Croatia business News API

Supported Countries - 165

Afghanistan

Albania

Algeria

Angola

Argentina

Australia

Austria

Azerbaijan

Bahamas

Bahrain

Bangladesh

Barbados

Belarus

Belgium

Belize

Bermuda

Bhutan

Bolivia

Bosnia And Herzegovina

Botswana

Brazil

Brunei

Bulgaria

Cambodia

Cameroon

Canada

Cape Verde

Cayman Islands

Central African Republic

Chile

China

Colombia

Comoros

Congo

Costa Rica

Croatia

Cuba

Cyprus

Czech Republic

DR Congo

Denmark

Djibouti

Dominica

Dominican Republic

Ecuador

Egypt

El Salvador

Estonia

Ethiopia

Fiji

Finland

France

French Polynesia

Gabon

Georgia

Germany

Ghana

Greece

Guatemala

Guinea

Haiti

Honduras

Hong Kong

Hungary

Iceland

India

Indonesia

Iran

Iraq

Ireland

Israel

Italy

Ivory Coast

Jamaica

Japan

Jordan

Kazakhstan

Kenya

Kuwait

Kyrgyzstan

Laos

Latvia

Lebanon

Libya

Lithuania

Luxembourg

Macedonia

Madagascar

Malawi

Malaysia

Maldives

Mali

Malta

Marshall Islands

Mauritania

Mauritius

Mexico

Moldova

Monaco

Mongolia

Montenegro

Morocco

Mozambique

Myanmar

Namibia

Nepal

Netherland

New Zealand

Niger

Nigeria

North Korea

Norway

Oman

Pakistan

Palestine

Panama

Papua New Guinea

Paraguay

Peru

Philippines

Poland

Portugal

Puerto Rico

Qatar

Romania

Russia

Rwanda

Samoa

Saudi Arabia

Senegal

Serbia

Singapore

Slovakia

Slovenia

Solomon Islands

Somalia

South Africa

South Korea

Spain

Sri Lanka

Sudan

Sweden

Switzerland

Syria

Taiwan

Tajikistan

Tanzania

Thailand

Tonga

Tunisia

Turkey

Turkmenistan

Uganda

Ukraine

United Arab Emirates

United Kingdom

United States Of America

Uruguay

Uzbekistan

Vanuatu

Venezuela

Vietnam

Yemen

Zambia

Zimbabwe

Get business headlines from Croatia with our JSON API.

🔑 Get API key for the Croatia business News API

Country Parameter

The country paramter for the Croatia is HR.

Some example queries:

Below is the search query to fetch random 100 news-sources of Croatia.

https://newsdata.io/api/1/sources?country=hr&apikey=YOUR_API_KEY

Some of the well known sources

Live Example

This example demonstrates the HTTP request to make, and the JSON response you will receive, when you use the News API to get business headlines from Croatia.

Business Headlines from Croatia

https://newsdata.io/api/1/latest?country=hr&category=business&apikey=YOUR_API_KEY

