source_name": "Poslovni Dnevnik",
      • "source_url": "https://www.poslovni.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/poslovni.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "27dc6c53ee12ed07d69089a29baa8205",
      • "title": "Lalovac kritičan zbog američkih carina: 'Ovo je jedan od uzroka Drugog svjetskog rata'",
      • "link": "https://www.tportal.hr/biznis/clanak/lalovac-kritican-zbog-americkih-carina-ovo-je-jedan-od-uzroka-drugog-svjetskog-rata-20250312",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "Državni tajnik Ministarstva financija Stipe Župan kazao je u srijedu u Saboru da to ministarstvo već radi analize o tome kako će na hrvatsko gospodarstvo utjecati američke carine",
      • "content": "' već je pokrenulo analize potencijalnih direktnih i indirektnih učinaka, direktni su vezani za robe koje Hrvatska izvozi u SAD, tu je primarno riječ o farmaceutskoj i obrambenoj industriji', kazao je na upit (SDP) o utjecaju trgovinskog rata između SAD- i EU-a na Hrvatsku. U raspravi o izmjenama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU Lalovac je kazao da ne može razumjeti uvođenje američkih Europskoj uniji. 'Kao da se sto godina vraćamo unazad, u carinske ratove i protekcionističke mjere koje su dovele do pada životnog standarda, inflacije i jedan je od uzroka Drugog svjetskog rata', rekao je ocijenivši takve poteze promašenima i besmislenima. Iako Hrvatska , volio bih da Vlada vidi kojim mjerama do određene mjere može zaštiti određene industrije koje bi mogle biti pogođene, dodao je Lalovac. Izmjene , koje su zastupnici podržali, donose se radi provedbe EU uredbe o uspostavi jedinstvenog digitalnog sučelja za carinu. Cilj je pojednostaviti i digitalizirati razmjenu i provjeru različitih dozvola, potvrda i drugih dokumenata potrebnih za carinske potrebe čime će se procesi ubrzati uz manje administracije, a za za gospodarske subjekte , kazao je Župan. Implementacija digitalnih rješenja uvodit će se postupno tijekom ove godine s ciljem da se gospodarstvenici priviknu na nova rješenja i imali vrijeme na prilagodbu, odgovorio je državni tajnik na upit (HDZ). Izmjene donose i bolju kontrolu carinskih plombi čime se , te pojednostavljuje procedura besplatne raspodjele oduzete robe. (HDZ) hvali smanjenje barijera i ubrzanje carinskih procedura, digitalizaciju, povećanje transparentnosti i bolju kontrolu na granicama. 'Za gospodarstvo to znači brže carinjenje robe, smanjenje troškova poslovanja te bolju konkurentnost naših tvrtki na europskom tržištu', istaknuo je. Ostrogović je također pohvalio bržu i , prema zakonu o dodjeli te robe do 15 tisuća eura odlučivat će povjerenstvo carinske uprave, a za robu iznad 15 eura odluku će donositi ministar financija na prijedlog povjerenstva.",
      • "pubDate": "2025-03-12 10:25:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.tportal.hr/media/thumbnail/500x300/203714.jpeg?cropId=0",
      • "source_id": "tportal",
      • "source_priority": 76899,
      • "source_name": "Tportal",
      • "source_url": "https://www.tportal.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/tportal.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "entertainment"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "united states of america,north america"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "2f2326174d5c06d88cfbfd30d3b74ef1",
      • "title": "Na kraju veljače bilo blokirano gotovo 199 tisuća građana, javlja Fina",
      • "link": "https://www.index.hr/vijesti/clanak/na-kraju-veljace-bilo-blokirano-gotovo-199-tisuca-gradjana-javlja-fina/2650671.aspx",
      • -
        "keywords": [
        • "vijesti"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "NA KRAJU veljače u Hrvatskoj su bili blokirani računi gotovo 199 tisuća građana, s ukupnom glavnicom duga od 2,93 milijarde eura, te gotovo 13 tisuća poslovnih subjekata, čija je glavnica duga iznosila 674,8 milijuna eura, objavila je Financijska agencija (Fina).",
      • "content": "NA KRAJU veljače u Hrvatskoj su bili blokirani računi gotovo 199 tisuća građana, s ukupnom glavnicom duga od 2,93 milijarde eura, te gotovo 13 tisuća poslovnih subjekata, čija je glavnica duga iznosila 674,8 milijuna eura, objavila je Financijska agencija (Fina). Na kraju veljače u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 198.987 potrošača, što je za 0,2 posto manje nego u prethodnom mjesecu te 5,8 posto manje nego prije godinu dana, izvijestila je Fina. Glavnica njihova duga na kraju veljače ove godine iznosila je 2,93 milijarde eura, što je za 0,4 posto manje u odnosu na siječanj te osam posto više u odnosu na veljaču 2024. godine. Kada se glavnici od 2,93 milijarde eura pridoda i dug po osnovi kamata od 1,12 milijarde eura, ukupan je dug građana s blokiranim računima krajem siječnja iznosio 4,05 milijardi eura. Dug prema bankama i financijskim institucijama Dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima iznosio je 650 milijuna eura (bez kamata), a prema svim financijskim institucijama dug je iznosio 730 milijuna eura, navode iz Fine. Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, krajem veljače ove godine u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirana su 12.972 poslovna subjekta, što je za 353 poslovna subjekta ili 2,8 posto više u odnosu na siječanj i 1.053 poslovna subjekta ili 7,5 posto manje u odnosu na veljaču 2024. godine. Usoredba s prethodnim razdobljima Glavnica njihovog duga iznosila je 674,8 milijuna eura, što je za 10,5 milijuna eura ili 1,6 posto više nego u siječnju te 61,0 milijun eura ili 8,3 posto manje nego u veljači 2024. godine. Dug po kamatama je iznosio 220,1 milijun eura, pa je tako ukupan dug poslovnih subjekata na kraju veljače iznosio 894,9 milijuna eura. Od 12.972 poslovna subjekta koja nisu podmirila dospjele osnove za plaćanje, 5.550 je pravnih osoba (42,8 posto), na koje se odnosi 548,5 milijuna eura ili 81,3 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova. Preostalih 7.422 su fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, a njihov dug iznosi 126,3 milijuna eura. U odnosu na stanje u siječnju ove godine, broj pravnih osoba koje nisu podmirile dospjele osnove za plaćanje veći je za 1,6 posto, a iznos neizvršenih osnova za 1,8 posto. Ukupan broj fizičkih osoba veći je za 3,7 posto, a iznos njihovih neizvršenih osnova za 0,6 posto, podaci su Fine.",
      • "pubDate": "2025-03-12 10:22:01",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://bucket.index.hr/b/index/c0678b22-e5f5-41af-a7b6-bccc2cd7d753.jpg",
      • "source_id": "index_hr",
      • "source_priority": 52503,
      • "source_name": "Index",
      • "source_url": "https://www.index.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/index_hr.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "financial markets"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "croatia,europe"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "ebbb8c14eb6c87a1640e4fba196d81b0",
      • "title": "Blokirani računi 199 tisuća građana, dug dosegao 4 milijarde eura",
      • "link": "https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/blokirani-racuni-za-199-tisuca-gradana-dug-dosegao-4-milijarde-eura-12055891",
      • "keywords": null,
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "Na kraju veljače u Hrvatskoj su bili blokirani računi gotovo 199 tisuća građana, s ukupnom glavnicom duga od 2,93 milijarde eura, te gotovo 13 tisuća poslovnih subjekata, čija je glavnica duga iznosila 674,8 milijuna eura, objavila je Financijska agencija (Fina).",
      • "content": "Na kraju veljače u Hrvatskoj su bili blokirani računi gotovo 199 tisuća građana, s ukupnom glavnicom duga od 2,93 milijarde eura, te gotovo 13 tisuća poslovnih subjekata, čija je glavnica duga iznosila 674,8 milijuna eura, objavila je Financijska agencija (Fina). Na kraju veljače u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 198.987 potrošača, što je za 0,2 posto manje nego u prethodnom mjesecu te 5,8 posto manje nego prije godinu dana, izvijestila je u srijedu Fina. Glavnica njihova duga na kraju veljače ove godine iznosila je 2,93 milijarde eura, što je za 0,4 posto manje u odnosu na siječanj te osam posto više u odnosu na veljaču 2024. godine. Kada se glavnici od 2,93 milijarde eura pridoda i dug po osnovi kamata od 1,12 milijarde eura, ukupan je dug građana s blokiranim računima krajem siječnja iznosio 4,05 milijardi eura. Fina: Krajem siječnja blokirano 199,5 tisuća građana Dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima iznosio je 650 milijuna eura (bez kamata), a prema svim financijskim institucijama dug je iznosio 730 milijuna eura, navode iz Fine. Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, krajem veljače ove godine u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirana su 12.972 poslovna subjekta, što je za 353 poslovna subjekta ili 2,8 posto više u odnosu na siječanj i 1.053 poslovna subjekta ili 7,5 posto manje u odnosu na veljaču 2024. godine. Glavnica njihovog duga iznosila je 674,8 milijuna eura, što je za 10,5 milijuna eura ili 1,6 posto više nego u siječnju te 61,0 milijun eura ili 8,3 posto manje nego u veljači 2024. godine. Dug po kamatama je iznosio 220,1 milijun eura, pa je tako ukupan dug poslovnih subjekata na kraju veljače iznosio 894,9 milijuna eura. Od 12.972 poslovna subjekta koja nisu podmirila dospjele osnove za plaćanje, 5.550 je pravnih osoba (42,8 posto), na koje se odnosi 548,5 milijuna eura ili 81,3 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova. Preostalih 7.422 su fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, a njihov dug iznosi 126,3 milijuna eura. U odnosu na stanje u siječnju ove godine, broj pravnih osoba koje nisu podmirile dospjele osnove za plaćanje veći je za 1,6 posto, a iznos neizvršenih osnova za 1,8 posto. Ukupan broj fizičkih osoba veći je za 3,7 posto, a iznos njihovih neizvršenih osnova za 0,6 posto, podaci su Fine. # Financije googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1657620534770-0'); }); googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1657619086178-0'); }); _ipromNS('zone',32) _ipromNS('zone',265) Vezani sadržaj U komercijalnom smještaju u siječnju 11 posto više turista Trump odustao od udvostručavanja carina na kanadski čelik i aluminij RH spremna povećati investicije u obranu, traži koordinaciju članica EU-a Hrvatska obrambena industrija predstavila se u Bruxellesu",
      • "pubDate": "2025-03-12 10:20:38",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://api.hrt.hr/media/39/e3/shutterstock-439390204-20220812091231.webp",
      • "source_id": "hrt",
      • "source_priority": 298815,
      • "source_name": "Hrt",
      • "source_url": "https://www.hrt.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/hrt.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "financial markets",
        • "awards and recognitions"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "croatia,europe"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "9d6b19081523c8889a510c1f5699818d",
      • "title": "Državni tajnik: Već radimo analize kako će na Hrvatsku utjecati Trumpove carine",
      • "link": "https://www.index.hr/vijesti/clanak/drzavni-tajnik-vec-radimo-analize-kako-ce-na-hrvatsku-utjecati-trumpove-carine/2650666.aspx",
      • -
        "keywords": [
        • "vijesti"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "DRŽAVNI tajnik Ministarstva financija Stipe Župan kazao je danas u saboru da to ministarstvo već radi analize o tome kako će na hrvatsko gospodarstvo utjecati američke carine.",
      • "content": "DRŽAVNI tajnik Ministarstva financija Stipe Župan kazao je danas u saboru da to ministarstvo već radi analize o tome kako će na hrvatsko gospodarstvo utjecati američke carine. \"Ministarstvo financija već je pokrenulo analize potencijalnih direktnih i indirektnih učinaka, direktni su vezani za robe koje Hrvatska izvozi u SAD , tu je primarno riječ o farmaceutskoj i obrambenoj industriji\", kazao je Župan na upit Borisa Lalovca (SDP) o utjecaju trgovinskog rata između SAD- i EU na Hrvatsku. SDP-ov Lalovac: Ne mogu razumjeti Trumpove carine prema EU U raspravi o izmjenama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU Lalovac je kazao da ne može razumjeti uvođenje američkih carina Europskoj uniji. \"Kao da se sto godina vraćamo unazad, u carinske ratove i protekcionističke mjere koje su dovele do pada životnog standarda, inflacije i jedan je od uzroka Drugog svjetskog rata\", rekao je ocijenivši takve poteze promašenima i besmislenima. Iako Hrvatska nema puno instrumenata, volio bih da vlada vidi kojim mjerama do određene mjere može zaštiti određene industrije koje bi mogle biti pogođene, dodao je Lalovac. Podržane izmjene u provedbi carina u sklopu europskih zakona Izmjene Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU, koje su zastupnici podržali, donose se radi provedbe EU uredbe o uspostavi jedinstvenog digitalnog sučelja za carinu. Cilj je pojednostaviti i digitalizirati razmjenu i provjeru različitih dozvola, potvrda i drugih dokumenata potrebnih za carinske potrebe, čime će se procesi ubrzati uz manje administracije, a za za gospodarske subjekte manje vremena i troškova za ispunjenje carinskih formalnosti, kazao je Župan. \"Implementacija digitalnih rješenja uvodit će se postupno tijekom ove godine s ciljem da se gospodarstvenici priviknu na nova rješenja i da bi imali vrijeme na prilagodbu\", odgovorio je državni tajnik na upit Ante Babića (HDZ). Izmjene donose i bolju kontrolu carinskih plombi čime se smanjuje prostor za krijumčarenje roba te pojednostavljuje procedura besplatne raspodjele oduzete robe. Josip Ostrogović (HDZ) hvali smanjenje barijera i ubrzanje carinskih procedura, digitalizaciju, povećanje transparentnosti i bolju kontrolu na granicama. \"Za gospodarstvo to znači brže carinjenje robe, smanjenje troškova poslovanja te bolju konkurentnost naših tvrtki na europskom tržištu\", istaknuo je. Ostrogović je također pohvalio bržu i učinkovitiju raspodjelu oduzete robe, prema zakonu o dodjeli te robe do 15 tisuća eura odlučivat će povjerenstvo carinske uprave, a za robu iznad 15 eura odluku će donositi ministar financija na prijedlog povjerenstva.",
      • "pubDate": "2025-03-12 10:12:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://bucket.index.hr/b/index/7d204fa9-cb25-4ac1-811d-e89781942c4a.jpg",