{
  • "status": "success",
  • "totalResults": 117,
  • -
    "results": [
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "d9a3a7e52bd65a47627596db808b48d1",
      • "title": "Trump, Hindistan'ın ABD malları için gümrük vergilerini sıfıra indirmeyi teklif ettiğini iddia etti",
      • "link": "https://tr.euronews.com/business/2025/05/15/trump-hindistanin-abd-mallari-icin-gumruk-vergilerini-sifira-indirmeyi-teklif-ettigini-idd",
      • "keywords": null,
      • "creator": null,
      • "description": "ABD Başkanı Trump'ın açıklamaları, Yeni Delhi tarafından henüz doğrulanmadı.",
      • "content": "ABD Başkanı Donald Trump, Hindistan'ın ABD mallarına uygulanan gümrük vergilerini sıfıra indirmeyi teklif ettiğini öne sürdü ancak bu teklif Yeni Delhi tarafından henüz teyit edilmedi. Trump bu açıklamaları, Ortadoğu turu kapsamında Katar'ın başkenti Doha'da düzenlenen yuvarlak masa toplantısında yaptı. Toplantıda ilk olarak Apple'ın Hindistan'da iPhone üretim tesisleri kurma planları masaya yatırıldı. Trump, \"Hindistan'a satış yapmak çok zor ve bize temelde hiçbir gümrük vergisi talep etmeyecekleri bir anlaşma teklif ettiler,\" dedi. Hindistan, ABD'nin yakın bir ticaret ortağı ve ABD, Hindistan, Japonya ve Avustralya'dan oluşan dörtlünün bir parçası ve Çin'in bölgedeki genişlemesine karşı bir denge unsuru olarak görülüyor. Bloomberg'e göre, Trump ayrıca, Apple CEO'su Tim Cook ile yaptığı bir görüşmeden de bahsetti ve ona Hindistan'daki üretimi genişletmemesini söyledi. Teknoloji devi, mart ayının sonlarına kadar olan 12 aylık dönemde 22 milyar dolar (851 milyar Türk Lirası) değerinde iPhone üretilen Güney Asya ülkesindeki üretimini halihazırda arttırıyor. Bu rakam bir önceki 12 aylık döneme kıyasla yaklaşık yüzde 60 daha fazla, zira Apple Çin'den uzaklaşma çabalarını sürdürüyor. Hindistan Ticaret Bakanlığı, ABD Başkanı'nın gümrük vergileriyle ilgili sözleri hakkında hemen yorum yapmadı. Ancak pazartesi günü Hindistan yönetimi, Trump'ın çelik ve alüminyuma getirdiği yüksek vergilerin ardından ABD'yi misilleme tarifeleri uygulamakla tehdit etti. Yeni Delhi, 12 Mayıs'ta Dünya Ticaret Örgütü'ne karşı önlemler almayı düşündüklerini, özellikle de \"ABD menşeli seçilmiş ürünlere yönelik gümrük vergilerinde artışa gidileceğini\" bildirdi. Bu, ABD Başkanı'nın bu yıl gümrük tarifesi politikasının ilk ayrıntılarını açıklamasından bu yana Hindistan'ın ilk misilleme eylemi oldu. İki ülke ticaret görüşmelerini sürdürüyor.",
      • "pubDate": "2025-05-15 10:27:14",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://static.euronews.com/articles/stories/09/28/78/00/1200x675_cmsv2_dcdfc2de-9b87-55a5-86b9-dd11f07d5fb7-9287800.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "euronews_tr",
      • "source_name": "Euronews Tr",
      • "source_priority": 2154,
      • "source_url": "https://tr.euronews.com",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/euronews_tr.png",
      • "language": "turkish",
      • -
        "country": [
        • "montenegro",
        • "bosnia and herzegovina",
        • "cyprus",
        • "united kingdom",
        • "albania",
        • "malta",
        • "ireland",
        • "macedonia",
        • "spain",
        • "moldova",
        • "france",
        • "germany",
        • "san marino",
        • "switzerland",
        • "poland",
        • "netherland",
        • "hungary",
        • "italy",
        • "belgium",
        • "austria",
        • "greece",
        • "russia",
        • "sweden",
        • "norway",
        • "portugal",
        • "romania",
        • "serbia",
        • "bulgaria",
        • "czech republic",
        • "latvia",
        • "lithuania",
        • "slovakia",
        • "slovenia",
        • "ukraine",
        • "andorra",
        • "kosovo",
        • "liechtenstein",
        • "finland",
        • "monaco",
        • "vatican",
        • "belarus",
        • "denmark",
        • "estonia",
        • "luxembourg",
        • "croatia",
        • "iceland"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "united states of america,north america",
        • "india,asia"
        ],
      • -
        "ai_org": [
        • "trump"
        ],
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "6635d31792ec829f85860e8d196d775e",
      • "title": "Na čelnu poziciju tvrtke Ledo plus od lipnja sjeda Petar Bermanec",
      • "link": "https://rebuild.lidermedia.hr/tvrtke-i-trzista/na-celnu-poziciju-tvrtke-ledo-plus-od-lipnja-sjeda-petar-bermanec-163216",
      • -
        "keywords": [
        • "tvrtke i tržišta"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "pretplata@lider.media (Manuela Tašler)"
        ],
      • "description": "Četiri godine nakon što je britanski Nomad Foods od Fortenova grupe kupio tvrtku Ledo plus i za koje je vrijeme na čelu tvrtke bio Andy Michaux, od 1. lipnja poziciju novog Country managera za Hrvatsku preuzet će Petar Bermanec, Ledov ‘čovjek iznutra‘. - Zahvalan sam na ukazanom povjerenju. Nastavit...",
      • "content": "Četiri godine nakon što je britanski Nomad Foods od Fortenova grupe kupio tvrtku Ledo plus i za koje je vrijeme na čelu tvrtke bio Andy Michaux , od 1. lipnja poziciju novog Country managera za Hrvatsku preuzet će Petar Bermanec , Ledov ‘čovjek iznutra‘. - Zahvalan sam na ukazanom povjerenju. Nastavit ćemo snažno razvijati naše poslovanje fokusirajući se i dalje na potrebe naših kupaca i potrošača te na pružanje visokokvalitetnih proizvoda koji su prisutni u gotovo svakom domaćinstvu u zemlji, bilo da da se radi o sladoledu ili dijelu naše bogate ponude zamrznute hrane - rekao je Bermanec. U tvrtkama koje u Hrvatskoj preuzimaju velike multinacionalne kompanije tako brzi dolazak domaćeg menadžera na čelnu poziciju relativna je rijetkost, a još se rjeđe događa da to bude osoba iz same tvrtke. Bermanec je ukazano mu povjerenje zaslužio na poziciji direktora prodaje Leda, na kojoj je proveo zadnje dvije godine. Iz tvrtke kažu da je na toj poziciji ostvario ‘iznimne prodajne rezultate uz transformaciju prodajnog sektora i pokretanja novih kanala prodaje‘. Prije dolaska u Ledo, Bermanec je dvadesetak godina karijeru gradio na vodećim prodajnim i menadžerskim pozicijama u renomiranim svjetskim kompanijama kao što su Heineken i Coca-Cola HBC. Andy Michaux iz Leda odlazi također s odličnim rezultatima iza sebe. U godini prije no što ga je preuzeo Nomad Foods Ledo je zabilježio ukupan godišnji prihod od 124 milijuna eura, uz gubitak u poslovanju od 174 tisuće eura. Gubitak se nakon toga više nije pojavio, a prihod na godišnjoj razini popeo se na 180 milijuna eura u 2023. godini. S dolaskom Bermanca na njezino čelo, u Upravi tvrtke Ledo plus ostaju još Tomislav Mesić i Luka Sorić , koji su u nju ušli tijekom prošle godine. Za svoje buduće rezultate Uprava će izravno odgovarati Ivanu Babiću , generalnom direktoru Adriatic klastera u Nomad Foodsu, kojeg, osim Ledo plusa, čine još i Ledo Čitluk u BiH, Ledo Mađarska, Ledo Slovenija, Ledo Crna Gora, Ledo Shpk na Kosovu te Frikom u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. - Ledo plus je tržišni lider u regiji i inovativna kompanija s velikim potencijalom. Vjerujem da je Petar Bermanec, s njegovim dosadašnjim iskustvom i rezultatima, pravi izbor za daljnje jačanje naše pozicije i ostvarivanje novih uspjeha na hrvatskom tržištu - izjavio je Babić.",
      • "pubDate": "2025-05-15 09:59:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://lidermedia.hr/images/slike/2025/05/15/453092.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "lidermedia",
      • "source_name": "Lider Media",
      • "source_priority": 4070801,
      • "source_url": "https://lidermedia.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/lidermedia.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "a21060ca828da89091dbe182390852e7",
      • "title": "Zbog izmjena EK čak 80 posto manje kompanija izvještavat će o ESG-u",
      • "link": "https://rebuild.lidermedia.hr/konferencije-i-edukacije/zbog-izmjena-ek-cak-80-posto-manje-kompanija-izvjestavat-ce-o-esg-u-163220",
      • -
        "keywords": [
        • "konferencije i edukacije"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "pretplata@lider.media (Anamarija Mujanović)"
        ],
      • "description": "Europska komisija krajem veljače ove godine uzburkala je tržište objavivši dva prijedloga vezana uz ESG izvještavanje. Prvi prijedlog vezan je za datume od kojih države članice moraju primjenjivati određene zahtjeve za korporativno izvještavanje o održivosti i dubinku analizu, tzv. stop-the-clock pr...",
      • "content": "Europska komisija krajem veljače ove godine uzburkala je tržište objavivši dva prijedloga vezana uz ESG izvještavanje. Prvi prijedlog vezan je za datume od kojih države članice moraju primjenjivati određene zahtjeve za korporativno izvještavanje o održivosti i dubinku analizu, tzv. stop-the-clock prijedlog. Drugi se pak prijedlog odnosi na određene zahtjeve za korporativno izvještavanje o održivosti i dubinsku analizu te ga se još naziva i content prijedlogom. Upravo je te nove izmjene na današnjoj Liderovoj ESG konferenciji predstavila Amalija Jurin Nonković , načelnica Sektora za bankarstvo, računovodstvo i reviziju u Ministarstvu financija. Kako je rekla, tim se prijedlozima nastoji smanjiti složenost zahtjeva EU propisa za sve poduzetnike, s posebnim naglaskom na male i srednje poduzetnike. Nadalje, regulatorni okvir bit će usmjeren na najveće poduzetnike, koji ujedno svojim aktivnostima vjerojatno najviše utječu na klimu i okoliš. - Cilj prijedloga je smanjenje administrativnog opterećenja na način da se smanjuje broj društava obuhvaćenih obveznim izvještavanjem o održivosti za 80 posto na razini EU. Prijedlozi obuhvaćaju pitanja poput razdoblja primjene, područja primjene, pitanja lanca vrijednosti kao i provjere izvještaja o održivosti – rekla je Jurin Nonković. Takozvani Stop-the-clock prijedlog već je izglasan, a upravo se kroz njega odgađa primjena zahtjeva za izvještavanjem o održivosti za dvije godine i to za drugi i treći krug obveznika izvještavanja o održivosti. A kako će taj prijedlog utjecati na domaće zakonodavstvo? Kako je rekla Jurin Nonković, taj prijedlog izravno utječe na Zakon o računovodstvu i na Zakon o tržištu kapitala te je rok za prijenos tih prijedloga u lokalno zakonodavstvo 31. prosinca 2025. Ipak, kako je rekla, neće se čekati zadnji čas jer se očekuje usvajanje Zakona o tržištu kapitala početkom ljeta ove godine dok Zakon o računovodstvu planiraju poslati na Vladu u trećem kvartalu ove godine. Content prijedlog pak donosi izmjene u smislu da će izvještavati morati samo oni najveći, ali prema preliminarnim analizama čak 101 (što je smanjenje od 80 posto u odnosu na prvotni broj obveznika od 500) veliki poduzetnik će ostati obveznik izvještavanja o održivosti, ali bi po novom prijedlogu po prvi puta izvještavali o održivosti za poslovnu godinu koja započinje 1. siječnja 2027. ili kasnije u 2028. Dodatne izmjene su i režim ‘dobrovoljnog uključivanja‘ („opt-in“), prema kojem obveznici s neto prihodom koji ne prelazi 450 milijuna eura, a koji tvrde da su njihove aktivnosti usklađene ili djelomično usklađene s EU Taksonomijom, moraju objaviti svoje prihode i CapEx KPI, dok mogu odlučiti hoće li objaviti OpEx KPI. Uz to, obveznici će smjeti tražiti od poduzetnika u svom vrijednosnom lancu, bilo unutar ili izvan EU, a koji imaju do tisuću zaposlenika u prosjeku tijekom poslovne godine, informacije koje nadilaze one navedene u standardima za dobrovoljno korištenje od strane poduzetnika nisu obveznici izvještavanja o održivosti. Na kraju, Jurin Nonković je naglasila da je Vlada RH, zbog ključne uloge financijskog sektora u tranziciji prema održivom gospodarstvu, uspostavila Forum za podršku održivom financiranju. - Forum okuplja predstavnike financijskog sektora, nadzornih tijela, resornih ministarstava i drugih dionika radi jačanja suradnje i usklađivanja s regulatornim zahtjevima. U svrhu koordiniranog djelovanja i pružanja podrške sektoru, donosi se Akcijski plan Foruma za 2025. i 2026. godinu. Planom se definiraju konkretne mjere, prioriteti i smjer djelovanja Foruma, s naglaskom na izvještavanje o održivosti, jačanje kapaciteta te razmjenu dobrih praksi. Ministarstvo financija koordinirat će provedbu i redovito izvještavati Vladu o ostvarenim aktivnostima, dok je za 2027. predviđena izrada novog akcijskog plana za naredno razdoblje – zaključila je Jurin Nonković. Nakon Jurin Nonković o svojoj ulozi u ESG izvještavanju govorila je direktorica Sektora za superviziju tržišta kapitala u Hanfi Katica Mandić Kako je rekla, Hanfa u 2025. godini ima nekoliko ključnih ciljeva: razumijevanje i poštivanje osnovnih zahtjeva CSRD-a, zatim žele postaviti ključne temelje za unaprjeđenje kako bi u narednim godinama došli do toga da ti izvještaji budu kao i financijski izvještaji te na kraju žele da ključni pokazatelji budu jasno definirani kako bi se mogli analizirati među sektorima. - Rok za dostavu prvih izvještaja je bio kraj travnja ove godine – napravili smo formalnu analizu, nismo išli u detalje ali iznijet ću vam neke podatke – rekla je Mandić iznoseći pritom podatke da je 98 posto izdavatelja, odnosno 39 od 40 izdavatelja, predalo izvještaj o održivosti. Na kraju, Mandić je zaključila da će Hanfa podržavati izdavatelje kroz smjernice i komunikaciju, ali očekuju proaktivan pristup izdavatelja. - Cilj je postupno povećanje kvalitete izvještavanja kako bi se ispunili zahtjevi tržišta i dionika. Izdavatelji se potiču na unapređenje sustava izvještavanja kroz kontinuiranu prilagodbu regulatornim zahtjevima – zaključila je Mandić.",
      • "pubDate": "2025-05-15 09:58:51",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://lidermedia.hr/images/slike/2025/05/15/453110.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "lidermedia",
      • "source_name": "Lider Media",
      • "source_priority": 4070801,
      • "source_url": "https://lidermedia.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/lidermedia.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "politics"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "8dc3133be2f9d8cda4073d6ac05f41d9",
      • "title": "Nova pravila za trgovce: Na snazi odluka o objavi dodatne cijene",
      • "link": "https://rebuild.lidermedia.hr/ukratko/nova-pravila-za-trgovce-na-snazi-odluka-o-objavi-dodatne-cijene-163215",
      • -
        "keywords": [
        • "ukratko"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "pretplata@lider.media (Lider/Hina)"
        ],
      • "description": "Od danas je na snazi vladina Odluka o objavi cjenika i isticanju dodatne cijene kao mjera izravne kontrole cijena u trgovini na malo, koja propisuje obvezu svih trgovaca da na određenim kategorijama proizvoda uz redovnu istaknu i sidrenu cijenu, odnosno onu koju su primjenjivali 2. svibnja. Ta se ob...",
      • "content": "Od danas je na snazi vladina Odluka o objavi cjenika i isticanju dodatne cijene kao mjera izravne kontrole cijena u trgovini na malo, koja propisuje obvezu svih trgovaca da na određenim kategorijama proizvoda uz redovnu istaknu i sidrenu cijenu, odnosno onu koju su primjenjivali 2. svibnja. Ta se obveza odnosi se na sve trgovce registrirane za maloprodaju na području Hrvatske, uključujući i prodaju putem interneta ili na tržnicama - osim ako je riječ o OPG-ovima koji prodaju vlastite proizvode. Trgovci su dužni istaknuti sidrenu cijenu i u letcima, plakatima, digitalnim oblicima oglašavanja (u trgovini i online) te na mrežnim stranicama. Sidrena cijena odnosi se na dodatnu maloprodajnu cijenu koju je trgovac primjenjivao na određeni proizvod iz kategorije FMCG proizvoda (robe široke potrošnje) 2. svibnja ove godine. Ta cijena se ne odnosi na proizvode u akciji, već na redovnu najnižu cijenu primijenjenu u prethodnih 30 dana. Obveza vrijedi za sljedeće kategorije proizvoda: hranu (npr. tjestenina, meso, voće, povrće, dječja hrana), piće (voda, sokovi, alkoholna i energetska pića), kozmetiku (proizvodi za njegu i čišćenje tijela), sredstva za čišćenje (deterdženti, sredstva za posuđe i kamenac), toaletne potrepštine (toaletni papir, pelene, higijenski ulošci), proizvodi za kućanstvo (vrećice za smeće, kuhinjski ručnici, hrana za kućne ljubimce). Vlada je 2. svibnja donijela odluku kojom trgovcima uvodi obvezu svakodnevne objave ažuriranih cjenika na internetskim stranicama i to u datotekama pogodnim za automatsku obradu i usporedbu, kao i isticanja dodatne cijene artikala. Očekuje se da će te mjere, poznatije kao izraelski model kontrole cijena, omogućiti kvalitetnu usporedbu cijena kod raznih trgovaca. Naime, one će omogućiti relativno jednostavnu izradu aplikacija za usporedbu cijena, na korist potrošača.",
      • "pubDate": "2025-05-15 09:00:30",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://lidermedia.hr/images/slike/2025/05/15/428706.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "lidermedia",
      • "source_name": "Lider Media",
      • "source_priority": 4070801,
      • "source_url": "https://lidermedia.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/lidermedia.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "282294dbb8f7bd37c3da34ef7d6fefe3",
      • "title": "Varaju vas kad kupujete autobomobil: 'Teško je dokazati prevaru, ali postoji jedan način'",
      • "link": "https://direktno.hr/razvoj/varaju-vas-kad-kupujete-autobomobil-tesko-je-dokazati-prevaru-ali-postoji-jedan-nacin-371497/",
      • "keywords": null,
      • "creator": null,
      • "description": "Iako je lažiranje kilometraže često usmjereno na obične vozače koji traže dobru ponudu, posljedice sežu mnogo dublje, utječući na čitava gospodarstva. Ovo je ozbiljan problem za svaku zemlju kao i za Europu u cjelini. Nepošteni prodavači uzrokuju da vozači preplaćuju rabljene automobile, dok zemlje diljem kontinenta svake godine gube milijarde eura prihoda.",
      • "content": "Izvješće Europskog parlamenta iz 2018. procjenjuje da se šteta uzrokovana izmjenom brojača kilometara u EU kreće od 1,31 do 8,77 milijardi eura godišnje. Kako bismo bolje razumjeli financijske gubitke uzrokovane takvom praksom, tvrtka za prikupljanje podataka o vozilima carVertical provela je istraživanje u europskim zemljama. Čak i u najboljem slučaju, rezultati pokazuju da europske zemlje gube približno 5,3 milijarde eura godišnje zbog prevara s brojačem kilometara. Budući da mnogi slučajevi ostaju neotkriveni, stvarna bi šteta mogla biti znatno veća. \"Dokazati da je kilometraža automobila krivotvorena izuzetno je teško. Države ne razmjenjuju uvijek podatke o vozilima, a mnogi zapisi o kilometraži nikada se ne digitaliziraju, što olakšava prikrivanje ove nepoštene prakse. Jedini način da se potvrdi prevara na brojaču kilometara je korištenje povijesnih podataka o kilometraži\", objašnjava Matas Buzelis , stručnjak za tržište automobila. FOTO: Nikola Vilic/CROPIX 'To ih čini glavnom metom prevara' Vozači preplaćuju oko jedne petine za rabljene automobile s lažiranom kilometražom – a na nekim tržištima gubici mogu biti i veći. Na primjer, automobil s navedenom cijenom od 10.000 eura s lažiranom kilometražom može vrijediti samo 8000 eura. To znači da kupac preplaćuje oko 2000 eura. Što je viša cijena automobila, to je veći potencijalni gubitak. Kupci luksuznih automobila mogli bi nesvjesno preplatiti desetke tisuća eura. \"Nije tajna da kupci preferiraju automobile s manjom kilometražom. Nažalost, to ih čini glavnom metom prevara. Kad se kilometraža vrati, stvara se iluzija da je stanje automobila bolje nego što stvarno jeste. Prevaranti ciljaju i ekonomska i premium vozila\", dodaje Buzelis. Istraživanje je također otkrilo da, iako je prevara s brojačem kilometara široko rasprostranjen problem, financijski utjecaj je veći u Zapadnoj Europi u usporedbi s istočnoeuropskim zemljama. Vozači u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji imaju najveće financijske gubitke zbog lažiranja kilometraže. Istodobno, na kupce u Ukrajini, Srbiji i Rumunjskoj taj je utjecaj manji. FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić Kupci moraju sami provjeriti Procjenom brojnih automobila, njihove prosječne tržišne vrijednosti i stope prevara u svakoj zemlji, istraživanje procjenjuje da zbog lažiranja brojača kilometara Ujedinjeno Kraljevstvo godišnje gubi oko 1,4 milijarde eura, Francuska gubi 1,15 milijardi eura, a Njemačka 1,1 milijardi eura. Prema Buzelisu, manipulacija brojačem kilometara ozbiljan je problem koji svake godine košta europska gospodarstva milijarde eura. Iako vlade priznaju da postoji problem, konkretne inicijative za njegovo rješavanje ostaju ograničene. To znači da sami kupci moraju poduzeti korake kako bi osigurali da vozila koja kupuju imaju točnu kilometražu. \"Izvješće o povijesti vozila može točno pokazati kada i koliko je kilometraža prilagođena. To pomaže kupcu odlučiti hoće li nastaviti s kupnjom ili pregovarati o boljoj cijeni. U mnogim slučajevima, ako je kilometraža krivotvorena, automobil može imati i druge skrivene probleme, a to je iznimno važno kada je riječ o onima koji donose odluke na svjetskoj razini i trebali bi brinuti o zaštiti kupaca\", upozorava Buzelis. FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić Metodologija U istraživanju carVerticala analizirani su podaci iz izvješća o povijesti vozila koja su kupili klijenti tvrtke, prosječna cijena rabljenih automobila, udio vozila s krivotvorenom kilometražom i financijski učinak prevara s brojačem kilometara u 17 europskih zemalja. Hrvati opet izvukli deblji kraj: Isti automobil u Sloveniji 6000 eura jeftiniji nego kod nas Postotak utjecaja prevara s brojačem kilometara izračunat je analizom izvješća o povijesti vozila koje su klijenti tvrtke kupili u 2024. godini i brojanjem promjena vrijednosti rabljenih automobila proizvedenih od 2005. do 2024. s i bez krivotvorenja brojača kilometara, objasnili su iz carVerticala.",
      • "pubDate": "2025-05-15 08:56:55",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://direktno.hr/upload/publish/371497/thumb/hn-20240810657845-2-_68259fec673a5_970x970r.webp",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "direktno",
      • "source_name": "Direktno",
      • "source_priority": 22599,
      • "source_url": "https://direktno.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/direktno.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "802fa04cebf5f33d7fedd71a35ce708d",
      • "title": "Počela je četvrta Liderova konferencija ‘ESG - Održiva budućnost‘",
      • "link": "https://rebuild.lidermedia.hr/konferencije-i-edukacije/pocela-je-cetvrta-liderova-konferencija-esg-odrziva-buducnost-163214",
      • -
        "keywords": [
        • "konferencije i edukacije"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "pretplata@lider.media (Anamarija Mujanović)"
        ],
      • "description": "Nefinancijsko izvještavanje od 2018. godine (za 2017.) postalo je obveza svih velikih kompanija koje su subjekti od javnog interesa te svih kompanija čiji broj zaposlenika prelazi 500. Od 2027. to postaje obveza i za male i srednje te sve financijske institucije i kompanije i bit će ključan preduvje...",
      • "content": "Nefinancijsko izvještavanje od 2018. godine (za 2017.) postalo je obveza svih velikih kompanija koje su subjekti od javnog interesa te svih kompanija čiji broj zaposlenika prelazi 500. Od 2027. to postaje obveza i za male i srednje te sve financijske institucije i kompanije i bit će ključan preduvjet za financiranje projekata. Održivo financiranje predstavlja proces razmatranja i uzimanja u obzir okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) čimbenika prilikom donošenja odluka o ulaganju, pri čemu je fokus ulaganja na društvu i projektima koji će unaprjeđivati ili mijenjati postojeće poslovne modele s ciljem postizanja društveno odgovornog i održivog poslovanja. EU zakonodavni okvir o održivom financiranju određuje koje se ulaganje može smatrati investicijom u održivi razvoj i u kojoj mjeri te nastoji spriječiti investiranje u društva koja prakticiraju manipulativni zeleni marketing (tzv. greenwashing). S tim ciljem Europska unija uspostavila je regulatorni okvir za ESG izvještavanje. Kako bismo sve to približili poduzetnicima Lider već četiri godine za redom organizira konferenciju ESG – Održiva budućnost s ciljem davanja odgovora na ključna pitanja koja tvrtke vode u smjeru održivog razvoja poštujući sve aktualne uredbe, direktive i smjernice. Iz godine u godinu bilježimo rekordnu zainteresiranost za ovu temu pa ne čudi ni da smo danas napunili kongresnu dvoranu zagrebačkog hotela Sheraton s preko 300 uzvanika. Konferenciju je uvodnim govorom otvorila direktorica Lidera Bojana Božanić Ivanović . – Mnogi su se krajem veljače, kad je Europska komisija predstavila prvi Omnibus paket, poveselili jer je ideja da se smanji administrativno opterećenje za 25, a kod malih i srednjih firmi i za 35 posto donijela je olakšanje – rekla je Liderova direktorica dodajući da se ESG neće zaboraviti već smo tek na početku puta gdje će se pravila mijenjati te kompanije kontinuirano trebaju pratiti i usvajati nova pravila. – Proces je mukotrpan, dugotrajan i skup kompanijama i trebalo ga je izmijeniti no to ne znači da je EU odustala od čišće, zdravije i klimatski neutralne unije – dodala je Liderova direktorica. Sve okupljene pozdravila je i voditeljica predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević . – Krize s kojima smo bili suočeni pokazale su da su nas ojačale i poticale su nas na zajedništvo i ujedinjavale su nas. Zato nastavljamo razgovarati sa saveznicima, tražimo nova globalna partnerstva i nastavljamo poticati potencijal tržišta – rekla je Ujević koja je naglasila 2 ključna prioriteta Europske komisije, a to su sigurnost i obrana te jačanje prekogranične konkurentnosti. – Danas govorimo o smanjenju administrativnog opterećenja. To će pomoći našim poduzećima da se lakše prilagode, da budu inovativnija, naša regulativa ne smije biti kočnica nego alat za rast. Postavili smo cilj da smanjimo administrativno opterećenje, u veljači smo predstavili prva dva prijedloga za pojednostavljenje i zahvaljujući njima 80 posto poduzeća bit će oslobođeno izvještavanja o održivosti – izjavila je Ujević dodajući da će paket omogućiti tvrtkama značajnu uštedu sredstava koja će zatim moći prenamijeniti u rast. Nekoliko uvodnih riječi rekla je i savjetnica i zamjenica šefa misije Veleposlanstva Italije u Hrvatskoj Maria Cristina Costa koja je istaknula da je Hrvatska važan partner za Italiju te da je ovogodišnja konferencija fokusirana na temu koja je u Italiji iznimno važna i na privatnoj i na institucionalnoj razini. – Održivost je temelj aktivnosti naše ambasade. Sigurna sam da će današnja konferencija dati vrijednu platformu za implementaciju ESG standarda – zaključila je Costa.",
      • "pubDate": "2025-05-15 08:55:51",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://lidermedia.hr/images/slike/2025/05/15/453096.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "lidermedia",
      • "source_name": "Lider Media",
      • "source_priority": 4070801,
      • "source_url": "https://lidermedia.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/lidermedia.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "banking and finance"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "e2185ce23aa3b9955a45644e84338c83",
      • "title": "Trumpovo smanjenje cijena lijekova ugrožava Rocheovo planirano ulaganje u SAD",
      • "link": "https://www.tportal.hr/biznis/clanak/trumpovo-smanjenje-cijena-lijekova-ugrozava-rocheovo-planirano-ulaganje-u-sad-20250515",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis"
        ],
      • "creator": null,
      • "description": "Izvršna uredba američkog predsjednika Donalda Trumpa o određivanju cijena lijekova ugrožava Rocheovo planirano ulaganje od 50 milijardi dolara u SAD‐u, izjavila je kompanija u srijedu",
      • "content": "Uredba koju je Trump potpisao u ponedjeljak upućuje na snižavanje cijena originalnih lijekova i usklađivanje s cijenama koje plaćaju druge bogate zemlje. Analitičari i pravni stručnjaci smatraju da će tu politiku biti teško provesti. \"Stupi li predložena izvršna uredba na snagu, Rocheova mogućnost financiranja koje je kompanija ranije najavila bit će upitna\", izjavila je švicarska farmaceutska kompanija. Izvršna uredba ne bi trebala utjecati na , smatra Roche, koji je najavio da će i dalje surađivati s Trumpovim kabinetom i Kongresom. Roche je u travnju najavio da će tijekom sljedećih pet godina i pritom otvoriti više od 12 tisuća radnih mjesta. Velika ulaganja u SAD‐u najavilo je i nekoliko drugih velikih farmaceutskih kompanija, uključujući , odgovorivši tako na Trumpov poticaj da farmaceutsku proizvodnju vrati na američko tlo. Novartis, drugi veliki švicarski proizvođač lijekova, izjavio je u srijedu da ne planira mijenjati strategiju ulaganja u SAD u odgovor na izvršnu uredbu. \"I u SAD‐u i u Europi zalažemo se za potrebne promjene, uključujući smanjenje uloge PBM‐ova (kompanija za upravljanje programima lijekova na recept) te korigiranje iznimno niskih cijena u Europi\", izjavila je kompanija za Reuters. \"Te će rasprave potrajati neko vrijeme pa \", naglašava Novartis. U SAD‐u cijene lijekova određuju se u kompleksnim pregovorima uz sudjelovanje PBM‐ova koji imaju ulogu posrednika između proizvođača lijekova i pružatelja zdravstvenog osiguranja. Te privatne kompanije često optužuju za preuveličavanje troškova. U Europi većina zemalja ima koji pregovara izravno s proizvođačima, postižući tako niže cijene. Od preuzimanja mandata Trump je više puta prijetio , a njegov kabinet provodi istragu uvoza farmaceutskih proizvoda kako bi carine mogao uvesti na temelju nacionalne sigurnosti.",
      • "pubDate": "2025-05-15 08:55:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.tportal.hr/media/thumbnail/500x300/2521738.jpeg?cropId=3582505",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "tportal",
      • "source_name": "Tportal",
      • "source_priority": 76899,
      • "source_url": "https://www.tportal.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/tportal.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • -
        "ai_org": [
        • "trump"
        ],
      • "duplicate": true
      },
    • -
      {
      • "article_id": "9129e8f16e9675d0f7128b7d9c39eb5f",
      • "title": "Vlada donijela odluku o umirovljenicima koja se čekala godinama, ali postoji velika kvaka",
      • "link": "https://direktno.hr/razvoj/vlada-donijela-odluku-o-umirovljenicima-koja-se-cekala-godinama-ali-postoji-velika-kvaka-371502/",
      • "keywords": null,
      • "creator": null,
      • "description": "Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji donosi ključnu novinu, uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu, koji se kolokvijalno naziva 13. mirovinom, no neće biti u punom iznosu već će ovisiti o godinama radnog staža.",
      • "content": "\"Unaprjeđujemo prava umirovljenika, jačamo pravednost i održivost mirovinskog sustava i činimo važne korake prema sigurnijoj i pravednijoj budućnosti za sve umirovljenike\", poručio je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade. Cilj je povećati mirovine i adekvatnost mirovina, da sveukupna prosječna mirovina do kraja mandata iznosi 800 eura, smanjujemo razlike u mirovinama, omogućujemo veću participaciju umirovljenika na tržištu rada, naveo je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić . \"Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) se ne tiče samo milijun i 230.000 umirovljenika nego se odnosi i na sve osiguranike, kojih je milijun i 756.000\", naglasio je Piletić. Zakonom se uvodi nova povoljnija formula usklađivanja mirovina dva puta godišnje u omjeru 85 prema 15 u korist rasta plaća, za svako dijete dodaje se 12 mjeseci, umjesto dosadašnjih šest mjeseci, staža majkama, što će predstavljati povećanje mirovine budućim korisnicima u prosjeku od tri posto za svako dijete, a redefinira se i bonifikacija za kasnije umirovljenje, tj ukida uvjet od 35 godina staža i ograničenje od pet godina. Ključna novina je uvođenje trajnog godišnjeg dodatka svim umirovljenicima na mirovinu. Iako se kolokvijalno naziva 13. mirovinom, neće biti u punom iznosu mjesečne mirovine. Neovisno o visini mirovinskih primanja, visina godišnjeg dodatka veže se uz pune godine mirovinskoga staža, koji se uzima u obzir za izračun visine mirovine, a za one korisnike kojima je mirovina određena bez uračunavanja mirovinskoga staža, određuje se minimalno razdoblje od 15 godina za određivanje godišnjeg dodatka. Bit će isplaćena i za 2025. \"Vlada će visinu godišnjeg dodatka utvrditi u listopadu s odlukom i isplatom u prosincu, tako da će već 2025. biti isplaćen\", naveo je ministar Piletić. Od 1. siječnja 2026. najniža mirovina povećat će se za oko tri posto, a invalidske mirovine za 10 posto, ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života, a umirovljenicima koji se zaposle nakon 65. godine omogućuje se i rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine. \"Aktualna vrijednost mirovine za najniže mirovine iznosit će 106 posto\", dodao je. Novim Zakonom će se obrtnicima i samozaposlenima omogućiti stjecanje mirovine u visini od 50 posto bez prekida rada. Korisnicima invalidskih mirovina omogućit će se rad do 3,5 sata dnevno te im se ukidaju kontrolni pregledi. \"Omogućavamo i zbrajanje staža po različitim osnovama i izjednačavamo korisnike invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti s ostalim korisnicima\", naveo je ministar. Stigla vijest za umirovljenike nakon koje se sve mijenja: 'Iznos neće biti simboličan' Zakonskim prijedlogom propisuje se povećanje cenzusa za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža ako je član obitelji živio u istom kućanstvu s umrlim osiguranikom ili korisnikom, odnosno ako nije, cenzus se propisuje u iznosu najniže mirovine za 15 godina mirovinskoga staža uvećane za 20 posto. Briše se i uvjet o propisanom datumu za postojanje izvanbračne zajednice na dan 28. ožujka 2008., kada je uvedena u mirovinski sustav.",
      • "pubDate": "2025-05-15 08:48:45",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://direktno.hr/upload/publish/371502/thumb/gradjani-setnja06-030123_6825aa60d43ef_970x970r.webp",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "direktno",
      • "source_name": "Direktno",
      • "source_priority": 22599,
      • "source_url": "https://direktno.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/direktno.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "bb491e1dbcbae9fc5a459af1091ea83c",
      • "title": "Ne želimo ulagače koji ne razumiju načela private equity-fondova",
      • "link": "https://rebuild.lidermedia.hr/biznis-i-politika/ne-zelimo-ulagace-koji-ne-razumiju-nacela-private-equity-fondova-163212",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis i politika"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "pretplata@lider.media (Antonija Knežević)"
        ],
      • "description": "Od obiteljskog ureda do jednoga od najvećih private equity-fondova u regiji – tako se u najkraćim crtama može opisati transformacija slovenskog Adventure Investmentsa u današnji Advance Capital Partners. Osnovan 2015. kao family office, Adventure Investments nakon prodaje svoje najveće investicije,...",