      • "source_id": "index_hr",
      • "source_priority": 52503,
      • "source_name": "Index",
      • "source_url": "https://www.index.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/index_hr.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "croatia,europe"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "98e455ea2c6deca281375aa6885c93fe",
      • "title": "Cijene hrane u Hrvatskoj i dalje rastu brže od europskog prosjeka",
      • "link": "https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/cijene-hrane-u-hrvatskoj-i-dalje-rastu-brze-od-europskog-prosjeka-12055851",
      • "keywords": null,
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "Cijene hrane u Hrvatskoj već 21 mjesec zaredom rastu iznad prosjeka Europske unije, pokazuju podaci Eurostata. Razlika u stopi rasta cijena hrane u Hrvatskoj i u Europskoj uniji u posljednjih šest mjeseci postala je još izraženija.",
      • "content": "Cijene hrane u Hrvatskoj već 21 mjesec zaredom rastu iznad prosjeka Europske unije, pokazuju podaci Eurostata. Razlika u stopi rasta cijena hrane u Hrvatskoj i u Europskoj uniji u posljednjih šest mjeseci postala je još izraženija. Podaci jasno upućuju na kontinuirani trend rasta troškova hrane u Hrvatskoj, dok se u europskim zemljama situacija malo stabilizirala. U siječnju je godišnja stopa rasta cijena hrane u Hrvatskoj iznosila 4,7 posto, dok je na razini EU-a bila samo 2 posto. Sličan trend nastavljen je i u veljači. Globalni rast cijena hrane Prema izvješću UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), cijene hrane na svjetskoj razini u veljači su osjetno porasle, prvi put od prošle jeseni. FAO-ov indeks cijena prehrambenih proizvoda porastao je za 1,6 posto u odnosu na siječanj. Najveći rast zabilježen je kod šećera (6,6%), mliječnih proizvoda (4%) i biljnih ulja (2%). Pšenica je poskupjela zbog smanjenog ruskog izvoza i strahovanja za urod u Europi i SAD-u, dok su cijene mesa ostale stabilne. FAO predviđa da će svjetska proizvodnja pšenice ove godine porasti za gotovo jedan posto, uz povećanje prinosa u EU-u, osobito u Francuskoj i Njemačkoj. S druge strane, trgovina žitaricama mogla bi pasti za 5,6 posto, što bi moglo dodatno utjecati na cijene hrane u nadolazećim mjesecima. Cijene hrane osjetno porasle u veljači # Hrana # Cijene googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1657620534770-0'); }); googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1657619086178-0'); }); _ipromNS('zone',32) _ipromNS('zone',265) Vezani sadržaj Djeca koja redovito jedu ribu mogla bi biti društvenija i ljubaznija Inspektori u 251 nadzoru zatekli kršenje odluke o ograničavanju cijena Vrhunski suhomesnati proizvodi osvajaju nepce i nagrade Bojkot trgovina nije utjecao na pad cijena",
      • "pubDate": "2025-03-12 09:55:39",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://api.hrt.hr/media/32/e2/shutterstock-2245561843-20250312100140.webp",
      • "source_id": "hrt",
      • "source_priority": 298815,
      • "source_name": "Hrt",
      • "source_url": "https://www.hrt.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/hrt.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "croatia,europe"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "ac22a67adf8f13e54c3d717f6f41a9db",
      • "title": "Moćni švedski proizvođač baterija proglasio bankrot",
      • "link": "https://www.index.hr/vijesti/clanak/mocni-svedski-proizvodjac-baterija-proglasio-bankrot/2650656.aspx",
      • -
        "keywords": [
        • "vijesti"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "ŠVEDSKI proizvođač baterija Northvolt podnio je danas zahtjev za bankrotom u Švedskoj, što označava konačnu propast tvrtke koja se nekoć smatrala europskim nositeljem standarda u tom sektoru.",
      • "content": "ŠVEDSKI proizvođač baterija Northvolt podnio je danas zahtjev za bankrotom u Švedskoj, što označava konačnu propast tvrtke koja se nekoć smatrala europskim nositeljem standarda u tom sektoru. Švedski start-up, koji ima pokrovitelje poput Volkswagena, Goldman Sachsa i BlackRocka, naveo je kako nije osigurao financiranje za nastavak poslovanja te da će stečajni upravitelj kojeg imenuje sud prodati njegovu imovinu. \"Ovo je nevjerojatno težak dan za sve u Northvoltu. Namjeravali smo izgraditi nešto revolucionarno - potaknuti stvarne promjene u baterijskoj, električnoj i široj europskoj industriji te ubrzati prijelaz na zelenu i održivu budućnost\", naveo je Tom Johnstone, privremeni predsjednik Northvolta. Švedska vlada odbila ponuditi velike subvencije To je sramotan kraj za tvrtku koja je privukla oko 15 milijardi dolara korporativnih i državnih ulaganja za razvoj tehnologije za električna vozila gdje Europa pokušava sustići azijske zemlje kao što su Kina, Japan i Južna Koreja, piše . Northvolt je u studenom podnio zahtjev za bankrot prema Poglavlju 11 u SAD-u, ali je protekle mjesece proveo u razgovorima s oko 100 potencijalnih investitora o ulaganju milijardu dolara kako bi osigurao budućnost svoje jedine postojeće tvornice baterija u Skellefteåu, odmah ispod Arktičkog kruga. Nakon što je osnovan 2016., Northvolt je brzo postao najbolje financirani start-up u Europi, pridobivši pozornost najviših državnih dužnosnika u Njemačkoj, Kanadi, Švedskoj i Bruxellesu. No, švedska vlada, za razliku od onih u Kanadi i Njemačkoj, odbila je ponuditi velike subvencije, a prošle su godine ulagači odustali od runde financiranja u zadnji čas. Johnstone je naveo da unatoč povećanoj proizvodnji u svojoj tvornici posljednjih mjeseci i smanjenju troškova nije uspio osigurati financiranje. Kineski proizvođači već snažno prisutni u Europi Švedski proizvođač kamiona Scania, Northvoltov glavni kupac, u studenom je tvrtki osigurao svježi kapital i kupio njezino poslovanje industrijskih baterijskih sustava. Scania je nedavno priopćila kako je osigurala opskrbu od drugih proizvođača baterija. Kineski proizvođači baterija već su snažno prisutni u Europi. CATL, najveći svjetski proizvođač, gradi tvornice u Njemačkoj, Mađarskoj i Španjolskoj, a potonja je zajednički pothvat s automobilskim gigantom Stellantisom. Postoje i druge europske tvrtke koje razvijaju baterije za električna vozila, ali one su u ranijoj fazi od Northvolta. Bilo je i drugih neuspjeha, uključujući norvešku grupu Freyr koja je odustala od svojih planova za baterije i umjesto toga postala tvrtka za solarnu energiju.",
      • "pubDate": "2025-03-12 09:54:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://bucket.index.hr/b/index/ec0b7950-630f-4f78-b95c-a0f026abaf6b.png",
      • "source_id": "index_hr",
      • "source_priority": 52503,
      • "source_name": "Index",
      • "source_url": "https://www.index.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/index_hr.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "sweden,europe"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "0d43ef8620af8e6c9c267943a1a13de0",
      • "title": "Hrvati sve više kupuju online, sigurnost plaćanja čuva otisak prsta ili lice",
      • "link": "https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvati-sve-vise-kupuju-online-sigurnost-placanja-cuva-otisak-prsta-ili-lice/2649220.aspx",
      • -
        "keywords": [
        • "vijesti"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "ONLINE kupnja u Hrvatskoj sve je popularnija, a sigurnost transakcija sve češće počiva na otisku prsta ili prepoznavanju lica. Taj trend odraz je svjetskih kretanja.",
      • "content": "ONLINE kupnja u Hrvatskoj sve je popularnija, a sigurnost transakcija sve češće počiva na otisku prsta ili prepoznavanju lica. Taj trend odraz je svjetskih kretanja. Riječ je o tehnologiji potvrde plaćanja koju nazivamo i biometrijska identifikacija ili biometrijsko potvrđivanje identiteta. Na prvom mjestu odjeća, slijedi elektronika Građanima Hrvatske najdraže je putem interneta kupovati odjeću, obuću i modne dodatke. To čini čak tri četvrtine građana, dok polovica njih kupuje elektroniku, kao što su mobiteli, televizori i slični gadgeti. Među prvih pet najčešćih kategorija su i kozmetički proizvodi, ulaznice za razna događanja te kućanski aparati i namještaj. Rezultati su to koje je otkrilo Mastercardovo istraživanje MasterIndex, provedeno 2024. na više od tisuću ispitanika u Hrvatskoj. Istraživanje je također pokazalo da 47 posto ispitanika kupuje online barem jednom mjesečno, a njih 35 posto jednom do dva puta u tri mjeseca. Devet posto to čini svaki tjedan. Takav trend potvrđuje da je online kupnja u posljednjih nekoliko godina postala neizostavan dio svakodnevnog života, a s porastom popularnosti ove vrste kupovine raste i broj online transakcija. Prema podacima tvrtke Juniper Research, do kraja 2025. godine biometrijska autentifikacija bit će ključna za potvrđivanje više od tri bilijuna transakcija. To znači da će ovakav oblik transakcija narasti za 6.5 puta od 2020. godine na globalnoj razini. 45 posto Hrvata koristi online plaćanja barem jednom mjesečno Diljem svijeta, pa tako i u Europi i Hrvatskoj, sve se više radi na održavanju sigurnosti plaćanja na visokoj razini, pri čemu je implementacija novih regulativa samo jedan od koraka prema sigurnijoj online trgovini. Zbog povećanih rizika raste i regulatorni pritisak. Europska unija, primjerice, Direktivom o uslugama plaćanja (poznatom po kratici PSD2) od svih koji obavljaju transakcije online traži snažno potvrđivanje identiteta potrošača (Strong Customer Authentication, SCA). SCA primarno podrazumijeva primjenu višestupanjske potvrde identiteta, što u praksi znači kako je za potvrđivanje transakcije korisnik treba dati bilo koja dva od ukupno tri elementa: nešto što zna (poput lozinke), nešto što posjedujete (pametni telefon) i nešto što je nedvojbeno njegovo (naprimjer otisak prsta, sken oka ili lica, što zovemo još i biometrija). Prema istraživanju Mastercarda, 45 posto Hrvata koristi online plaćanja barem jednom mjesečno, a sve više njih svjesno je važnosti sigurnosnih mjera u procesu kupnje. Mastercard, kao jedna od vodećih tehnoloških kompanija u industriji plaćanja, među prvima je implementirala biometrijsku potvrdu identiteta u online plaćanjima u okviru svoje usluge . Korištenjem rješenja poput Mastercard Identity Check, korisnici mogu brzo i sigurno potvrditi identitet. ID Check se automatski aktivira ukaže li se potreba za provjerom identiteta pri plaćanju i krajnje je jednostavan za korisnika. Uoči li banka potencijalno sumnjiv zahtjev za transakciju Mastercard karticom, poslat će korisnicima o tome obavijest putem svoje mobilne aplikacije. Nakon toga svoj identitet korisnici mogu potvrditi, na primjer, otiskom prsta i odmah razriješiti nedoumicu, čak i ako se u tom trenutku bavi nečim drugim. Umjesto da tipkaju dugačku lozinku, dovoljno je prisloniti prst na senzor ili samo pogledati u kameru mobitela kako bi se kupnja potvrdila. Ovaj sustav u skladu je s aktualnim regulativama i već uvriježen. Koriste ga brojni digitalni novčanici te se bez dodatne instalacije može koristiti na pametnim telefonima koji posjeduju takve senzore. eliminira potrebu za odlaskom u poslovnicu ili pozivanjem službe za podršku pa tako i korisnici mogu brže obaviti kupnju na svojem pametnom telefonu. Kako bi sigurnost plaćanja podignuo na još veći nivo, Mastercard koristi i tokenizaciju, proces kojim se podaci s kartice zamjenjuju jedinstvenim digitalnim tokenom. Na taj način, čak i ako podaci dospiju u neovlaštene ruke, neće se moći iskoristiti za bilo koju drugu transakciju osim specifične za tog trgovca. Tržište mobilnih plaćanja u uzletu Premda pametni mobiteli nisu novost, u svijetu plaćanja uzlet doživljavaju tek posljednjih godina. Tako je u 2023. godini tržište mobilnih plaćanja procijenjeno je na 67.5 milijardi američkih dolara, a prema prognozama do 2030. godine moglo bi dosegnuti 587 milijardi USD. S obzirom na te trendove, jasno je da će biometrija već ove godine postati dominantni način potvrde plaćanja. U budućnosti možemo očekivati još sofisticiranija rješenja Korisnici su sve više informirani o sigurnosnim mjerama koje nude institucije poput . Uz kontinuirane edukacije i kampanje, cilj je podizanje svijesti o važnosti biometrijske autentifikacije i tokenizacije kao sredstava zaštite identiteta. Mastercard olakšava kupnju te pruža i dodatan sigurnosni protokol koji štiti od prevara i krađe identiteta. U 2025. godini, biometrijska autentifikacija bit će svakodnevni alat za sigurno online kupovanje. S obzirom na brzinu razvoja biometrijskih tehnologija, u budućnosti možemo očekivati još sofisticiranija rješenja, poput prepoznavanja venama na rukama, ritma otkucaja srca i drugih, što će još podići sigurnost online plaćanja. Uvođenjem višestupanjskih metoda potvrde identiteta, poput kombiniranja biometrijskih podataka s pametnim telefonima i jednokratnim lozinkama, korisnici će biti zaštićeni na više frontova.",
      • "pubDate": "2025-03-12 08:00:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://bucket.index.hr/b/index/dafe33df-81e2-4c41-9fb4-9c4dd40dd0db.jpg",
      • "source_id": "index_hr",
      • "source_priority": 52503,
      • "source_name": "Index",
      • "source_url": "https://www.index.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/index_hr.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "2852dcee461aac7d8ceb1781a5103a66",
      • "title": "U središtu Zagreba uskoro će biti otvoren novi i luksuzan hotel",
      • "link": "https://www.poslovni.hr/vijesti/u-sredistu-zagreba-uskoro-ce-biti-otvoren-novi-luksuzan-hotel-4475455",
      • -
        "keywords": [
        • "hotel",
        • "kompanije",
        • "philippe bijaoui",
        • "novotel",
        • "vijesti"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "Poslovni.hr"
        ],
      • "video_url": null,
      • "description": "Prvi Novotel u centru grada nudi 170 soba, wellness oazu i panoramski pogled – nova era luksuza za poslovne putnike i turiste!\"",