      • "content": "Od obiteljskog ureda do jednoga od najvećih private equity- fondova u regiji – tako se u najkraćim crtama može opisati transformacija slovenskog Adventure Investmentsa u današnji Advance Capital Partners . Osnovan 2015. kao family office , Adventure Investments nakon prodaje svoje najveće investicije, Nomago Groupa, formalizirao je strukturu i otvorio se institucionalnim investitorima, uključujući mirovinske fondove. Danas Advance Capital Partners upravlja s dva private equity- fonda ukupne vrijednosti od 250 milijuna eura, s ambicijom i kapitalom za veće investicije diljem regije. U Hrvatskoj je poznat po akvizicijama Solvisa, vodećega proizvođača solarnih panela, i Sancta Domenice, poznatoga maloprodajnog lanca elektronike. O investicijskoj filozofiji, ključnim akvizicijama i planovima za daljnje širenje razgovarali smo s Alešom Škerlakom , predsjednikom Uprave Advance Capital Partnersa. – Najveći je investitor u fond tvrtka Adventura Investments. Uz nju ulagači su svi slovenski i hrvatski mirovinski fondovi. Zapravo, pola ukupno uloženih sredstava dolazi iz Hrvatske. Imamo i privatne investitore – poduzetnike koji su prodali svoje tvrtke i odlučili ulagati u naš fond prepoznavši naš dosadašnji uspjeh i strategiju ulaganja. Pola novca ulažemo u Hrvatsku, a pola u Sloveniju, i cilj nam je održati ravnotežu ulaganja između dviju zemalja. To su tržišta na kojima se dobro snalazimo, poslovne su nam okoline bliske i poznajemo mnogo ljudi – to je za nas domaći teren. Ukupno je više od stotinu investitora i sve ih osobno poznajemo. Ne želimo da u fond investiraju oni koji ne razumiju načela poslovanja private equity- fondova. Ključno je da investitori razumiju kako je strukturiran private equity- fond i koliki povrat i vremenski okvir mogu očekivati. Naš fond osnovan je na deset godina s mogućnošću produljenja za dodatne dvije. Dakle, investitor se obvezuje na partnerstvo do dvanaest godina. Ulaganja se realiziraju sukcesivno, najčešće u prve tri godine, a novac se ulagačima počinje vraćati od sedme godine nadalje, nakon što se investicije prodaju. – Naše investicije u pravilu su između deset i trideset milijuna eura, što odgovara kompanijama s EBITDA-om između pet i deset milijuna eura. Ako ulazimo u partnerstvo, možemo ići i na veće iznose, primjerice s EBITDA-om do dvadeset milijuna eura. – Imamo dva fonda. Jedan je fokusiran isključivo na Big Bang Grupu​​, a drugi je težak dvjesto milijuna eura. Sada prikupljamo završni kapital od investitora i očekujemo da će se fond dodatno povećati, moguće na 220 do 230 milijuna eura. Fond je diverzificiran u šest-sedam sektora, a cilj je ulaganje u do dvanaest kompanija poput Solvisa, turističkog i IT sektora. U našem investicijskom segmentu konkurencija je manja, a tržište nudi mnogo kvalitetnih prilika. – Regiju svakako pratimo, ali nije nam u fokusu. Naša je strategija da, kad preuzmemo kompaniju u Hrvatskoj ili Sloveniji, tražimo mogućnosti za dodatna preuzimanja (engl. add-ons ) u široj regiji. Kad prepoznamo potencijal i dobru sinergiju, gledamo i tržišta Srbije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Rumunjske te Sjeverne Makedonije. Tako, primjerice, za Solvis aktivno analiziramo mogućnosti daljnjih preuzimanja u cijeloj regiji. Sličan pristup imali smo s Big Bangom: krenuli smo iz Slovenije, a zatim kupili dodatne kompanije u Hrvatskoj i Srbiji. – Naš kriterij za odabir investicije uvijek ovisi o sektoru u koji ulažemo, odnosno njegovu potencijalu. Energetika u širem smislu ima velik potencijal, a posebno obnovljivi izvori energije. Ne samo u instalacijama i proizvodima, što danas radi Solvis, nego i energetskim rješenjima u cjelini. U tom segmentu vidimo Solvis kao najbolju kompaniju u regiji, što je bio ključan razlog za našu odluku da u njega uložimo i na taj način što kvalitetnije pokrijemo taj sektor. Pritom nam je iznimno važno da sve radimo u partnerstvu s postojećim vlasnicima. Solvis je, bez sumnje, jedna od najkvalitetnijih energetskih kompanija u regiji u segmentu obnovljivih izvora. – Da, svakako. Fokusiramo se na organski rast razvojem novih poslovnih linija i upravo u tim novim djelatnostima aktivno tražimo kompatibilne kompanije za preuzimanje. Na taj način želimo diverzificirati poslovanje i dodatno razvijati Solvis šireći ga na komplementarne segmente u regiji. Cijeli intervju pročitajte u tikanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.",
      • "pubDate": "2025-05-15 08:45:02",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://lidermedia.hr/images/slike/2025/05/07/452792.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "lidermedia",
      • "source_name": "Lider Media",
      • "source_priority": 4070801,
      • "source_url": "https://lidermedia.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/lidermedia.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business",
        • "politics"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "2acc348b017517cf9781fc86a568b40f",
      • "title": "Plenković: Imamo najmanji broj nezaposlenih u više desetljeća",
      • "link": "https://www.tportal.hr/biznis/clanak/plenkovic-imamo-najmanji-broj-nezaposlenih-u-vise-desetljeca-foto-20250515",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis"
        ],
      • "creator": null,
      • "description": "Premijer Andrej Plenković istaknuo je na sjednici Vlade u četvrtak da Hrvatska ima tek nešto više od 76 tisuća nezaposlenih što je brojka koju “nismo imali desetljećima”, a govori o stabilnosti i dinamičnosti tržišta rada i gospodarstva te učinkovitosti mjera Vlade",
      • "content": "U Hrvatskoj je na današnji dan osiguranika 1.756.833, a nezaposlenih samo 76.311, naveo je premijer na kraju sjednice Vlade te rekao kako tako “mali broj nezaposlenih nismo imali desetljećima. “To govori o stabilnosti i dinamičnosti tržišta rada i općenito hrvatskoga gospodarstva, kao i učinkovitosti mjera Vlade za očuvanje radnih mjesta u vremenima kriza, kao i likvidnosti poduzeća te kontinuiranom provođenju aktivnih mjera zapošljavanja osobito mladih i teže zapošljivih skupina”, rekao je premijer Plenković. Vlada RH je na današnjoj sjednici četiri nova projekta proglasila od strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske, a za njihovu realizaciju osigurala je u ovoj godini ukupno 1,84 milijun eura. Za Projekt “Obnova crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu“ Vrhbosanske nadbiskupije u BiH izdvojit će se 950.000, a za Projekt “Program razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji“ Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji 500.000 eura. Projekt “Razvoj infrastrukture hrvatskih odgojno-obrazovnih ustanova u Mađarskoj“ Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj bit će financiran s 350.000 eura, a Projekt “Osnaživanje hrvatskog iseljeništva u Europi kroz sport i kulturu“ organizacije Hrvata u Europi s 40.000 eura. Vlada je donijela i odluku o nastavku potpore za 11 projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan RH u ukupnoj vrijednosti potpore od 4.505.000 eura. Također, donesena je i odluka o dodjeli sredstava za poticaj za zdravstvo u BiH, i to Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar sukcesivno tijekom ove godine ukupno 10,31 milijuna eura (3,11 milijuna eura jednokratno za razdoblje od siječnja do svibnja te po po 800.000 eura mjesečno od lipnja do prosinca) za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala. Imunološkom zavodu Vlada RH je dala prethodnu suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u razdoblju od 2026. do 2030. godine u iznosu od 48,45 milijuna eura, odnosno za potpisivanje ugovora o javnoj nabavi projektiranja i izgradnje pogona za proizvodnju lijekova iz ljudske plazme. Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević“ dana je pak prethodna suglasnost za ugovor o nabavi za Izradu glavnog projekta i izvođenje radova izgradnje središnjeg kompleksa Klinike, u iznosu od 39,95 milijuna eura s PDV-om. Općini Šandrovac bit će, temeljem današnje Vladine odluke, dodijeljeno 1,35 milijun eura pomoći za saniranje posljedica potresa – odnosno sanaciju klizišta u Vinogradskoj ulici budući da Općina Šandrovac to nije u mogućnosti financirati iz svog proračuna, a tim će se novcem financirati žurni radovi na stabilizaciji klizišta. Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje dana je suglasnost za sklapanje ugovora o nabavi usluga tiska, pakiranja, distribucije i povrata ispita državne mature u ovoj godini u iznosu nešto manjem od dva milijuna eura s PDV-om. Radi daljnjeg razvoja Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina, kao jedine visokoškolske ustanovu u Krapinsko-zagorskoj županiji u kojoj studenti mogu studirati na teret državnog proračunam Vlada je donijela odluku o dodjeli 400.00 eura tom veleučilištu.",
      • "pubDate": "2025-05-15 08:33:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.tportal.hr/media/thumbnail/500x300/2521685.jpeg?cropId=3582459",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "tportal",
      • "source_name": "Tportal",
      • "source_priority": 76899,
      • "source_url": "https://www.tportal.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/tportal.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "e052226b8cc69cb8ae543cda51abd55e",
      • "title": "Uvodi se 13. mirovina, evo o čemu će ovisiti njen iznos",
      • "link": "https://www.tportal.hr/biznis/clanak/uvodi-se-13-mirovina-evo-o-cemu-ce-ovisiti-njen-iznos-foto-20250515",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis"
        ],
      • "creator": null,
      • "description": "Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji donosi ključnu novinu, uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu, koji se kolokvijalno naziva 13. mirovinom, no neće biti u punom iznosu već će ovisiti o godinama radnog staža",
      • "content": "\"Unaprjeđujemo prava umirovljenika, jačamo pravednost i održivost mirovinskog sustava i činimo važne korake prema sigurnijoj i pravednijoj budućnosti za sve umirovljenike\", poručio je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade. Cilj je povećati mirovine i adekvatnost mirovina, da sveukupna prosječna mirovina do kraja mandata iznosi 800 eura, smanjujemo razlike u mirovinama, omogućujemo veću participaciju umirovljenika na tržištu rada, naveo je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. \"Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) se ne tiče samo milijun i 230.000 umirovljenika nego se odnosi i na sve osiguranike, kojih je milijun i 756.000\", naglasio je Piletić. Zakonom se uvodi nova povoljnija formula usklađivanja mirovina dva puta godišnje u omjeru 85 prema 15 u korist rasta plaća, za svako dijete dodaje se 12 mjeseci, umjesto dosadašnjih šest mjeseci, staža majkama, što će predstavljati povećanje mirovine budućim korisnicima u prosjeku od tri posto za svako dijete, a redefinira se i bonifikacija za kasnije umirovljenje, tj ukida uvjet od 35 godina staža i ograničenje od pet godina. Ključna novina je uvođenje trajnog godišnjeg dodatka svim umirovljenicima na mirovinu. Iako se kolokvijalno naziva 13. mirovinom, neće biti u punom iznosu mjesečne mirovine. Neovisno o visini mirovinskih primanja, visina godišnjeg dodatka veže se uz pune godine mirovinskoga staža, koji se uzima u obzir za izračun visine mirovine, a za one korisnike kojima je mirovina određena bez uračunavanja mirovinskoga staža, određuje se minimalno razdoblje od 15 godina za određivanje godišnjeg dodatka. \"Vlada će visinu godišnjeg dodatka utvrditi u listopadu s odlukom i isplatom u prosincu, tako da će već 2025. biti isplaćen\", naveo je ministar Piletić. Od 1. siječnja 2026. najniža mirovina povećat će se za oko tri posto, a invalidske mirovine za 10 posto, ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života, a umirovljenicima koji se zaposle nakon 65. godine omogućuje se i rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine. \"Aktualna vrijednost mirovine za najniže mirovine iznosit će 106 posto\", dodao je. Novim Zakonom će se obrtnicima i samozaposlenima omogućiti stjecanje mirovine u visini od 50 posto bez prekida rada. Korisnicima invalidskih mirovina omogućit će se rad do 3,5 sata dnevno te im se ukidaju kontrolni pregledi. \"Omogućavamo i zbrajanje staža po različitim osnovama i izjednačavamo korisnike invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti s ostalim korisnicima\", naveo je ministar. Zakonskim prijedlogom propisuje se povećanje cenzusa za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža ako je član obitelji živio u istom kućanstvu s umrlim osiguranikom ili korisnikom, odnosno ako nije, cenzus se propisuje u iznosu najniže mirovine za 15 godina mirovinskoga staža uvećane za 20 posto. Briše se i uvjet o propisanom datumu za postojanje izvanbračne zajednice na dan 28. ožujka 2008., kada je uvedena u mirovinski sustav.",
      • "pubDate": "2025-05-15 08:02:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.tportal.hr/media/thumbnail/500x300/2521715.jpeg?cropId=3582422",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "tportal",
      • "source_name": "Tportal",
      • "source_priority": 76899,
      • "source_url": "https://www.tportal.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/tportal.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "5de3033436884aacb8ae471902a2eb09",
      • "title": "Trumpova misija u Abu Dabiju: AI i čipovi Nvidije temelj novog savezništva s UAE-om",
      • "link": "https://www.poslovni.hr/vijesti/trumpova-misija-u-abu-dabiju-ai-i-cipovi-nvidije-temelj-novog-saveznistva-s-uae-om-4483718",
      • -
        "keywords": [
        • "sci-tech",
        • "kompanije",
        • "ujedinjeni arapski emirati",
        • "nvidia corp.",
        • "donald trump",
        • "vijesti",
        • "umjetna inteligencija"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "Poslovni.hr"
        ],
      • "description": "Ako se svi predloženi sporazumi o čipovima sa zemljama Perzijskog zaljeva, a posebno s UAE-om, ostvare, regija bi postala treća sila u globalnoj konkurenciji u području umjetne inteligencije nakon Sjedinjenih Država i Kine.",
      • "content": "Američki predsjednik Donald Trump trebao bi u četvrtak ujutro završiti kratki posjet Kataru govorom američkim vojnicima, a zatim odletjeti u Ujedinjene Arapske Emirate , gdje se čelnici te zemlje nadaju američkoj pomoći kako bi bogata zaljevska nacija postala globalni lider u umjetnoj inteligenciji. SAD ima preliminarni sporazum s UAE-om koji im omogućuje uvoz 500.000 najnaprednijih Nvidijinih čipova za umjetnu inteligenciju godišnje, počevši od ove godine. Sporazum bi potaknuo izgradnju podatkovnih centara u zemlji koji su ključni za razvoj modela umjetne inteligencije. No, sporazum je izazvao zabrinutost za nacionalnu sigurnost u raznim dijelovima američke vlade, pa bi se uvjeti mogli promijeniti, rekli su izvori. Niz gospodarskih sporazuma potpisan je tijekom Trumpovog četverodnevnog posjeta zemljama Perzijskog zaljeva, uključujući sporazum s Qatar Airwaysom o kupnji do 210 širokotrupnih zrakoplova Boeing, obvezu Saudijske Arabije da uloži 600 milijardi dolara u SAD i 142 milijarde dolara ‘teške’ prodaje američkog oružja kraljevstvu. Trump je u utorak iznenađujuće objavio da će SAD ukinuti dugogodišnje sankcije Siriji, a potom se sastao sa sirijskim privremenim predsjednikom Ahmedom al-Šaraom. U Abu Dabiju će se Trump sastati s čelnikom UAE-a šeikom Mohammedom bin Zajedom Al Nahjanom. Umjetna inteligencija vjerojatno će biti u fokusu posljednjeg dijela Trumpovog putovanja. Među strahovima Bidenove administracije bio je i taj da će vrijedni poluvodiči biti preusmjereni u Kinu i ojačati vojnu snagu Pekinga. Trump je poboljšanje odnosa s nekim zemljama Perzijskog zaljeva postavio kao ključni cilj svoje administracije. Ako se svi predloženi sporazumi o čipovima sa zemljama Perzijskog zaljeva, a posebno s UAE-om, ostvare, regija bi postala treća sila u globalnoj konkurenciji u području umjetne inteligencije nakon Sjedinjenih Država i Kine.",
      • "pubDate": "2025-05-15 07:23:58",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.poslovni.hr/wp-content/uploads/2025/05/PXL_REU_120525_132617225-800x500.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "poslovni",
      • "source_name": "Poslovni Dnevnik",
      • "source_priority": 2037770,
      • "source_url": "https://www.poslovni.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/poslovni.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "dhabi",
        • "united arab emirates,asia"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "cb4fc686d8a3b35f4c528a51895aafad",
      • "title": "Poticanje industrije zbog trgovinskog je rata ponovno ‘in‘",
      • "link": "https://rebuild.lidermedia.hr/biznis-i-politika/poticanje-industrije-zbog-trgovinskog-je-rata-ponovno-in-163208",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis i politika"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "pretplata@lider.media (Gordana Gelenčer)"
        ],
      • "description": "Ako bi postojala jedna zajednička misao većine naših sugovornika o Međuresornome povjerenstvu za praćenje i analizu stanja izvoza u SAD, bila bi to stara (ali bezbroj puta dokazana u praksi) Churchillova: ‘Ako neki problem ne želiš riješiti, osnuj povjerenstvo!‘ Doduše, u našem je slučaju tu i pitan...",