      • "content": "Zagreb uskoro dobiva novi hotel. U Savskoj ulici će biti otvoren Novotel Zagreb sa 170 soba i, među ostalim, konferencijskim dvoranama na 700 četvornih metara i prostranim wellness centrom s fitness zonom, hammamom i saunom. Bit će to prvi Novotel hotel u Zagrebu , a, kako stoji u priopćenju, dizajniran je s naglaskom na ravnotežu i opuštanje. To svakako podcrtavaju hotelski vrt i terasa za opuštanje s panoramskim pogledom na naš glavni grad, piše Večernji list . “Strateško širenje Novotela diljem Europe naglašava našu posvećenost rastu i inovacijama brenda. Naša strategija usmjerena je na ponudu raznolikih prostora koji savršeno spajaju posao i zadovoljstvo i omogućuju gostima da se opuste, povežu i usredotoče na ono što je važno. Kako rastemo, Novotel ostaje posvećen oblikovanju budućnosti putovanja s uravnoteženim pristupom usmjerenim na iskustva koja suvremeni putnici znaju cijeniti”, kaže Philippe Bijaoui, direktor Novotelovog razvoja za Europu i Sjevernu Afriku za premium, srednji i economy segment. Uz zagrebački hotel, Novotel nastavlja globalno širenje brenda otvaranjem hotela diljem Europe poput onih u Španjolskoj, Francuskoj i Njemačkoj, a ove godine prvi put, osim u Hrvatsku, stiže i na Maltu. Inače, Novotel je osnovan 1967. i pokretač je, kako stoji u priopćenju, koncepta udobnosti po pristupačnoj cijeni s fokusom na pružanje vrhunske usluge obiteljima i poslovnim putnicima. U međuvremenu se Novotel razvio u globalni brend s gotovo 600 hotela u više od 60 zemalja, a u planu je otvaranje više od 180 hotela. Samo u 24 europske zemlje pod brendom Novotela, koji je dio Accora, postoji više od 300 objekata. Otvorenje u Zagrebu očekuje se u svibnju.",
      • "pubDate": "2025-03-12 07:38:45",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.poslovni.hr/wp-content/uploads/2025/03/598c0a0604fe20212686-800x500.jpeg",
      • "source_id": "poslovni",
      • "source_priority": 2037770,
      • "source_name": "Poslovni Dnevnik",
      • "source_url": "https://www.poslovni.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/poslovni.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "18bb68f17edc139b7b8591ae8e4026de",
      • "title": "Trump prijeti prosvjednicima Tesle: ‘Proći ćete kroz pakao’",
      • "link": "https://www.poslovni.hr/svijet/trump-prijeti-prosvjednicima-tesle-proci-cete-kroz-pakao-4475447",
      • -
        "keywords": [
        • "svijet",
        • "kompanije",
        • "donald trump",
        • "elon musk",
        • "tesla",
        • "vijesti"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "Poslovni.hr/Hina"
        ],
      • "video_url": null,
      • "description": "\"Napadi na Teslu označeni kao domaći terorizam, a Musk i Trump jačaju savezništvo usred prosvjeda i pada vrijednosti tvrtke.\"",
      • "content": "Napadi na Teslina prodajna mjesta bit će označeni kao domaći terorizam, a počinitelji će “proći kroz pakao”, rekao je u utorak američki predsjednik Donald Trump u znak potpore čelniku proizvođača električnih automobila i njegovom savezniku Elonu Musku. Dionice Tesle su u utorak doživjele porast vrijednosti od gotovo 4% , što predstavlja oporavak od najvećeg jednodnevnog pada u četiri i pol godine, koji je zabilježen dan prije. Predsjednik Trump se pojavio s Muskom u Bijeloj kući kako bi odabrao novu Teslu za svoje osoblje. Aktivisti su nedavno organizirali takozvane “Prosvjede za rušenje Tesle” kako bi izrazili nezadovoljstvo Muskovom ulogom u sveobuhvatnim rezovima radne snage u federalnim institucijama po Trumpovom nalogu i otkazivanju ugovora o financiranju humanitarnih programa diljem svijeta. Musk, najbogatija osoba na svijetu, predvodi Odjel za učinkovitost vlade (DOGE) u Trumpovoj administraciji. “Štete velikoj američkoj tvrtki”, izjavio je Trump u Bijeloj kući , misleći na prosvjednike. “Dopustite mi da vam kažem, ako to učinite Tesli, i ako to učinite bilo kojoj tvrtki, mi ćemo vas uhvatiti i... proći ćete kroz pakao”, dodao je američki predsjednik u društvu Elona Muska, stojeći pokraj nekolicine parkiranih Teslinih automobila. Glasnogovornik Bijele kuće Harrison Fields rekao je da “odvratni činovi nasilja protiv Tesle od strane radikalnih ljevičarskih aktivista nisu ništa drugo nego domaći terorizam”. Oko 350 prosvjednika prosvjedovalo je prošlog tjedna ispred zastupništva Teslinih električnih vozila u Portlandu, dok je devet osoba uhićeno tijekom razularenih prosvjeda ispred zastupništva Tesle u New Yorku održanih početkom ožujka. Bilo je i medijskih izvješća o vandalizmu na Teslinim vozilima i salonima koji su pod istragom. Grupa koja je rekla da je organizator “Prosvjeda za rušenje Tesle” odgovorila je u izjavi na društvenoj mreži Bluesky da je miroljubiva i da se protivi nasilju. “Mirni prosvjed na javnom posjedu nije domaći terorizam. Pokušavaju nas zastrašiti. Nećemo im dopustiti da uspiju u tome”, stoji u objavi skupine koja poziva ljude da se pridruže prosvjedima. Trump je kupnjom Teslinog modela S crvene boje, koje će koristiti njegovo osoblje, iskazao značajnu potporu Musku, iako je po dolasku u Bijelu kuću poništio izvršnu uredbu iz 2021. koju je potpisao njegov prethodnik Joe Biden, a kojom se nastojalo osigurati da polovica svih novih vozila prodanih u SAD-u do 2030. budu električna. Musk se zbog svog političkog angažmana u Washingtonu našao na udaru kritičara, jer je vrijednost tvrtka od 17. prosinca, kad je ona bila na najvišoj razini od 1,5 bilijuna američkih dolara, pala za više od polovice. Pad vrijednosti dionica proizlazi iz pada prodaje vozila i dobiti, prosvjeda protiv Muskove političke aktivnosti i zabrinutosti ulagača da je politika odvratila milijardera od brige za tvrtku. Na događaju u Bijeloj kući Musk je rekao da će udvostručiti proizvodnju u sljedeće dvije godine, ali nije ponovio ranije izrečeno obećanje o rastu prodaje vozila u ovoj godini za 20-30%. Musk je novinarima u utorak izjavio da će biti u Washingtonu sve dok je koristan, ali je rekao da će ostati na poziciji izvršnog direktora Tesle.",
      • "pubDate": "2025-03-12 07:21:19",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.poslovni.hr/wp-content/uploads/2025/03/2025-02-15T195609Z_815120580_RC27VCAQE535_RTRMADP_3_USA-TESLA-800x500.jpg",
      • "source_id": "poslovni",
      • "source_priority": 2037770,
      • "source_name": "Poslovni Dnevnik",
      • "source_url": "https://www.poslovni.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/poslovni.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "0e227e7282d39a060174683df4c9e006",
      • "title": "Ide li Amerika stvarno prema recesiji?",
      • "link": "https://www.index.hr/vijesti/clanak/ide-li-amerika-stvarno-prema-recesiji/2650575.aspx",
      • -
        "keywords": [
        • "vijesti"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "DONALD Trump je tijekom svoje predizborne kampanje prošle godine Amerikancima obećao novu eru prosperiteta.",