      • "content": "Ako bi postojala jedna zajednička misao većine naših sugovornika o Međuresornome povjerenstvu za praćenje i analizu stanja izvoza u SAD, bila bi to stara (ali bezbroj puta dokazana u praksi) Churchillova : ‘Ako neki problem ne želiš riješiti, osnuj povjerenstvo!‘ Doduše, u našem je slučaju tu i pitanje imamo li uopće problem, što točno treba riješiti i kojim će ga alatima riješiti šesnaest umnih glava. Povjerenstvo, naime, ima šesnaest članova (u njemu su predstavnici čak sedam ministarstava) i vodi ga ministar gospodarstva Ante Šušnjar . Ali dobro, šesnaest je pametnije od dva ili deset, a s obzirom na to da su u Povjerenstvu još predstavnici HUP-a, HGK-a, Hrvatskih izvoznika, HBOR-a, samo deset dana nakon osnutka već je održan prvi sastanak. Zaključak? ‘Postoje aktivni mehanizmi za očuvanje radnih mjesta ako bi došlo do preseljenja proizvodnje ili gubitka tržišta zbog novih carinskih režima, osobito kad su u pitanju manje sredine‘. Na toj su prvoj sjednici mete bile najizloženije industrije, farmaceutska, obrambena i IT, no tu ionako završava popis izravno pogođenih. Sugovornik iz poduzetničkih krugova kratko (i anonimno) veli kako posla za Povjerenstvo baš i neće biti jer je i sâm Trump carinski reterirao prema svim zemljama izvoznicama i prema većini robe, pa tako i lijekovima, našemu najvažnijem izvoznom proizvodu u SAD-u. – Farmaceutsko tržište iznimno je regulirano pa bi se uvođenje carina izravno i odmah prelilo na američke potrošače, što si Trump ne može dopustiti, zato je administrativno srezao cijene. To ima mnogo veći učinak. S druge strane, većina tih lijekova ne može se preko noći zamijeniti američkima. Za gradnju tvornice trebaju godine, ne mjeseci, a ni FDA ne pušta na tržište lijekove za jedan dan – poručuje nam sugovornik koji na naše pitanje o smislu Povjerenstva odgovara kako će ono više imati informativnu ulogu jer ništa ne možemo na vlastitu ruku, sve se odluke donose u Bruxellesu. Iako u Povjerenstvu sjedi šefica HUP-a Irena Weber , a ne glavni ekonomist Udruge, Hrvoje Stojić veli kako se negativan utjecaj SAD-ovih ‘osvetničkih‘ carina na našu proizvodnju ogleda i u poskupljenju sirovina čija se proizvodnja u EU-u smanjila ili ih gotovo nemamo, pa ih uvozimo iz SAD-a. Što će ostati od carina, komu i koji postotak, nitko ne zna, vjerojatno ni Trump, no jasno je da se retorika i kaubojski pristup polako, ali sigurno stišavaju. No za nas možda i važnije – Trump je skrenuo pozornost na proizvodnju, posebno industrijsku, pa se tema nosi i globalno i lokalno. Cijeli članak pročitajte u novom broju Lidera.",
      • "pubDate": "2025-05-15 07:00:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://lidermedia.hr/images/slike/2025/05/14/453043.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "lidermedia",
      • "source_name": "Lider Media",
      • "source_priority": 4070801,
      • "source_url": "https://lidermedia.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/lidermedia.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business",
        • "politics"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "44d797cbeb6c1d4c464f18c447cd697e",
      • "title": "U novom Lideru doznajte stvarne vlasnike najvećih domaćih tvrtki",
      • "link": "https://lidermedia.hr/aktualno/u-novom-lideru-doznajte-stvarne-vlasnike-najvecih-domacih-tvrtki-163209",
      • -
        "keywords": [
        • "aktualno"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "pretplata@lider.media (Lider)"
        ],
      • "description": "Od ukupnog broja tvrtki u Hrvatskoj, njih oko pet posto u stranom je vlasništu. Nasuprot tomu, od stotinu najvećih kompanija u Hrvatskoj u stranom ih je (su)vlasništvu čak 56. Od poduzetnika koji su jedini osnivači te i dalje jedini vlasnici tih tvrtki preostalo ih je samo desetero. U novom Lideru o...",
      • "content": "Od ukupnog broja tvrtki u Hrvatskoj, njih oko pet posto u stranom je vlasništu. Nasuprot tomu, od stotinu najvećih kompanija u Hrvatskoj u stranom ih je (su)vlasništvu čak 56. Od poduzetnika koji su jedini osnivači te i dalje jedini vlasnici tih tvrtki preostalo ih je samo desetero. U novom Lideru otkrivamo tko su stvarni vlasnici sto najvećih tvrtki u Hrvatskoj . Što će ostati od carina, komu i koji postotak, nitko ne zna, vjerojatno ni Trump, no jasno je da se retorika i kaubojski pristup polako, ali sigurno stišavaju. No za nas možda i važnije – Trump je skrenuo pozornost na proizvodnju, posebno industrijsku, pa se tema nosi i globalno i lokalno. Poticanje industrije zbog carinskog je rata ponovno ‘in‘. Ključno je da investitori razumiju kako je strukturiran private equity-fond i koliki povrat i vremenski okvir mogu očekivati, kaže nam u razgovoru Aleš Škerlak , predsjednik Uprave slovenskog Advance Capital Partnersa, jednoga od najvećih private equity-fondova u regiji. Njihov fond osnovan je na deset godina s mogućnošću produljenja za dodatne dvije. Dakle, investitor se obvezuje na partnerstvo do dvanaest godina. U novom broju analiziramo poslovanje brenda sportskih dodataka i opreme Polleo , koji razmišlja o IPO-u, predstavljamo Catering tim Lisak poduzetnice Ane Lisak te razmatramo mogu li se poduzetnici kvalitetno pripremiti do primjene tzv. ‘ fiskalizacije 2.0 ‘ 1. siječnja 2026. Pročitajte i kako nam je bilo prošloga tjedna na konferenciji ‘Invest in Novska‘ . Mijenjaju se neki od stupova Europskoga zelenog plana . Paketom Omnibus ‘stop the clock‘ gospodarstvu EU-a, tj. tvrtkama, planira se smanjiti administrativno opterećenje za najmanje 25 posto. U hrvatskom slučaju to ponajprije znači izmjene Zakona o računovodstvu, a one se očekuju do kraja ove godine. O tome će, između ostaloga, biti govora na današnjoj Liderovoj ESG konferenciji koja se održava u zagrebačkom hotelu Sheraton, a tim smo povodom uz novi Lider pripremili cijeli ‘ Vodič kroz ESG ‘.",
      • "pubDate": "2025-05-15 05:00:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://lidermedia.hr/images/slike/2025/05/14/453047.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "lidermedia",
      • "source_name": "Lider Media",
      • "source_priority": 4070801,
      • "source_url": "https://lidermedia.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/lidermedia.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "croatia,europe"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "08ffa5eb9e11902b7078a3bfe317f731",
      • "title": "Hanfa ima važno upozorenje i preporuku za građane",
      • "link": "https://www.poslovni.hr/financije/upozorenje-hanfe-internetska-platforma-di-fi-global-nije-ovlastena-za-pruzanje-investicijskih-usluga-4483617",
      • -
        "keywords": [
        • "financije",
        • "di-fi global",
        • "hanfa"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "Poslovni dnevnik"
        ],
      • "description": "Subjekt koji upravlja tom platformom nema dozvolu za pružanje investicijskih usluga u Republici Hrvatskoj, zbog čega je ulaganje preko tog subjekta jako rizično.",
      • "content": "Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ( Hanfa ) upozorava građane na oglase koji se pojavljuju u hrvatskim medijima i na internetskim portalima, a kojima se reklamira platforma za internetsko trgovanje Di-Fi Global . Subjekt koji upravlja tom platformom nema dozvolu za pružanje investicijskih usluga u Republici Hrvatskoj, zbog čega je ulaganje preko tog subjekta jako rizično. Platforma Di-Fi Global oglašava se kao sustav za ulaganje koji navodno koristi umjetnu inteligenciju za trgovanje kriptovalutama , klasičnim valutama i dionicama, uz obećanja o brzoj i velikoj zaradi. Na temelju dostupnih informacija, nije moguće pouzdano utvrditi radi li se o legitimnom subjektu, no niz elemenata snažno upućuje na moguće obilježje prijevare. Platforma se oglašava putem internetskih oglasa koji su vizualno i stilski osmišljeni tako da nalikuju stvarnim novinskim člancima. Naslovi poput „ Zauvijek riješite financije – umjetna inteligencija trguje umjesto vas “ stvaraju lažan dojam pouzdanosti i profesionalnosti. U tekstovima se često navode izjave klijenata i rezultati ulaganja, čime se čitatelje dovodi u zabludu i potiče ih se na ostavljanje osobnih podataka. Nakon što osoba unese svoje podatke, ubrzo je kontaktira tzv. menadžer računa, koji ju nagovara na uplatu sredstava putem platforme. Osim toga, Di-Fi Global koristi više internetskih adresa (npr. https://di-figlobal.com , https://di-figlobal.net ), čime dodatno otežava transparentnost svojeg poslovanja. Prema informacijama dostupnima na mrežnoj stranici platforme, navodno je registrirana u Uniji Komora pod imenom Connect Global , broj registracije 15903. Neki međunarodni regulatori već su izdali upozorenja u vezi s ovom platformom, ističući da pruža investicijske usluge bez potrebnih odobrenja. Hanfa građanima snažno preporučuje da ne ulažu putem platformi koje nemaju odobrenje za rad u Hrvatskoj. Ako razmišljate o ulaganju, to činite isključivo preko društava koja su upisana u registar ovlaštenih pružatelja investicijskih usluga, dostupan na službenim mrežnim stranicama Hanfe . Ondje se nalaze i informacije o društvima iz drugih država članica EU-a koja su notificirana za pružanje usluga u Hrvatskoj. Za sve dodatne informacije građani se mogu obratiti Hanfi putem službenih telefonskih brojeva, internetske stranice ili elektroničke pošte: info@hanfa.hr . Osim toga, pozivamo sve zainteresirane da se prije donošenja financijskih odluka informiraju putem brojnih edukativnih materijala koji su dostupni na mrežnoj stranici Hanfe te na portalu Novac za sutra , s ciljem unaprjeđenja financijske pismenosti i zaštite osobnih financija.",
      • "pubDate": "2025-05-15 05:00:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.poslovni.hr/wp-content/uploads/2025/05/PXL_010525_132045850-800x500.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "poslovni",
      • "source_name": "Poslovni Dnevnik",
      • "source_priority": 2037770,
      • "source_url": "https://www.poslovni.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/poslovni.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "croatia,europe"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "6830a1ee66c54745fcc7e2b01a134a36",
      • "title": "Šajatović: Dobra predsezona, znak dodatnog jačanja ovisnosti o turizmu",
      • "link": "https://lidermedia.hr/komentari/sajatovic-dobra-predsezona-znak-dodatnog-jacanja-ovisnosti-o-turizmu-163199",
      • -
        "keywords": [
        • "komentari"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "pretplata@lider.media (Miodrag Šajatović)"
        ],
      • "description": "Gotovo nezapaženo prošla je vijest da je ovogodišnja turistička sezona počela dobro. Zabilježen je rast od četiri posto. Ministar turizma Tonči Glavina iznio je procjenu da će i ostatak predsezone kao i posezona biti ‘jako dobri‘. Malo je oprezniji kad je riječ o glavnoj sezoni, ali zasad se ne prim...",
      • "content": "Gotovo nezapaženo prošla je vijest da je ovogodišnja turistička sezona počela dobro. Zabilježen je rast od četiri posto . Ministar turizma Tonči Glavina iznio je procjenu da će i ostatak predsezone kao i posezona biti ‘jako dobri‘. Malo je oprezniji kad je riječ o glavnoj sezoni, ali zasad se ne primjećuju znakovi panike u turističkom sektoru. Koji postotak više ili manje, turizam i dalje ostaje najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj. Nema izgleda da će se u modelu funkcioniranja hrvatskoga gospodarstva nešto bitno početi mijenjati u 2025. Koliko god mi navijali za rast industrije i koliko god pojedinačnih primjera investiranja u nove proizvodne pogone bilježili, kad se sve zbroji i oduzme, nacionalni računi pokazuju da se paradigma rasta ne mijenja: turizam plus doznake iz inozemstva plus fondovi EU-a – i to je to. Za generalno neambicioznu zajednicu sasvim dovoljno. U svakodnevnome bombardiranju proturječnim podacima i ocjenama lako je od drveća ne vidjeti šumu. Kroničaru pomogne ako je od prošle godine sačuvao prezentaciju ekonomista Damira Odaka koju je održao u sklopu Liderove financijske konferencije. Za razliku od mnogih javno aktivnih ekonomista analitičara za koje se ne zna jesu li i kada napisali knjigu o onome što komentiraju, Odak si je dao truda i napisao knjigu ‘40 izgubljenih godina hrvatskoga gospodarstva‘ (2022.). Pa ima okvir u koji smješta i najnovije ekonomske događaje. Taj okvir može pomoći da se unutar njega slažu ovogodišnje vijesti i podaci. Uglavnom, podaci o dobroj turističkoj predsezoni i stagnaciji industrije savršeno se uklapaju u spomenuti okvir. I dalje smo u desetogodišnjem razdoblju započetome 2015., kad je napokon i u Hrvatskoj završila recesija. I kad je turizam , direktno i indirektno, postao glavni generator rasta . U tome desetljeću vlast nije ništa učinila da se Hrvatska odmakne od monokulturne ovisnosti o turizmu. Odakova glavna teza jest da je stagnacija u odnosu na prosjek svijeta počela još u osamdesetim godinama prošloga stoljeća, nakon dinamičnog rasta u okviru Jugoslavije u razdoblju brze industrijalizacije (1950. – 1980.). Kad govori o samostalnoj Hrvatskoj u 21. stoljeću, kaže da je dobro krenulo. Ali do kraja 2023. rast je bio samo 63 posto u usporedbi sa svijetom, koji je narastao za 78 posto. Tako da samohvalu kako trenutačno najbrže rastemo unutar sporovozeće Europske unije treba uzeti s rezervom. U 21. stoljeću moguće je prepoznati tri razdoblja. Prvo je od 2000. do 2008. Rast se temeljio na priljevu kapitala i kredita. To je bio realni priljev koji se razmjerno brzo pretvarao u kupovnu moć. Ulagači su kupovali dionice, zemlju, plaćali radove, a domaći su prodavači i dobavljači onda trošili i ulagali taj novac. Više od pola stranih investicija išlo je u bankarstvo, telekomunikacije i trgovinu. Udio industrije u bruto dodanoj vrijednosti smanjen je za 20 posto. Paralelno rastu privatni dugovi gospodarstva i građana. Da se i nije dogodila globalna kriza, dogodio bi se lom. Recesija 2009. – 2015. prouzročena je prestankom priljeva kapitala i kredita. U tim teškim godinama nastaje novi model rasta temeljen na turizmu. Priljevi od turizma zamjenjuju one financijske. Devizni priljev od turizma raste s 12 posto BDP-a na 18 posto. Odak tvrdi da je indirektan utjecaj turizma na BDP – u sklopu investicija i potrošnje primatelja – čak od 25 do 30 posto. Bilo bi dobro da postoji znanstveni rad koji dokazuje tako visoke postotke, ali ima logike u multiplikativnom efektu turizma. Industrija raste, ali sporije od BDP-a. Važnost robne proizvodnje smanjuje se, a važnost usluga i dalje raste. Zanimljiv je i jasan Odakov zaključak: ‘Neravnoteže koje su izazvale dugu recesiju su eliminirane. Platna bilanca i fiskus su uravnoteženi. Model funkcionira puno desetljeće. Rast turizma, međutim, ne ubrzava relativni rast ostatka gospodarstva. Ono raste, ali sporije od turizma i BDP-a. Posljedično, što model dulje funkcionira, ovisnost o turizmu postaje veća. Ovaj bi model mogao dovesti do periodičnih kratkih recesija uzrokovanih lošom sezonom, ali ne do duge rezistentne recesije kao što je bila 2009. – 2015.‘. Preduvjeti su za rast gospodarski rast emitivnih tržišta, jeftina sezonska radna snaga, nepostojanje ozbiljne politike redukcije emisija CO2, red i mir, povoljni vremenski uvjeti i konkurentne cijene. Sve u svemu, kroničar, zagovornik modela temeljenoga na industriji i izvozu, treba sportski priznati poraz. Razvojni model temeljen na turizmu, umjesto da slabi, jača.",
      • "pubDate": "2025-05-15 04:00:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://lidermedia.hr/images/slike/2025/05/07/453062.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "lidermedia",
      • "source_name": "Lider Media",
      • "source_priority": 4070801,
      • "source_url": "https://lidermedia.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/lidermedia.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "3024e925b043d8acea5be14bd0d2ae32",
      • "title": "Katija Klepo nova predsjednica Nadzornog odbora AD Plastika",
      • "link": "https://www.poslovni.hr/karijere/katija-klepo-nova-predsjednica-nadzornog-odbora-ad-plastika-4483650",
      • -
        "keywords": [
        • "katija klepo",
        • "ad plastik",
        • "karijere"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "Poslovni dnevnik"
        ],
      • "description": "Klepo je poznato lice u solinskoj kompaniji s obzirom na to da je već više od jednog desetljeća u vodstvu AD Plastika.",
      • "content": "AD Plastik je izvijestio da je Katija Klepo izabrana za predsjednicu Nadzornog odbora umjesto Ivice Tolića koji ostaje i dalje član Nadzornog odbora. “Navedenu sjednicu Nadzornog odbora sazvala je članica Nadzornog odbora Alina Viktorovna Koretskaya”, priopćeno je iz AD Plastika. Klepo je poznato lice u solinskoj kompaniji s obzirom na to da je već više od jednog desetljeća u vodstvu AD Plastika. Naime, ona je predsjednica tvrtkine Udruge dioničara, a od 2008. do 2021. godine bila je članica Uprave, da bi zatim radila kao savjetnica Uprave koju vodi Marinko Došen. Katija Klepo inače je peta najveća dioničarka AD Plastika s 1,61 posto udjela odnosno 67.633 dionice. Osim Klepo, i Ivica Tolić je među najvećim dioničarima AD Plastika. On je deveti najveći vlasnik s 0,97 posto udjela odnosno 40.881 dionicom. AD Plastik nedavno je objavio rezultate prvog kvartala. Neto dobit AD Plastik Grupe u prvom tromjesečju ove godine bila je 3,96 milijuna eura što je 271 posto više nego lani, dok su im poslovni prihodi iznosili 35,2 milijuna eura ili 16,9 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U financijskom izvješću Grupe objašnjava se da su ukupni poslovni prihodi manji zbog manjih prihoda od prodaje alata. Istovremeno je EBITDA Grupe porasla za 19,3 posto i iznosi 4,40 milijuna eura. Matično društvo AD Plastik d.d. u prva je tri mjeseca ove godine imao poslovne prihode od 26,51 milijun eura, što je pad od 22,4 posto u odnosu na lani te neto dobit nešto veću od milijun eura, što je 18,6 posto više. Solinska kompanija snažno je započela 2025. godinu, objavivši u siječnju kako je ugovorila posao vrijedan 126,8 milijuna eura s novim kupcem na europskom tržištu. Iako se spekuliralo da se radi o BYD -u, iz kompanije su to naknadno demantirali.",