      • "content": "DONALD Trump je tijekom svoje predizborne kampanje prošle godine Amerikancima obećao novu eru prosperiteta. No sada, dva mjeseca nakon što je ponovno preuzeo dužnost predsjednika, njegova poruka se mijenja. Trump je upozorio da će snižavanje cijena biti teško te da bi javnost trebala biti spremna na \"male poteškoće\" prije nego što njegova politika donese ekonomski oporavak. U međuvremenu, analitičari upozoravaju da su šanse za recesiju sve veće, pri čemu mnogi ukazuju upravo na Trumpove ekonomske poteze kao ključni faktor, piše BBC. Pad tržišta i rast rizika od recesije U SAD-u se recesija definira kao dugotrajno i široko rasprostranjeno smanjenje ekonomske aktivnosti, koje obično prati rast nezaposlenosti i pad prihoda. Sve više ekonomskih analitičara sada upozorava da su izgledi za recesiju u porastu. JP Morgan je povećao procjenu vjerojatnosti recesije s 30% na 40%, upozoravajući da američka politika sada \"odmiče od rasta\". Mark Zandi, glavni ekonomist Moody’s Analyticsa, povisio je šanse za recesiju s 15% na 35%, navodeći Trumpove carine kao ključni problem. S&P 500 naglo je pao na najnižu razinu od rujna, što odražava strah investitora od budućnosti. Carine, nesigurnost i usporavanje rasta Dio problema dolazi od uvođenja novih carina na uvoz, koje je Trump nametnuo ključnim američkim trgovinskim partnerima. Veće cijene uvoza mogle bi smanjiti profitne marže tvrtki i usporiti rast ekonomije. Mnoge kompanije su zbog nesigurnosti odgodile ulaganja i zapošljavanje. Dok je u svom prvom mandatu Trump često koristio burzovne pokazatelje kao dokaz vlastitog uspjeha, sada umanjuje njihovu važnost. \"Uvijek će biti promjena i prilagodbi\", rekao je prošlog tjedna u odgovoru na zabrinutost poslovne zajednice. Ali investitori nisu uvjereni. Goldman Sachs je prošlog tjedna povećao svoje procjene rizika recesije s 15% na 20%, naglašavajući da promjene u politici sada predstavljaju \"ključni rizik\" za ekonomiju. Njihovi analitičari upozoravaju da će rizik od recesije dodatno porasti ako Trumpova administracija nastavi sa svojim politikama unatoč lošim gospodarskim pokazateljima. \"Trump i njegovi ljudi mijenjaju strukturu američke ekonomije\" Mnogi su poslovni lideri u početku vjerovali da su Trumpove carine tek pregovarački alat. No sada je sve jasnije da Trumpova administracija provodi dubinsku rekonstrukciju američke ekonomije. \"Ono što predsjednik i njegov kabinet sada signaliziraju mnogo je veće\", rekao je Brian Gardner, strateg investicijske banke Stifel. \"Oni ne vode samo trgovinske pregovore - oni mijenjaju strukturu američke ekonomije. To je ono što trenutno pokreće tržišta.\" Dodatni pritisak dolazi i od Federalnih rezervi (Fed), koje su zadržale visoke kamatne stope kako bi pokušale stabilizirati cijene. Podaci iz posljednjih tjedana pokazuju brže usporavanje nego što se očekivalo: Je li Trumpova ekonomska politika signal za recesiju? Dionice tehnoloških kompanija već su bile u rizičnom balonu, a sada su postale posebno osjetljive na ekonomsku neizvjesnost. Nvidia je, primjerice, imala ogroman rast cijena dionica, s manje od 15 dolara u 2023. na gotovo 150 dolara u studenom 2024. Analitičari su već ranije upozoravali da bi se mogao dogoditi \"AI balon\", a sada, uz prijetnju recesije, optimizam investitora dodatno slabi. Gene Munster, tehnološki analitičar Deepwater Asset Managementa, ovog je tjedna priznao da je njegov optimizam oslabio. \"Ako uđemo u recesiju, izuzetno će biti teško da AI sektor nastavi s dosadašnjim rastom\", rekao je.",
      • "pubDate": "2025-03-12 06:42:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://bucket.index.hr/b/index/379972e6-8b11-4711-a237-ae65106a6347.png",
      • "source_id": "index_hr",
      • "source_priority": 52503,
      • "source_name": "Index",
      • "source_url": "https://www.index.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/index_hr.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "1d1da40e95f3a1585e420ba3fdebf53f",
      • "title": "Godinu dana od velike promjene u dječjem doplatku: Evo koliko su porasle isplate",
      • "link": "https://www.tportal.hr/biznis/clanak/godinu-dana-od-velike-promjene-u-djecjem-doplatku-evo-koliko-su-porasle-isplate-20250312",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis"
        ],
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "Godinu dana nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o doplatku za djecu provjerili smo jesu li ostvareni ciljevi koje je pred sebe stavio zakonodavac i koliko su u prosjeku porasle isplate, ali i broj njihovih primatelja",
      • "content": "u Hrvatskoj već je dugo bolna tema brojnih javnih rasprava. No sve manje rođenih nije specifičnost za našu zemlju; dapače po tome pratimo trendove brojnih razvijenih zemalja svijeta. Tako brojne države na svoje načine nastoje potaknuti jačanje nataliteta. No uzdržavanje, odgoj i obrazovanje djece velik je izdatak svakoj obitelji. Stoga su brojne mjere financijske prirode, a u Hrvatskoj je najpoznatija ona zvana . Riječ je o socijalnoj naknadi koju svakog mjeseca isplaćuje . Pravo na nju imaju roditelji ili skrbnici za djecu ako im mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze određeni cenzus. Izmjenama prije godinu dana povećan je cenzus za isplatu za 70 na 140 posto proračunske osnovice, odnosno dohotka po članu kućanstva. Umjesto tri platna razreda, uvedeno ih je pet. Raspon iznosa povećan je , pri čemu najveći iznos po djetetu dobivaju oni s prihodima po članu kućanstva u iznosu do 88,29 eura. To je dovelo i do značajnog rasta broja korisnika, obuhvaćene djece, ali i isplaćenih svota. Prilikom donošenja izmjena tog zakona, procijenjeno je da će dječji doplatak . Riječ je o ukupno dvije trećine građana mlađih od 18 godina. Statistika HZMO-a otkriva da je lani dječji doplatak . Dakle procjene se nisu obistinile, ali je zato zabilježena promjena trenda. Naime ranijih godina broj primatelja dječjeg doplatka, kao i djece za koju se on isplaćivao, bio je u padu. Tako je 2020. godine HZMO zabilježio 144.653 primatelja dječjeg doplatka te je tada obuhvaćeno 280.425 djece. Godine 2023. dječji doplatak primalo je 113.495 osoba za 219.109 maloljetnika. Zakonskim izmjenama za gotovo 47,5 tisuća, a broj djece za koju je doplatak isplaćen porastao je za više od sto tisuća. Unatoč padu broja korisnika proteklih godina, znakovito je to da je iznos isplaćenog dječjeg doplatka stalno rastao. To pokazuju podaci o za svakog primatelja, ali i ukupno isplaćene svote. Tako je 2020. godine ukupno isplaćeno 170.862.320 eura, a prosječna isplata po korisniku iznosila je 51,09 eura. Već sljedeće godine prosječna je isplata dosegla gotovo 52,50 eura, iako je ukupno isplaćeno četiri milijuna eura manje. Pretprošle godine prosječna se isplata dječjeg doplatka popela na 55,10 eura, a lani je dosegla . Treba reći i to da je lani ukupno isplaćeno 187.793.724 eura. Rastu isplaćenih svota, ali i ukupnog broja primatelja doplatka za djecu doprinijele su još dvije iznimke. Naime obitelji s troje ili četvero djece primaju od 66,36 eura za treće i četvrto dijete. Uz to, doplatak za isplaćuje se neovisno o ukupno ostvarenom dohotku kućanstva. Inače, roditelji i skrbnici svake godine do kraja veljače moraju podnijeti doplatka za djecu da bi mogli nastaviti primati ovu naknadu. Zbog toga je u statistikama u prva tri mjeseca svake godine obično zabilježeno manje primatelja i djece od stvarnog broja. Ovi zahtjevi, kao i mogu se podnijeti u područnoj službi ili uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja te u mirovinskim informativnim centrima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Zahtjev je moguće podnijeti i putem sustava e-Građani.",