      • "pubDate": "2025-05-14 20:00:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.poslovni.hr/wp-content/uploads/2025/05/8klepo-800x500.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "poslovni",
      • "source_name": "Poslovni Dnevnik",
      • "source_priority": 2037770,
      • "source_url": "https://www.poslovni.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/poslovni.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "19ef832a5ff69563b2e65f5e19aef2cd",
      • "title": "Novi smjer: Burberry otpušta 20 posto radne snage u sklopu poslovnog zaokreta",
      • "link": "https://www.poslovni.hr/trzista/novi-smjer-burberry-otpusta-20-posto-radne-snage-u-sklopu-poslovnog-zaokreta-4483678",
      • -
        "keywords": [
        • "tržišta",
        • "burberry group plc.",
        • "otpuštanja"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "Zrinka Gabelica Toplek"
        ],
      • "description": "Cilj otpuštanja i promjena u poslovanju je vratiti tvrtku na put rasta i profitabilnosti.",
      • "content": "Britanski luksuzni brend Burberry objavio je da planira otpustiti 1700 zaposlenika, što čini otprilike petinu njegove globalne radne snage, kako bi smanjio troškove i revitalizirao poslovanje. Ta je vijest pozitivno utjecala na cijenu dionica Burberryja, koje su porasle za osam posto nakon objave nove strategije i rezultata boljih od očekivanih. Burberry je, naime, u ranoj fazi provedbe plana restrukturiranja pod vodstvom novog izvršnog direktora Joshue Schulmana, koji je na tu dužnost došao prošle godine iz kompanije “Jimmy Choo”. Schulman je promijenio strategiju i marketinški fokus brenda, vraćajući naglasak na prepoznatljive proizvode poput balonera i šalova, nakon što je Burberry pretrpio pad zbog pogrešnih proizvoda, prevelikih poskupljenja i općeg pada potražnje za luksuzom. ‘Prekomjerna proizvodnja’ “Ovo je definitivno pravi smjer poslovanja, svi naši brend-metrički pokazatelji svjedoče znatnom poboljšanju u drugoj polovici godine”, istaknuo je Schulman. Govoreći o detaljima otpuštanja i promjene u proizvodnji, Schulman je objasnio kako će planiranih 1700 otkaza uglavnom zahvatiti uredske pozicije, a, dodao je, otkazuje se i noćna smjena u tvornici balonera u Engleskoj, u Castlefordu, zbog, kako je rekao, “prekomjerne proizvodnje”. Burberry je za financijsku godinu koja završava 29. ožujka 2025. ostvario prilagođenu operativnu dobit od 26 milijuna funti (34,55 milijuna dolara), što je iznad očekivanja analitičara (11 milijuna funti). U četvrtom kvartalu prodaja po istim trgovinama pala je za šest posto, što je također bolje od očekivanog pada od sedam posto. Prodaja je pala u svim regijama: u Americi i Europi, na Bliskom istoku, u Indiji i Africi po četiri posto, dok je u Azijsko-pacifičkoj regiji pad iznosio devet posto. Promjene na vrhu S obzirom na to da američki kupci čine 19 posto Burberryjeva poslovanja, slabije prognoze potrošnje za to tržište veliki su izazov za Schulmanov plan jačeg oslanjanja na područje SAD-a. Istaknuo je kako su u veljači zabilježeni određeni znakovi nestabilnosti u SAD-u, iako su kupci, kako je naglasio, do tada održavali dobar poslovni zamah kompanije. Burberry nije posebno komentirao pitanje američkih carina, ali je naveo kako “geopolitička zbivanja” povećavaju ekonomsku neizvjesnost. Tvrtka nije iznijela ni konkretne ciljeve za financijsku 2026. godinu. Schulman je četvrti CEO Burberryja u posljednjih 10 godina. Njegovi prethodnici iskušavali su različite strategije – od pomicanja brenda prema vrhunskom luksuzu do oslanjanja na kožne dodatke i nove dizajnere – no, bez većeg financijskog uspjeha. Cilj ove najnovije runde otpuštanja i strateških promjena je vratiti Burberry na put rasta i profitabilnosti, uz jači naglasak na klasične proizvode i racionalizaciju poslovanja.",
      • "pubDate": "2025-05-14 20:00:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.poslovni.hr/wp-content/uploads/2025/05/15burberry-800x500.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "poslovni",
      • "source_name": "Poslovni Dnevnik",
      • "source_priority": 2037770,
      • "source_url": "https://www.poslovni.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/poslovni.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "baf5ae1e7abde50846de73574dd85927",
      • "title": "Von der Leyen izgubila sudski spor u vezi s tajnim porukama sa šefom Pfizera",
      • "link": "https://www.poslovni.hr/trzista/von-der-leyen-izgubila-sudski-spor-u-vezi-s-tajnim-porukama-sa-sefom-pfizera-4483676",
      • -
        "keywords": [
        • "tržišta",
        • "ursula von der leyen",
        • "europska unija"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "Tomislav Krasnec/VL"
        ],
      • "description": "Europska komisija reagirala je na presudu priopćenjem u kojem najavljuje da će donijeti novu odluku s detaljnijim objašnjenjem.",
      • "content": "Europska komisija i njezina predsjednica Ursula von der Leyen izgubili su spor pred Općim sudom Europske unije, kojemu se tužbom obratio New York Times i njegova novinarka Matina Stevis, a sve zbog odbijanja Komisije da, temeljem prava na pristup informacijama, dostavi novinarki sadržaj tekstualnih poruka što su ih, u vrijeme zajedničke europske nabave cjepiva protiv Covida-19, razmjenjivali Ursula von der Leyen i direktor farmaceutske tvrtke Pfizer Albert Bourla. Sud je jučerašnjom presudom stavio izvan snage prijašnju odluku Europske komisije kojom se odbija zahtjev novinarke za uvidom u sadržaj tekstualnih poruka. Nije još jasno kakve će to posljedice imati, osim što je jasno da je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen izgubila spor te da i dalje nad njezinim vodstvom najvažnije europske institucije ostaje sjena tog slučaja. Kad je novinarka NYT-a tražila uvid u saržaj spornih poruka, iz Komisije joj je odgovoreno da se takve poruke, za razliku od službene prepiske i raznih dokumenata, ne čuvaju te da ih Komisija ne može dati na uvid. Iz Komisijinih reakcija nije sasvim jasno postoje li te poruke i dalje na mobitelu Ursule von der Leyen ili su izbrisane. NYT je pokrenuo tužbu i Opći sud Europske unije sada je presudio da Komisija ne može samo tako reći da ne posjeduje tražene poruke: mora uvjerljivo objasniti kako ih je tražila i zašto ih ne može pronaći. “Igra skrivača na mobitelu Ursule von der Leyen mora prestati”, komentirao je jedan od vodećih njemačkih europarlamentaraca iz redova zelenih, Daniel Freund. “Službena komunikacija mora biti sustavno pohranjivana, arhivirana i objavljena kad je to potrebno. Ako se to ne dogodi, von der Leyen više ne bi trebala koristiti pametni mobitel za službene poslove”, dodao je. Europska komisija reagirala je na presudu priopćenjem u kojem najavljuje da će donijeti novu odluku s detaljnijim objašnjenjem koje će, proizlazi iz priopćenja, biti u skladu s presudom Općeg suda EU.",
      • "pubDate": "2025-05-14 20:00:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.poslovni.hr/wp-content/uploads/2025/05/15spor-800x500.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "poslovni",
      • "source_name": "Poslovni Dnevnik",
      • "source_priority": 2037770,
      • "source_url": "https://www.poslovni.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/poslovni.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "6fb2f3b8d7575fd374081bf29648d1c7",
      • "title": "Tko su stvarni vlasnici sto najvećih hrvatskih kompanija?",
      • "link": "https://rebuild.lidermedia.hr/tvrtke-i-trzista/tko-su-stvarni-vlasnici-sto-najvecih-hrvatskih-kompanija-163203",
      • -
        "keywords": [
        • "tvrtke i tržišta"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "pretplata@lider.media (Manuela Tašler)"
        ],
      • "description": "Znate li tko je Benjamin Lakatos? Iako je njegovo ime u Hrvatskoj gotovo nepoznato izvan kruga energetičara, Lakatos je na početku vlasničkog lanca na čijem je hrvatskom kraju tvrtka MET Croatia Energy Trade, šesta najveća prema ostvarenom prihodu u Hrvatskoj 2023. godine. U Sudskom registru zabilje...",
      • "content": "Znate li tko je Benjamin Lakatos ? Iako je njegovo ime u Hrvatskoj gotovo nepoznato izvan kruga energetičara, Lakatos je na početku vlasničkog lanca na čijem je hrvatskom kraju tvrtka MET Croatia Energy Trade, šesta najveća prema ostvarenom prihodu u Hrvatskoj 2023. godine. U Sudskom registru zabilježeno je da je jedini vlasnik MET-a Croatia tvrtka MET Sales and Trading Holding iz Švicarske, a prilično je lako rekonstruirati da taj vlasnički lanac vodi do Lakatosa, mađarskog državljanina koji je 2007. u Švicarskoj osnovao MET Grupu, trgovca plinom i električnom energijom, čiji je danas generalni direktor i većinski vlasnik. U pokušaju da dokučimo tko su ono baš stvarni vlasnici sto najvećih hrvatskih kompanija, međutim, nismo u svim slučajevima bili takve sreće kao s Lakatosem pa unaprijed moramo naglasiti da ni sami ne možemo jamčiti da je naša tablica s popisom vlasnika apsolutno točna. No jamčimo da je u raspetljavanju vlasničkih lanaca najtočnija koliko je to moguće na temelju javno dostupnih podataka. Sto najvećih hrvatskih kompanija preklani je ukupno ostvarilo malo više od 50 milijardi eura prihoda, u čemu je s oko 14,4 milijarde eura participiralo čak 14 tvrtki koje su u stopostonom ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske. U većini tih tvrtki država je stopostotna vlasnica. Nakon Republike Hrvatske vlasnik je najviše kompanija s popisa sto najvećih​ Pavao Vujnovac . Pod njegovom neposrednom vlasničkom kontrolom čak je sedam tvrtki. Najveća je među njima Prvo plinarsko društvo (PPD), treća po veličini prihoda preklani, a čiji je nominalni vlasnik tvrtka Blue Horizon iz Vukovara, čiji je Vujnovac jedini vlasnik. U Vujnovčevu je većinskom vlasništvu, odnosno njegove tvrtke Sustainble Solutions Holding sa sjedištem u Švicarskoj, i tvrtka ENNA Next, a još četiri tvrtke s popisa stotinu najvećih (Konzum plus, PIK Vrbovec plus, Tisak plus i Jamnica plus) Vujnovac vlasnički kontrolira na temelju toga što je većinski vlasnik (70 posto) ​tvrtke Open Pass Limited s Malte s pomoću koje je stekao 93,78 posto vlasničkog udjela u Fortenova grupi, stopostotnoj vlasnici spomenutih kompanija. Osim Vujnovčeva PPD-a, još je samo devet stopostotnih vlasnika tvrtki koje su sami osnovali. Mile Ćurković jedini je vlasnik Plodina, Branko Roglić jedini je vlasnik Orbica, Tommy je u stopostotnom vlasništvu Tomislava Mamića , Kamgrad Dragutina Kamenskog , M SAN Stipe Matića , a vlasnik tvrtke AGS Hrvatska je Miroslav Antunović . Petar Pripuz stopostotni je vlasnik tvrtke CE-ZA-R, odnosno C.I.O.S. grupe čija je CE-ZA-R tvrtka kći. Popis tvrtki koje su u stopostotnom izravnom vlasništvu jedne osobe zaključujemo s Jasenkom Joukhadar, vlasnicom tvrtke Medical Intertrade, te Georgom Gavrilovićem , vlasnikom tvrtke Globalna hrana, nositeljem franšize za McDonald‘s u Hrvatskoj. Jedna od najvećih zagonetki u vlasničkim lancima jest tko je imenom i prezimenom osoba koja pojedinačno ima najveći vlasnički utjecaj u Tankerskoj plovidbi. Ta je informacija pomno skrivena u složenoj vlasničkoj strukturi izgrađenoj kako bi se izbjegla situacija u kojoj bi se pojavio neželjeni preuzimač kompanije. Nominalno, većinski vlasnik (95,73 posto) Tankerske plovidbe tvrtka je koja se zove Tankerska Holding, a čije je sjedište u Austriji. Jedina je vlasnica te tvrtke pak zaklada pod nazivom Betriebsstiftung Tankerska Plovidba d.d. Privatstiftung, također registrirana u Austriji. Krajnji korisnici te zaklade zaposlenici su Tankerske plovidbe i pomorci s više od godinu i pol plovidbe na brodovima kompanije. Prema pravilima zaklade, vlasnički udjeli nisu raspoređeni na pojedince, nego su korisnici zaklade kolektivni vlasnik. Nigdje nije javno objavljeno ime osnivača zaklade Vallum Foundation iz Lihtenštajna koja se nalazi na kraju (ili početku, kako god hoćete) vlasničkog lanca kojem je na početku (ili na kraju) Plava laguna, no prema svemu sudeći, riječ je o Davoru Lukšiću Ledereru , predsjedniku NO-a porečke kompanije. Uostalom, općepoznato je da je upravo Lukšić Lederer vlasnik Plave lagune. No ta općepoznata informacija u sudskim je spisima skrivena. Kao većinski vlasnik (84,24 posto) Plave lagune navodi se Adriatic Investment Group, tvrtka u vlasništvu istoimene tvrtke iz Luksemburga. Vlasnik je luksemburške tvrtke Sutivan Investments Anstalt iz Lihtenštajna, a vlasnica lihtenštajnske tvrtke zaklada Vallum Foundation. I formalno i neformalno Austrijanci su najbrojniji strani vlasnici najvećih tvrtki u Hrvatskoj. Na popisu stotinu najvećih njih je čak četrnaest. Najveća među njima kompanija je Spar Hrvatska čiji je vlasnik Spar Österreichische Warenhandels, holdinška tvrtka u vlasništvu Spar Austria Groupa koji je pak dio šire međunarodne franšizne Sparove mreže, osnovane u Nizozemskoj 1932. godine. Među ostalima, Austrija, odnosno Beč, sjedište je i kompanije Lukoil International, vlasnice tvrtke Lukoil Croatia. Iako je vlasnica kompanije Lukoil International iz Austrije ruska privatna naftna kompanija Lukoil sa sjedištem u Moskvi, Lukoil International ima status subjekta od interesa te je na popisima tvrtki pod međunarodnim sankcijama. Prije početka rata u Ukrajini Lukoilove dionice kotirale su na dvjema burzama, moskovskoj i londonskoj, ali trgovanje njegovim dionicama obustavljeno je s početkom rata. Iz Austrije dolaze investitor i poduzetnik Gustav Wurmböck , poznat kao suosnivač i glavni partner investicijske tvrtke EPIC, te obitelj Goldscheider koji su, svaki s malo manje od dvadeset posto, najveći pojedinačni udjelničari u Valamaru Rivijeri. Također Austrijanac, Georg Eltz vlasnik je pak je tvrtke Satis koja u Valamaru Rivijeri ima 5,24 posto vlasničkog udjela. Cijeli članak, kao i tablicu s popisom vlasnika sto najvećih kompanija, možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.",
      • "pubDate": "2025-05-14 18:30:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://lidermedia.hr/images/slike/2025/05/14/435052.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "lidermedia",
      • "source_name": "Lider Media",
      • "source_priority": 4070801,
      • "source_url": "https://lidermedia.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/lidermedia.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "croatia,europe"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "0ffd7df0f8515f82f5981dce9b9d5d89",
      • "title": "Cijene nafte pale ispod 66 dolara, OPEC snizio prognozu rasta ponude",
      • "link": "https://www.poslovni.hr/trzista/cijene-nafte-pale-ispod-66-dolara-opec-snizio-prognozu-rasta-ponude-4483636",
      • -
        "keywords": [
        • "tržišta",
        • "vijesti",
        • "opec",
        • "cijena nafte"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "Poslovni.hr/Hina"
        ],
      • "description": "Ponuda iz zemalja izvan OPEC+ porast će za oko 800.000 barela dnevno u 2025., što je manje od prošlomjesečne prognoze od 900.000 barela dnevno, priopćio je u srijedu OPEC.",
      • "content": "Cijene nafte u srijedu su pale budući da trgovci očekuju da će službeni podaci pokazati skok zaliha sirove nafte u SAD-u, dok je OPEC snizio svoju prognozu rasta ponude nafte za proizvođače izvan OPEC+. Na londonskom tržištu cijena barela sirove nafte pala je za 75 centi, na 65,88 dolara. Na američkom tržištu se barelom sirove nafte trgovalo po 75 centi nižoj cijeni, od 62,92 dolara. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u srijedu je snizila svoju prognozu rasta ponude nafte iz SAD-a i drugih proizvođača izvan šire skupine OPEC+ za ovu godinu. Ponuda iz zemalja izvan OPEC+ porast će za oko 800.000 barela dnevno u 2025., što je manje od prošlomjesečne prognoze od 900.000 barela dnevno, priopćio je u srijedu OPEC. Zalihe sirove nafte porasle su za 4,3 milijuna barela u tjednu koji je završio 9. svibnja, rekli su tržišni izvori pozivajući se na podatke Američkog instituta za naftu (API). Zalihe benzina su, pak, pale za 1,4 milijuna barela, a zalihe destilata za 3,7 milijuna barela. Pad zaliha benzina dolazi u trenutku kada se zemlje pripremaju za ulazak u ljetnu sezonu vožnje na sjevernoj hemisferi. Prema prognozi Reutersa, a uoči objave podataka američkog ministarstva energetike, zalihe sirove nafte i benzina u SAD-u vjerojatno su pale prošli tjedan, zalihe destilata vjerojatno su porasle, a zalihe benzina potencijalno su se smanjile. Općenito se na oba tržišta naftom trgovalo po cijenama blizu dvotjednih maksimuma postignutih prethodnog dana trgovanja. Međutim, rast cijena bio je ograničen jer i dalje među ulagačima vlada zabrinutost zbog potražnje. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel košarice nafte njezinih članica u utorak poskupio 1,07 dolara, na 65,38 dolara.",
      • "pubDate": "2025-05-14 18:00:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.poslovni.hr/wp-content/uploads/2025/05/enguerrand-photography-ymfqtJMQXzE-unsplash-800x500.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "poslovni",
      • "source_name": "Poslovni Dnevnik",
      • "source_priority": 2037770,
      • "source_url": "https://www.poslovni.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/poslovni.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "9d42b3683f776576b5b11feb4dc29145",