      • "pubDate": "2025-03-12 06:36:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.tportal.hr/media/thumbnail/500x300/2479784.jpeg?cropId=0",
      • "source_id": "tportal",
      • "source_priority": 76899,
      • "source_name": "Tportal",
      • "source_url": "https://www.tportal.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/tportal.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "a56068f67e1275556b9890ecf409e518",
      • "title": "Trump odustao od udvostručavanja carina na kanadski čelik i aluminij",
      • "link": "https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/trump-odustao-od-udvostrucavanja-carina-na-kanadski-celik-i-aluminij-12055609",
      • "keywords": null,
      • "creator": null,
      • "video_url": null,
      • "description": "Samo nekoliko sati nakon što je najavio povećanje carine s 25% na 50% na kanadski čelik i aluminij i tom najavom uzdrmao financijsko tržište, američki predsjednik Donald Trump promijenio je mišljenje i ostao pri uvođenju 25-postotne carine od srijede.",
      • "content": "Samo nekoliko sati nakon što je najavio povećanje carine s 25% na 50% na kanadski čelik i aluminij i tom najavom uzdrmao financijsko tržište, američki predsjednik Donald Trump promijenio je mišljenje i ostao pri uvođenju 25-postotne carine od srijede. Promjena je uslijedila nakon što je premijer Ontarija Doug Ford također odustao od vlastitih planova za uvođenje naknade od 25% američkim potrošačima na kanadsku električnu energiju. Najnaseljenija kanadska pokrajina opskrbljuje električnom energijom više od milijun domova na teritoriju SAD-a. Za četvrtak je u Washingtonu dogovoren sastanak Forda s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom . Iz Bijele kuće su potom objavili da će u srijedu na snagu stupiti samo ranije planirane carine od 25 posto na čelične i aluminijske proizvode iz Kanade i svih ostalih zemalja bez iznimaka i izuzetaka. Donald Trump je pokrenuo rasprodaju dionica jutarnjom objavom na svojoj društvenoj mreži Truth Social, rekavši da je naložio Lutnicku uvođenje dodatnih 25% carina na metalne proizvode iz Kanade, koje stupaju na snagu u srijedu, povrh 25% na sve uvezene proizvode od čelika i aluminija iz drugih zemalja. Američke tvrtke u Hrvatskoj rastu, ali kakve će biti posljedice Trumpovih carina? Također je kritizirao Kanadu zbog trgovinske zaštite mliječnih i drugih poljoprivrednih proizvoda te zaprijetio da će \"znatno povećati\" carine na automobile koji dolaze u SAD, a koje bi trebale stupiti na snagu 2. travnja \"ako Kanada također ne ukine druge nečuvene, dugotrajne carine\". Vrijednost dionica na američkim burzama snažno je pala otkad su dosegle rekordnu razinu otprilike mjesec dana nakon što je Trump preuzeo dužnost 20. siječnja, s gotovo pet bilijuna dolara tržišne vrijednosti izbrisane iz američkih indeksa. Ulagači se pripremaju za daljnji krug carina na automobile, kao i recipročnih carina \"milo za drago\" početkom travnja. Kanada i Kina uzvratile su vlastitim carinama na izvoz iz SAD-a, dok je Meksiko prestao s tom praksom nakon što je Trump odgodio uvođenje planiranih nameta južnom američkom susjedu. Ovako izgleda trgovinski rat - Ovako izgleda trgovinski rat, rekao je viši direktor Centra za geoekonomiju Atlantic Councila Josh Lipsky . \"Milo za drago eskalacija koja može brzo spiralno dovesti do ekonomske štete na obje strane.\" Carine na metale primjenjivat će se na milijune tona čelika i aluminija uvezenih iz Kanade, Brazila, Meksika, Južne Koreje i drugih zemalja, koje su ulazile u SAD bez carine pod izuzećem. Trump je obećao da će se carine primjenjivati \"bez izuzetaka ili izuzeća\" u potezu za koji se nada da će pomoći američkim industrijama koje se muče. Trumpovo obećanje da će udvostručiti poreze na uvezene metale iz Kanade dovelo je do skoka cijena aluminija. Cjenovne premije za aluminij na američkom tržištu popele su se u utorak na rekordno visoku razinu iznad 990 dolara po metričkoj toni. Trumpova pretjerana usredotočenost na carine, otkako je preuzeo predsjedničku dužnost u siječnju, uzdrmala je povjerenje ulagača, potrošača i poduzeća na takav način da su ekonomisti sve zabrinutiji kako bi to moglo dovesti do recesije. # SAD # Gospodarstvo # Novac # Financije # Kanada googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1657620534770-0'); }); googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1657619086178-0'); }); _ipromNS('zone',32) _ipromNS('zone',265) Vezani sadržaj U komercijalnom smještaju u siječnju 11 posto više turista London razočaran američkim carinama, ali ne planira protumjere Blokirani računi 199 tisuća građana, dug dosegao 4 milijarde eura Agenda: Svijet analizira program Europske komisije ReArm Europe",
      • "pubDate": "2025-03-12 06:21:02",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://api.hrt.hr/media/9c/73/shutterstock-2558307449-20250312062051.webp",
      • "source_id": "hrt",
      • "source_priority": 298815,
      • "source_name": "Hrt",
      • "source_url": "https://www.hrt.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/hrt.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "corporate news",
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "60306d09609cdde99766e81e08ec76a1",
      • "title": "Eskalacija trgovinskog rata: Trump uveo carine od 25% koje vrijede za cijeli svijet.",
      • "link": "https://www.poslovni.hr/trzista/eskalacija-trgovinskog-rata-trump-uveo-carine-od-25-koje-vrijede-za-cijeli-svijet-4475441",
      • -
        "keywords": [
        • "carine",
        • "kanada",
        • "financije",
        • "tržišta",
        • "trgovinski rat",
        • "čelik",
        • "donald trump",
        • "aluminij",
        • "carine na čelik"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "Poslovni.hr"
        ],
      • "video_url": null,
      • "description": "Iako je Trumpov cilj nanijeti štetu kanadskom gospodarstvu nametanjem viših carina na čelik i aluminij, ovaj potez nosi rizik i za američko gospodarstvo.",
      • "content": "Predsjednik SAD-a Donald Trump uveo je sveobuhvatne carine od 25 posto na sav čelik i aluminij uvezen u Sjedinjene Američke Države. Ovaj potez prijeti povećanjem cijena širokog spektra potrošačkih i industrijskih proizvoda za Amerikance. Ovo je najnoviji korak u Trumpovom višestranom trgovinskom ratu, čiji je cilj ispravljanje uočenih trgovinskih neravnoteža i poticanje domaće proizvodnje, piše CNN. Nekoliko sati prije objave novih carina, Trump je povukao prijetnju o udvostručenju carinskih stopa na čelik i aluminij iz Kanade, koja je najveći američki dobavljač tih metala. Umjesto toga, odlučeno je da će se na kanadski čelik i aluminij primjenjivati standardna stopa od 25 posto, prenosi tportal. “Moglo bi rasti i više”, izjavio je Trump u utorak na događaju koji je organizirao Business Roundtable, komentirajući nove carine. “Što više raste, to je vjerojatnije da će tvrtke preseliti proizvodnju u SAD.” Trump je odustao od prijetnje o povećanju carina na kanadski čelik i aluminij nakon što je premijer Ontarija, Doug Ford, pristao pauzirati dodatne naknade za električnu energiju američkim kupcima. Ford i američki ministar trgovine Howard Lutnick najavili su