      • "title": "Grèce : le gouvernement met en place une taxe sur les croisières pour visiter les îles du pays",
      • "link": "https://fr.euronews.com/business/2025/05/14/grece-le-gouvernement-met-en-place-une-taxe-sur-les-croisieres-pour-visiter-les-iles-du-pa",
      • "keywords": null,
      • "creator": null,
      • "description": "La mesure doit servir à la fois à faire baisser le tourisme et à améliorer les infrastructures portuaires. Cette décision a suscité de vives réactions de la part des compagnies de croisières internationales.",
      • "content": "Cet été, les îles grecques deviendront plus chères pour les touristes qui les visitent à bord de bateaux de croisière . Le gouvernement grec a décidé d'imposer une \"taxe sur les croisières\" qui, selon lui, servira à améliorer les infrastructures des ports du pays. Cette décision a suscité de vives réactions de la part des compagnies de croisières internationales. \" Les croisières en Grèce sont de plus en plus chères \", a déclaré Sandy Weir, directrice des relations gouvernementales internationales et des affaires publiques chez Norwegian Cruise Line Holdings. \"Nous pensons que cette taxe est assez élevée et nous espérions une meilleure réponse de la part du gouvernement, afin de travailler avec nous sur des solutions plutôt que d'imposer une taxe immédiate et très élevée. Nous espérons toujours qu'il la réexaminera et qu'il nous traitera en fonction de notre contribution globale et qu'il travaillera avec nous à un niveau plus détaillé quant à ce que nous offrons au pays.\" La taxe sur les croisières s'élève à 20 euros pour Mykonos et Santorin et à 5 euros pour les autres îles grecques. Le gouvernement grec a déclaré que l'augmentation de la taxe pour Mykonos et Santorin avait été décidée pour lutter contre le phénomène de surtourisme sur les deux îles grecques les plus populaires. Marcus Putich, directeur de la destination chez TUI Cruises doute que l'imposition d'une taxe résolve les questions relatives au nombre de visiteurs dans certaines destinations. \" Je ne suis donc pas sûr que cela profite ou discrédite une destination en particulier. Nous comprenons qu'il y a évidemment un impact sur l'industrie des croisières .\" Les représentants de l'industrie de la croisière notent que le moyen le plus efficace de lutter contre le surtourisme est de développer d'autres destinations. \"Il y a des ports qui se développent, comme les six ports de Crète, Paros et Milos \", a déclaré Thodoris Vokos, directeur général de Posidonia Exhibitions, à euronews. \" Mais les visiteurs étrangers ne les connaissent pas, en particulier les Américains, qui représentent une grande partie des croisiéristes. C'est donc à nous de promouvoir ces îles pour que l'étranger qui veut acheter une croisière n'insiste pas sur le fait qu'il ne veut que Mykonos ou Santorin\". 8e Forum touristique de la mer de Posidonie Le 8e Forum du tourisme maritime de Posidonie (PSTF) s'est tenu à Héraklion, en Crète, à un moment charnière pour le tourisme de croisière en Méditerranée. Le forum a rassemblé plus de 200 cadres supérieurs, décideurs politiques, autorités portuaires et experts en tourisme pour explorer l'avenir du tourisme maritime durable, Apostolos Tzitzikostas, commissaire européen chargé du transport et du tourisme durables, a décrit l'ampleur de l'opportunité - et du défi - qui se présente à l'industrie de la croisière : \"Rien qu'en Grèce, en 2024, près de 5 500 navires de croisière ont fait escale dans les ports, amenant quelque huit millions de passagers sur nos côtes. C'est un chiffre impressionnant, qui montre à quel point cette industrie est vitale pour l'économie nationale et locale. Mais la croissance ne peut se faire au détriment de la durabilité. La compétitivité et la responsabilité environnementale doivent aller de pair si nous voulons assurer l'avenir de la prochaine génération de voyageurs\". Le commissaire européen a également évoqué la future stratégie portuaire de l'UE, qui devrait être présentée en 2025 : \" Ce plan global se concentrera sur le renforcement de la compétitivité des ports européens, tout en promouvant la durabilité, en accélérant la transition énergétique, en améliorant les conditions de travail et en renforçant la résistance aux turbulences géopolitiques et économiques. Il est important que l'industrie de la croisière joue un rôle essentiel dans le développement et la mise en œuvre de cette stratégie.\" Le forum s'est également penché sur l'évolution du tourisme maritime, avec une discussion dynamique sur l'avenir du développement des destinations de croisière. Des cadres supérieurs de grandes compagnies de croisières et des représentants de marchés émergents ont exploré la manière dont le secteur s'adapte pour répondre aux nouvelles attentes des voyageurs, tout en relevant les défis de la durabilité et en saisissant les opportunités locales.",
      • "pubDate": "2025-05-14 17:22:33",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://static.euronews.com/articles/stories/05/73/58/16/1200x675_cmsv2_cd6c6dfc-b4ff-55d8-bd0b-5e29eda8751f-5735816.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "euronews_fr",
      • "source_name": "Euronews Fr",
      • "source_priority": 2584,
      • "source_url": "https://fr.euronews.com",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/euronews_fr.png",
      • "language": "french",
      • -
        "country": [
        • "france",
        • "montenegro",
        • "bosnia and herzegovina",
        • "cyprus",
        • "united kingdom",
        • "albania",
        • "malta",
        • "ireland",
        • "macedonia",
        • "spain",
        • "moldova",
        • "germany",
        • "san marino",
        • "switzerland",
        • "poland",
        • "netherland",
        • "hungary",
        • "italy",
        • "belgium",
        • "austria",
        • "greece",
        • "russia",
        • "sweden",
        • "norway",
        • "portugal",
        • "romania",
        • "serbia",
        • "bulgaria",
        • "czech republic",
        • "latvia",
        • "lithuania",
        • "slovakia",
        • "slovenia",
        • "ukraine",
        • "andorra",
        • "kosovo",
        • "liechtenstein",
        • "finland",
        • "monaco",
        • "vatican",
        • "belarus",
        • "denmark",
        • "estonia",
        • "luxembourg",
        • "croatia",
        • "iceland"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • "ai_tag": null,
      • -
        "ai_region": [
        • "greece,new york,united states of america,north america"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "11fc2468abe76bebdfee1dd4b8703a27",
      • "title": "Proizvođač poznatog kečapa ulaže tri milijarde dolara u modernizaciju tvornica u SAD-u",
      • "link": "https://www.poslovni.hr/strane/proizvodac-poznatog-kecapa-ulaze-tri-milijarde-dolara-u-modernizaciju-tvornica-u-sad-u-4483618",
      • -
        "keywords": [
        • "investicija",
        • "strane",
        • "kompanije",
        • "vijesti",
        • "donald trump",
        • "kraft heinz",
        • "američke carine"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "Poslovni.hr"
        ],
      • "description": "Zbog ekonomske nesigurnosti, potrošači kupuju manje, a Trumpove carine povećavaju troškove poslovanja, izvijestila je kompanija u travnju Wall Streetove analitičare",
      • "content": "Kraft Heinz , američki proizvođač hrane i pića, ulaže tri milijarde dolara u modernizaciju svojih tvornica u SAD-u. Riječ je o najvećoj investiciji u vlastite pogone u posljednjem desetljeću, unatoč činjenici da izvršni direktori upozoravaju na potrošačko povjerenje koje je na najnižoj razini u posljednjih 70 godina, uz smanjene prognoze za prodaju i dobit. Investicija će smanjiti troškove i poboljšati učinkovitost tvornica, što bi moglo pomoći u kompenzaciji tarifa predsjednika Trumpa, rekao je Pedro Navio, predsjednik Kraft Heinza za Sjevernu Ameriku. Također, omogućit će brži razvoj i prodaju novih proizvoda, dodao je. Kraft Heinz svoje vodeće proizvode, poput Heinz kečapa, Kraft makarona i sira te Philadelphia krem sira, proizvodi u 30 tvornica diljem Sjedinjenih Američkih Država. Zbog ekonomske nesigurnosti, potrošači kupuju manje, a Trumpove carine povećavaju troškove poslovanja, izvijestila je kompanija u travnju Wall Streetove analitičare, piše CNBC. Tvrtka nastavlja s poslovanjem i ulaže kako bi obranila tržišni udio, izjavio je Navio. “To nadmašuje učinkovitost i rješavanje izazova uzrokovanih carinama”, rekao je, dodavši da ulaganje omogućava Kraft Heinzu dugoročnu proizvodnju hrane. Kompanija se suočava s visokim carinama na uvoz, poput kave, nakon što su Sjedinjene Američke Države prošlog mjeseca uvele 10-postotnu pristojbu na sav uvezenu robu. Uvoz iz Kine, koji je podložan višim tarifama, zanemariv je, ističe glasnogovornik kompanije. Kraft Heinz, koji također prži i prodaje kavu Maxwell House, zatražio je od dobavljača obavijest o poskupljenju najmanje 60 dana unaprijed. Gotovo svi proizvodi Kraft Heinza na američkom tržištu proizvedeni su unutar zemlje, rekao je Navio, napomenuvši da tvrtka uzgaja rajčice u Kaliforniji i krumpir u Idahu. Neki proizvodi izvoze se u Kanadu. Investicija će otvoriti oko 3500 novih radnih mjesta u građevinskoj industriji u blizini tvornica. Navio je naglasio da se ne očekuje dodatno zapošljavanje osim tih pozicija. Slične najave nedavno su dali proizvođači Kimberly-Clark i Anheuser-Busch InBev.",
      • "pubDate": "2025-05-14 17:00:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.poslovni.hr/wp-content/uploads/2025/05/2025-04-29T111454Z_58159922_RC2U0BATOVSG_RTRMADP_3_KRAFT-HEINZ-RESULTS-800x500.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "poslovni",
      • "source_name": "Poslovni Dnevnik",
      • "source_priority": 2037770,
      • "source_url": "https://www.poslovni.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/poslovni.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "071f43a0b8229ab76169ab24e2ed7fcb",
      • "title": "Europa će za dogovor s Amerikom morati žrtvovati tri stvari",
      • "link": "https://rebuild.lidermedia.hr/biznis-i-politika/europa-ce-za-dogovor-s-amerikom-morati-zrtvovati-tri-stvari-163206",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis i politika"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "pretplata@lider.media (Tomislav Pili)"
        ],
      • "description": "Naglo zatopljenje trgovinskih odnosa između Kine i Amerike zasjenilo je pitanje kako će u bliskoj budućnosti izgledati trgovinski odnosi SAD-a i Europske unije. Svom dojučerašnjem prekooceanskom savezniku i partneru američki predsjednik Donald Trump početkom travnja udario je carinu od 20 posto na s...",
      • "content": "Naglo zatopljenje trgovinskih odnosa između Kine i Amerike zasjenilo je pitanje kako će u bliskoj budućnosti izgledati trgovinski odnosi SAD-a i Europske unije. Svom dojučerašnjem prekooceanskom savezniku i partneru američki predsjednik Donald Trump početkom travnja udario je carinu od 20 posto na sav uvoz, uz ranije dodatne sektorske carine na uvoz europskih automobila od 25 posto. Kolike su šanse da EU i SAD sjednu za stol i postignu barem privremeno primirje, kakvo je proizašlo iz ženevskih razgovora između kineskog i američkog izaslanstva? Što to Europa može ponuditi Trumpu da ga udobrovolji i da li u europskom slučaju rješenje leži isključivo u trgovini ili je lista američkih motiva šira i više politička? Domagoj Juričić , politički konzultant iz tvrtke MKPS ističe kako, za razliku od Kine, Europska unija nije jedinstven politički akter. – Washington pregovara s Bruxellesom, ali lobije sluša iz Berlina i Pariza. Uvođenje 25 posto carine na automobile nije samo ekonomska mjera, već politički pritisak na Njemačku, srce europske industrije i istovremeno najopreznijeg partnera SAD-a. Trump želi sporazum koji nije samo o trgovini; želi da EU prihvati američke stavove prema Kini, otvori tržište za američke tehnološke i energetske divove te poveća obrambenu potrošnju u NATO-u. Moguće je, vjerujem, postići sporazum, ali samo ako Europa pristane na širu političku ‘razmjenu‘: manje carina u zamjenu za geopolitičku lojalnost. Bit će to klasični povuci-potegni pristup, ali moguće je da će se na koncu naći neki kompromis – smatra Juričić. Pozitivan scenarij u kojem Europa može dogovoriti sporazum s Amerikom koji joj ide na ruku nije izgledan, sukus je razmišljanja Luke Brkića , profesora međunarodnih ekonomskih odnosa na Sveučilištu Libertas. Dva su razloga za to. Prvi je zajednički stav Trumpa u nastupu bez obzira s kime pregovara, Kinom, Europom ili nekim trećim. – On uvijek nastupa s pozicije sile, a to znači da mora biti zadovoljeno rješenje koje on želi. Ta pozicija ne razlikuje saveznika od suparnika. To je ponašanje lošeg hegemona – tvrdi Brkić. Takva situacija zahtijeva da s druge strane bude netko tko je sposoban suprotstaviti se, a Europska unija još je uvijek ‘pluralni singular‘, dodaje Brkić. – Tu govorimo o 27 ‘rogova u vreći‘ te EU ne može unisono odgovoriti kao što to može Kina. To dodatno usložnjava pregovore s Amerikom – smatra Brkić. Europi je stoga najveći problem ona sama jer je taj prijelaz iz množine u jedninu moguć samo uz dublju integraciju. – EU dobro funkcionira u mirnim vremenima, ali u turbulentnim vremenima pokazuje svu svoju nemoć. Ozbiljni su izazovi pred Europom, ponajprije zbog potrebe da se integrira po dubini, a ne samo po širini – ističe naš sugovornik. S time je povezan i drugi razlog za Brkićevu skepsu, a to je kriza vodstva u Europi. – Vladajuću elitu se bira bez meritokratskog kriterija, temeljem političke podobnosti. Kod takvih lidera ne vidim nikakvu viziju Europe – naglašava Brkić. Ipak, to ne znači da je Europa bez argumenata i nekih svojih specifičnih prednosti. Kako pojašnjava Domagoj Juričić SAD danas ne vode trgovinsku politiku - vode trgovinsku geostrategiju. Europa i Kina to znaju, ali imaju različite alate i slabosti. Europa mora odlučiti hoće li igrati staru igru pravila ili će prihvatiti činjenicu da svijet ulazi u eru moći, gdje je ‘kompromis‘ zapravo pitanje tko ima bolju poziciju na šahovskoj ploči globalnog poretka. – U eri gdje se pravila sve češće pišu silom, a međunarodne institucije gube autoritet pred nacionalnim interesima, Europska unija – paradoksalno – dobiva na vrijednosti upravo zbog onoga zbog čega je desetljećima bila kritizirana: svoje regulatorne strukture. Dok SAD sve više vode vanjsku politiku kroz carine, sankcije i jednostrane odluke, a Kina koristi državnu kontrolu i netransparentnost kao polugu globalnog utjecaja, Europska unija nudi nešto sasvim drugo – pravila koja vrijede za sve i ne mijenjaju se preko noći. Ono što se do jučer smatralo slabošću – spora procedura, fragmentiranost, složeni zakonodavni ciklus – danas postaje najpoželjniji oblik geoekonomske stabilnosti. EU se ne može natjecati s Washingtonom u vojnoj moći, niti s Pekingom u brzini državne mobilizacije resursa, ali može ponuditi ono što tržištima, investitorima i građanima diljem svijeta sve više nedostaje: predvidivost, transparentnost i vladavinu prava – smatra Juričić. To je primjerice, razlog zašto je GDPR postao de facto globalni standard zaštite podataka, dodaje ovaj politički analitičar. – Zašto se europske regulative o održivosti i digitalnim tržištima repliciraju ili uzimaju kao model u desetinama zemalja? I zašto sve više država u razvoju i multinacionalnih kompanija vidi Bruxelles kao regulatornog arbitra, čak i kad s njim ne dijele političke vrijednosti? Ukoliko EU uspije povezati svoju regulatornu snagu s vanjskom i trgovinskom politikom – ne kao pasivni čuvar pravila, već kao aktivni oblik meke moći – mogla bi se pozicionirati kao ključni stup novog globalnog poretka. Ne kao sila dominacije, već kao sila povjerenja. U svijetu u kojem raste nepovjerenje prema SAD-u i strah od Kine, Europa može biti treći prostor, ne neutralan, već normativan. Onaj koji ne jamči brzinu, ali jamči sigurnost – mišljenja je Juričić. Pojam slobodne trgovine još uvijek nije napustio europski prostor, o čemu svjedoči nedavno potpisani (ali ne još i ratificirani) sporazum o slobodnoj trgovini s Mercosurom, skupinom južnoameričkih država. K tome, vodstvo Europske komisije najavilo je da će ove godine biti sklopljen i sporazum o slobodnoj trgovini EU-Indija. Mogu li ti trgovinski sporazumi s državama koje broje dvije milijarde ljudi biti dovoljna alternativa američkom tržištu, posebice ako do dogovor s Trumpom izostane. Domagoj Juričić na to odmahuje glavom, barem ne za sada. – Sporazum EU-Mercosur je važan politički signal i strateški potez u eri američkog unilateralizma, ali u ekonomskom smislu ne može nadomjestiti američko tržište. Isto vrijedi i za Indiju, koja je još zatvoreno i fragmentirano tržište s mnogo domaće protekcije. U oba slučaja, riječ je o dugoročnim pokušajima diverzifikacije, ali u kratkom i srednjem roku EU ovisi o odnosima sa SAD-om. Ne samo u trgovini, već i u sigurnosti, financijama i tehnologiji – ocjenjuje Juričić. U svakom slučaju, pred Europom su četiri duge godine.",
      • "pubDate": "2025-05-14 17:00:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://lidermedia.hr/images/slike/2025/05/14/448916.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "lidermedia",
      • "source_name": "Lider Media",
      • "source_priority": 4070801,
      • "source_url": "https://lidermedia.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/lidermedia.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business",
        • "politics"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "america,limburg,netherlands,europe",