sastanak u četvrtak, na kojem će sudjelovati i kanadski ministar financija Dominic LeBlanc. Tema sastanka bit će novi pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini poznatom kao USMCA. Uvođenje carine na čelik i aluminij predstavlja prvi slučaj u Trumpovom drugom mandatu da se carine primjenjuju na sve zemlje. Prije srijede, Trump je u ovom razdoblju uveo carine koje su se odnosile isključivo na Kinu, Meksiko i Kanadu. U slučaju Meksika i Kanade, tvrtke mogu izbjeći plaćanje carina do 2. travnja ako se pridržavaju pravila USMCA sporazuma. Neposredno prije nego što su carine stupile na snagu, australski premijer Anthony Albanese kritizirao ih je kao “posve neopravdane” i “protivne duhu trajnog prijateljstva naših dviju nacija”. Ipak, naglasio je da Canberra neće uvesti recipročne namete. “Carine i rastuće trgovinske napetosti oblik su ekonomskog samoozljeđivanja i recept za sporiji rast te višu inflaciju”, izjavio je Albanese. “Zbog toga Australija neće uvesti recipročne carine Sjedinjenim Državama.” Carine od 25% na čelik, koje su uvedene tijekom Trumpove prve administracije i nastavljene za vrijeme mandata bivšeg predsjednika Joea Bidena, dovele su do preusmjeravanja američkih uvoznika na druge izvore. Međutim, Bidenova administracija omogućila je izuzeća od carina za američke saveznike, uključujući Kanadu, Meksiko, Japan i Južnu Koreju. Trumpova nova odluka ukida ta izuzeća i uvodi carine na uvoz čelika iz svih zemalja bez iznimke. Isto vrijedi i za aluminij, pri čemu se carinske stope povećavaju s 10% na 25%. Kina je jedina zemlja čiji će aluminij i čelik biti oporezovani carinama višim od 25%. To je zbog toga što je sveobuhvatna carina od 20% na kineski uvoz već bila na snazi prije srijede, a sada će se dodatno primijeniti carina od 25% na čelik i aluminij. Time će ukupna carinska stopa na kineski čelik i aluminij iznositi 45%. Sjedinjene Države uvoze vrlo malo čelika izravno iz Kine, koja je daleko najveći svjetski proizvođač čelika. Ipak, kineski čelik dolazi na američko tržište kroz posrednike. Dio tog čelika kupuju druge zemlje, koje ga potom preprodaju u SAD. Također, neki kineski čelik biva pogrešno označen i prodan kroz različite kanale, prenosi tportal. Iako je Trumpov cilj nanijeti štetu kanadskom gospodarstvu nametanjem viših carina na čelik i aluminij, ovaj potez nosi rizik i za američko gospodarstvo. Sjedinjene Države su prošle godine uvezle željeza i čelika u vrijednosti od 31,3 milijarde dolara te aluminija u vrijednosti od 27,4 milijarde dolara, prema podacima američkog Ministarstva trgovine. (Vladini podaci grupiraju željezo i čelik zajedno.) Kanada je prošle godine bila najveći izvoznik željeza, čelika i aluminija u SAD, pri čemu su Sjedinjene Države iz te zemlje uvezle aluminij u vrijednosti od 11,4 milijarde dolara te željezo i čelik u vrijednosti od 7,6 milijardi dolara. Što se tiče aluminija, drugi najveći strani dobavljači za SAD su Kina, Meksiko i Ujedinjeni Arapski Emirati. Kada je riječ o čeliku, glavni izvoznici u SAD su Brazil, Meksiko i Južna Koreja, prema prošlogodišnjim trgovinskim podacima. Aluminij i čelik široko se koriste u proizvodnji brojnih proizvoda. Uvođenje carina na oba metala moglo bi značajno povećati cijene za američke potrošače. Na primjer, automobili sadrže stotine, ako ne i tisuće funti čelika i aluminija. Iako je Trump izjavio da će njegove “znatno” više carine na automobile “zatvoriti” automobilsku industriju u Kanadi, realnost je da bi se ovaj potez mogao negativno odraziti na proizvodnju automobila u SAD-u, s obzirom na to koliko je sjevernoamerički opskrbni lanac u automobilskoj industriji isprepleten. Osim automobila, mnogi drugi proizvodi također ovise o čeliku i aluminiju, uključujući kućanske aparate, strojeve, infrastrukturu, medicinske uređaje, limenke i dalekovode.",
      • "pubDate": "2025-03-12 06:17:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.poslovni.hr/wp-content/uploads/2025/03/2025-02-22T221847Z_296531534_RC2XZCA4172T_RTRMADP_3_USA-TRUMP-800x500.jpg",
      • "source_id": "poslovni",
      • "source_priority": 2037770,
      • "source_name": "Poslovni Dnevnik",
      • "source_url": "https://www.poslovni.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/poslovni.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "5b355714edf3b346f331044f628f143f",
      • "title": "Marko Pokrajac i Juraj Šikonja novi članovi Uprave Maistre",
      • "link": "https://www.poslovni.hr/karijere/marko-pokrajac-i-juraj-sikonja-novi-clanovi-uprave-maistre-4475388",
      • -
        "keywords": [
        • "upravni odbor",
        • "maistra",
        • "karijere"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "Siniša Malus"
        ],
      • "video_url": null,
      • "description": "Tomislav Popović, dosadašnji jedini član Uprave imenovan je predsjednikom Uprave odlukom Nadzornog odbora iz prosinca pošle godine.",
      • "content": "Marko Pokrajac i Juraj Šikonja i službeno su postali novi članovi Uprave Maistre . Obojica su članovima Uprave imenovani na mandat koji im traje do 31. prosinca 2027. godine. Tomislav Popović , dosadašnji jedini član Uprave imenovan je predsjednikom Uprave odlukom Nadzornog odbora iz prosinca pošle godine. Marko Pokrajac diplomirao je 2000. godine na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, smjer Međunarodna razmjena. Od 2003. godine zaposlen u sustavu Adris Grupe gdje je stjecao iskustvo na stručnim i voditeljskim pozicijama u kontrolingu, financijama i računovodstvu u tvrtkama Maistra d.d., Tvornica duhana Rovinj d.o.o. i Adris Grupa d.d. Od 2016. godine radi na poziciji Financijskog direktora Maistra Hospitality Grupe koja uz financije, pokriva i odgovornost za nabavu i IT. Juraj Šikonja dosad je bio direktor operacija u Maistri. Šikonja je karijeru započeo u KPMG-u kao pripravnik, a od 2015. do 2021. godine radio je u McKinsey & Company – globalnoj tvrtki za savjetovanje o upravljanju. Nakon završenog preddiplomskog studija na ZŠEM-u upisao je MBA na INSEAD poslovnoj školi s razvedenim kampusom smještenim u Parizu, Singapuru i Abu Dhabiju i studirao na sve tri lokacije unutar godine dana trajanja MBA studija. Maistra je prošle godine ostvarila prihode od prodaje robe i usluga u iznosu od 326 milijuna eura, što je šest posto više u usporedbi s prethodnom godinom. Ostvarena je prodaja od 1,99 milijuna jedinica, što je dva posto manje u usporedbi s prošlogodišnjim izvještajnim razdobljem. U nedavno objavljenom poslovnom izvješću Uprava je otkrila kako je buking za ovu godinu bolji od prošlogodišnjeg.",
      • "pubDate": "2025-03-11 21:00:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.poslovni.hr/wp-content/uploads/2025/03/7maistra-800x500.jpg",
      • "source_id": "poslovni",
      • "source_priority": 2037770,
      • "source_name": "Poslovni Dnevnik",
      • "source_url": "https://www.poslovni.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/poslovni.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "duplicate": false
      }
    ],
  • "nextPage": "1741726800022820819"
}

Sub-Categories

top sports technology business science entertainment health world politics environment food