        • "europe"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "b4604026efa952a646e516d0b1b37562",
      • "title": "U četvrtak trgovci dobivaju važnu obvezu: Obrtnici traže izuzeće",
      • "link": "https://www.tportal.hr/biznis/clanak/u-cetvrtak-trgovci-dobivaju-vaznu-obvezu-obrtnici-traze-izuzece-20250514",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis"
        ],
      • "creator": null,
      • "description": "Hrvatska obrtnička komora (HOK) uputila je apel Ministarstvu gospodarstva da se male trgovine i mini marketi u vlasništvu obrtnika izuzmu od obveze isticanja dodatne tzv. sidrene cijene, odnosno cijenu koju su primjenjivali na dan 2. svibnja ove godine, izvijestili su u srijedu iz HOK-a",
      • "content": "Naime, u četvrtak, 15. svibnja, na snagu stupa kao mjera izravne kontrole u na malo koja propisuje obvezu svih trgovaca da na određenim kategorijama proizvoda jasno i čitljivo, uz redovnu cijenu, istaknu i dodatnu, tzv. sidrenu cijenu, odnosno cijenu koju su primjenjivali . Ta se obveza, kako se navodi u priopćenju, registrirane za maloprodaju na području Hrvatske, uključujući i prodaju putem interneta ili na tržnicama - osim ako je riječ o OPG-ovima koji prodaju vlastite proizvode. Trgovci su i u letcima, plakatima, digitalnim oblicima oglašavanja (u trgovini i online) te na mrežnim stranicama. je uputio apel sa zahtjevom u vlasništvu obrtnika od obveze isticanja dodatne cijene ili prilagodbu Odluke donošenjem posebnog pravilnika koji će uvažiti tehničke, financijske i kadrovske mogućnosti obrtnika. Predsjednik HOK-a l je istaknuo kako je male trgovine potrebno izuzeti iz ove obaveze. Napominje kako je za velike trgovačke sustave ta , ali rješiv, s obzirom da imaju vlastite IT odjele, marketinške timove, napredne POS sustave i digitalne platforme. S druge strane, mali obrtnici, vlasnici kvartovskih dućana, seoskih mini marketa ili specijaliziranih trgovina rade sami, koriste opremu s ograničenim mogućnostima i alatima te ručno etiketiranje, a prostor im je često ograničen i teško je osigurati više oznaka cijena za svaki proizvod, kako bi svaka cijena bila propisno vidljiva. 'Razumijemo i podržavamo svrhu koju imaju mjere transparentnosti cijena, zaštitu potrošača i brigu o njima. Međutim, ako se provode bez uvažavanja stvarnosti malih trgovaca, mogu proizvesti negativan efekt - , gubitak lokalne opskrbe i smanjenje konkurentnosti tržišta', kazao je Kratohvil. HOK stoga apelira da se uvaži , sačuvaju male trgovine kao temelj lokalne ekonomije i nerijetko u pojedinim sredinama jedine opskrbne punktove te pronađe ravnoteža između zaštite potrošača i održivosti poslovanja. Sidrena cijena odnosi se na dodatnu maloprodajnu cijenu koju je trgovac primjenjivao na određeni proizvod iz kategorije (robe široke potrošnje) 2. svibnja ove godine. Ta cijena se ne odnosi na proizvode u akciji, već na redovnu najnižu cijenu primijenjenu u prethodnih 30 dana. Obveza vrijedi - hranu (npr. tjestenina, meso, voće, povrće, dječja hrana), piće (voda, sokovi, alkoholna i energetska pića), kozmetiku (proizvodi za njegu i čišćenje tijela), sredstva za čišćenje (deterdženti, sredstva za posuđe i kamenac), toaletne potrepštine (toaletni papir, pelene, higijenski ulošci), proizvodi za kućanstvo (vrećice za smeće, kuhinjski ručnici, hrana za kućne ljubimce).",
      • "pubDate": "2025-05-14 16:13:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.tportal.hr/media/thumbnail/500x300/2513531.jpeg?cropId=0",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "tportal",
      • "source_name": "Tportal",
      • "source_priority": 76899,
      • "source_url": "https://www.tportal.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/tportal.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "e5cd676e5a85e7220f65286237142d9b",
      • "title": "VanEck ulazi u utrku s BlackRockom za tokenizirane fondove",
      • "link": "https://rebuild.lidermedia.hr/kripto/vaneck-ulazi-u-utrku-s-blackrockom-za-tokenizirane-fondove-163205",
      • -
        "keywords": [
        • "kripto"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "pretplata@lider.media (Domagoj Mataić)"
        ],
      • "description": "Financijski teškaš VanEck ušao je u arenu sektora stvarne imovine (RWA) lansiranjem VBILL-a, tokeniziranog fonda koji nudi izloženost kratkoročnim američkim državnim obveznicama preko avalanchea, bnb chaina, ethereuma i solane. Fond označava značajan korak u institucionalizaciji tokeniziranog financ...",
      • "content": "Financijski teškaš VanEck ušao je u arenu sektora stvarne imovine ( RWA ) lansiranjem VBILL-a , tokeniziranog fonda koji nudi izloženost kratkoročnim američkim državnim obveznicama preko avalanchea , bnb chaina , ethereuma i solane . Fond označava značajan korak u institucionalizaciji tokeniziranog financiranja, dok se upravitelji imovine utrkuju ponuditi blockchain alternative koje generiraju prinose umjesto kripto-nativnih riznica. VBILL-om upravlja Van Eck Absolute Return Advisers, a Securitize djeluje kao agent za plasman. Fond je otvoren samo kvalificiranim ulagačima, s minimalnim ulaganjem od 100.000 dolara u ostalim blockchainima i minimalnim ulaganjem od milijun dolara u ethereumu. Ispod haube, fond drži trezorske zapise SAD-a, koje čuva State Street Bank & Trust, s podacima o neto vrijednosti imovine (NAV) koji se svakodnevno dostavljaju putem RedStone oracle sustava. Pretplate i otkupi se odvijaju putem USDC-a, a prijenosi tokena preko blockchaina omogućeni su korištenjem Wormhole protokola. VBILL također nudi otkup u agorinom AUSD stablecoinu, omogućujući pristup likvidnosti bez trenja između tržišta prinosa i stablecoina. - Uvođenjem američkih državnih obveznica u blockchain, ulagačima pružamo siguran, transparentan i likvidan alat za upravljanje gotovinom - rekao je Kyle DaCruz , direktor proizvoda za digitalnu imovinu u VanEcku. VanEckov potez slijedi BlackRockov BUIDL fond , pokrenut u ožujku 2024., koji je uveo najvećeg svjetskog upravitelja imovinom u utrku za tokenizaciju. S VBILL-om, VanEck ide korak dalje uvođenjem četiri blockchaina od prvog dana, što je signal rastućeg povjerenja u inter-chain infrastrukturu. Sektor tokeniziranih trezorskih zapisa eksplozivno je porastao, nedavno je premašio 6,8 milijardi dolara ukupne zaključane vrijednosti, što je povećanje od više od 5 puta u odnosu na prethodnu godinu. Čini se da je VanEckovo lansiranje i strateško protivljenje BUIDL-u i nastojanje da se ponudi više fleksibilnosti. Unatoč svojoj prirodnoj arhitekturi blockchaina, VBILL je ograničen na akreditirane ulagače putem izuzeća prema Uredbi D i Pravilu 506(c). Sudjelovanje malih ulagača ostaje nedostižno, a veličina ulaznice fonda od 100.000 dolara i više jača njegov institucionalni fokus. Dok skrbništvo na State Streetu pruža tradicionalna sigurnosna jamstva, proizvod još uvijek nasljeđuje rizik pametnih ugovora i ranjivosti mostova među različitih blockchaina. Ostaju ključna otvorena pitanja u vezi s redovima čekanja za otkup i osiguravanjem likvidnosti tijekom stresa na tržištu, posebno za korisnike koji pristupaju fondu u različitim okruženjima blockchaina. S BlackRockom , Franklinom Templetonom , a sada i VanEckom koji ulazi u RWA sektor, tokenizirani proizvodi tržišta novca brzo postaju novo bojno polje za tradicionalne upravitelje imovinom. Svaki od njih eksperimentira s različitim mješavinama transparentnosti, pristupa likvidnosti i zaštitnih ograda usklađenosti kako bi uhvatio sve veći skup kripto-nativnog kapitala koji traži prinos u stvarnom svijetu. VBILL-ovo uvođenje više blockchaina, integracija stablecoina i institucionalni pedigre mogli bi ga učiniti izvrsnim izborom za kripto rizničare koji traže siguran prinos uz mogućnost komponiranja. Kako tokenizacija imovine dobiva na snazi, granica između TradFi-a i DeFi-a postaje sve tanja, a najsigurniji kolateral na svijetu (američke državne obveznice) sada je udaljen samo jedan pametni ugovor.",
      • "pubDate": "2025-05-14 16:00:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://lidermedia.hr/images/slike/2025/05/14/453059.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "lidermedia",
      • "source_name": "Lider Media",
      • "source_priority": 4070801,
      • "source_url": "https://lidermedia.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/lidermedia.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {},
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "fb0d5ab400cab7f141e4dda81406e3fe",
      • "title": "Promjena vodstva u kompaniji Ledo plus",
      • "link": "https://www.poslovni.hr/kompanije/promjena-vodstva-u-kompaniji-ledo-plus-4483669",
      • -
        "keywords": [
        • "ledo plus",
        • "karijere",
        • "kompanije"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "Poslovni.hr"
        ],
      • "description": "Ledo plus je tržišni lider u regiji i inovativna kompanija s velikim potencijalom.",
      • "content": "Kompanija Ledo plus najavila je promjenu u vodstvu – od 1. lipnja 2025. godine Petar Bermanec, postaje Country manager za Hrvatsku. Na toj poziciji nasljeđuje Andyja Michauxa , koji će svoju funkciju obnašati do 31. svibnja, 2025. godine. Andy Michaux pridružio se kompaniji Ledo plus 2021. godine te je tijekom svog mandata dao značajan doprinos kompaniji predanim vođenjem poslovanja u Hrvatskoj. Petar Bermanec na novi položaj dolazi s mjesta direktora prodaje za Ledo plus na kojem od 2023. godine ostvaruje iznimne prodajne rezultate uz transformaciju prodajnog sektora i pokretanja novih kanala prodaje. Riječ je o menadžeru s više od dvadeset godina iskustva u FMCG sektoru, koji je svoju uspješnu karijeru prethodno gradio na vodećim prodajnim i menadžerskim pozicijama u renomiranim svjetskim kompanijama kao što su Heineken i Coca-Cola HBC. „Zahvalan sam na ukazanom povjerenju. Nastavit ćemo snažno razvijati naše poslovanje fokusirajući se i dalje na potrebe naših kupaca i potrošača te na pružanje visokokvalitetnih proizvoda koji su prisutni u gotovo svakom domaćinstvu u zemlji, bilo da da se radi o sladoledu ili dijelu naše bogate ponude zamrznute hrane“, istaknuo je ovim povodom Petar Bermanec. „Ledo plus je tržišni lider u regiji i inovativna kompanija s velikim potencijalom. Vjerujem da je Petar Bermanec, s njegovim dosadašnjim iskustvom i rezultatima, pravi izbor za daljnje jačanje naše pozicije i ostvarivanje novih uspjeha na hrvatskom tržištu“, izjavio je Ivan Babić, generalni direktor Adriatic klastera u Nomad Foodsu. Podsjetimo, Ledo plus je od 2021. godine u vlasništvu Nomad Foodsa , vodeće europske kompanije za proizvodnju zamrznute hrane sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ledo plus u Hrvatskoj dio je Adriatic klastera Nomad Foodsa kojeg čine i Ledo Čitluk u Bosni i Hercegovini, Ledo Mađarska, Ledo Slovenija, Ledo Crna Gora, Ledo Shpk na Kosovu te Frikom u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.",
      • "pubDate": "2025-05-14 14:49:59",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.poslovni.hr/wp-content/uploads/2025/05/Petar-Bermanec_1-800x500.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "poslovni",
      • "source_name": "Poslovni Dnevnik",
      • "source_priority": 2037770,
      • "source_url": "https://www.poslovni.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/poslovni.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "e9e4cc25c73ecd64a395ab01335bb57f",
      • "title": "Tether kupuje bitcoin za 459 milijuna dolara u ime nove VC tvrtke",
      • "link": "https://rebuild.lidermedia.hr/kripto/tether-kupuje-bitcoin-za-459-milijuna-dolara-u-ime-nove-vc-tvrtke-163207",
      • -
        "keywords": [
        • "kripto"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "pretplata@lider.media (Domagoj Mataić)"
        ],
      • "description": "U podnesku američkoj Komisiji za vrijednosne papire i burze (SEC) 13. svibnja, Cantor Equity Partners je otkrio da je Tether kupio 4.812 bitcoina za ukupno 458,7 milijuna dolara po prosječnoj cijeni od 95.320 dolara. Kupnja je izvršena u ime Jack Mallersove nedavno pokrenute bitcoin VC tvrtke, Twent...",
      • "content": "U podnesku američkoj Komisiji za vrijednosne papire i burze (SEC) 13. svibnja, Cantor Equity Partners je otkrio da je Tether kupio 4.812 bitcoina za ukupno 458,7 milijuna dolara po prosječnoj cijeni od 95.320 dolara . Kupnja je izvršena u ime Jack Mallersove nedavno pokrenute bitcoin VC tvrtke, Twenty One Capital . Twenty One Capital, najavljen u travnju, formira se kroz suradnju između Tethera , Bitfinexa , Cantora Fitzgeralda i SoftBank grupe, s planovima za pokretanje putem spajanja tvrtke za akviziciju posebne namjene (SPAC) s Cantor Equity Partners.Nakon dovršetka, tvrtka će trgovati na Nasdaqu pod oznakom XXI. Twenty One Capital planira se pokrenuti sa značajnom riznicom od više od 42 tisuće bitcoina vrijednim približno 4,4 milijarde dolara. Tether i Bitfinex bit će većinski vlasnici, a SoftBank će imati manjinski udio. Pod novim izvršnim direktorom Jackom Mallersom, koji također vodi tvrtku za plaćanje bitcoinom Strike, pothvat ima za cilj prikupiti gotovo 600 milijuna dolara putem konvertibilnih obveznica i privatnih ulaganja. Namjerava ponuditi usluge posuđivanja bitcoina uz druge financijske proizvode. Velika kupnja bitcoina također dolazi nedugo nakon što je Tether prijavio više od milijardu dolara prihoda u prvom kvartalu. Tether je među nekoliko velikih kompanija koje su ovaj mjesec agresivno kupovale bitcoina. Strategy Michaela Saylora prikupio je 13.390 bitcoina za 1,34 milijarde dolara , dok je japanska investicijska tvrtka Metaplanet dodala dodatnih 1241 bitcoina u svoju riznicu, što je premašilo onu Salvadora 12. svibnja. Tvrtk River izvijestila je da su ove godine poduzeća nadmašila ETF-ove, vlade, pa čak i pojedinačne ulagače u ukupnom rastu akumulacije bitcoina. Navedeno je da je ukupni rast korporativnih posjeda do sada u 2025. iznosio ukupno 157 tisuća bitcoina , vrijedan više od 16 milijardi dolara po trenutnim cijenama. Prošlog mjeseca, Bitwise je izvijestio da je najmanje dvanaest javnih kompanija prvi put kupilo bitcoin u prvom tromjesečju 2025., a količina bitcoina u vlasništvu kompanija kojima se javno trguje porasla je za 16 posto u tom razdoblju. Tijekom vikenda, glavni izvršni direktor CryptoQuanta Ki Young Ju rekao je da je Strategy pretvorio bitcoin u deflacijsku imovinu jer je kupovao bržom stopom od ukupne proizvodnje rudara, dajući imovini godišnju stopu deflacije od -2,3 posto.",
      • "pubDate": "2025-05-14 14:33:35",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://lidermedia.hr/images/slike/2025/05/14/397341.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "lidermedia",
      • "source_name": "Lider Media",
      • "source_priority": 4070801,
      • "source_url": "https://lidermedia.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/lidermedia.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • -
        "ai_org": [
        • "commission",
        • "sec"
        ],
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "ef87b6d8e13345210e0b77a37edd0572",
      • "title": "Najbrži prst za IRI, a od 2027. novi megafond od 200 milijardi eura",
      • "link": "https://rebuild.lidermedia.hr/biznis-i-politika/najbrzi-prst-za-iri-a-od-2027-novi-megafond-od-200-milijardi-eura-163204",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis i politika"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "pretplata@lider.media (Ksenija Puškarić)"
        ],
      • "description": "Ova će godina domaćim poduzetnicima koji ulažu u istraživanje, razvoj i inovacije, a sve zahvaljujući EU sredstvima, omogućiti veliki investicijski zamah. Na raspolaganju su sredstva ukupne vrijednosti 191,2 milijuna eura koja će se raspodijeliti, tako se barem čini, najbržim prstom, kroz pozive za...",
      • "content": "Ova će godina domaćim poduzetnicima koji ulažu u istraživanje, razvoj i inovacije, a sve zahvaljujući EU sredstvima, omogućiti veliki investicijski zamah. Na raspolaganju su sredstva ukupne vrijednosti 191,2 milijuna eura koja će se raspodijeliti, tako se barem čini, najbržim prstom, kroz pozive za ulaganja u Istraživanje i razvoj (IRI) što je u konačnici i ključni korak u jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i njegovoj integraciji u globalne lance vrijednosti. Sredstva su osigurana iz Programa konkurentnosti i kohezije 2021.–2027., a cilj ove alokacije koja se nestrpljivo među poduzetnicima očekuje jest povećati udio ulaganja u istraživanje i razvoj, potaknuti komercijalizaciju inovacija i osnažiti suradnju između znanosti i industrije, sve u skladu s nacionalnim razvojnim strategijama i europskim prioritetima. Natalia Zielinska , konzultantica za EU fondove u Euro Grant Konzaltingu i predsjednica HUP-ove granske udruge stručnjaka za EU fondove, kaže da domaći poduzetnici itekako spremni za IRI te da je koncem prošle godine bilo spremno, prema istraživanju koje su napravili unutar HUP EUPRO-a, više od 60 projekata čija je vrijednost premašivala 211 milijuna eura te je bila viša od dostupne alokacije. - Možemo reći da su hrvatski poduzetnici prepoznali važnost ulaganja u istraživanje i razvoj te da imaju pripremljene projekte te da čekaju objavu poziva spremno. Ono što zasad nije poznato jest kako će se projekti bodovati niti kako će se sredstva dodijeljivati, no prema našim informacijama, u pitanju će biti najbrži prst - ističe Zielinska. Posebna pažnja usmjerena je na projekte koji se provode unutar prioritetnih područja definiranim Strategijom pametne specijalizacije (S3). To uključuje sektor zdravlja i kvalitete života, s naglaskom na biotehnologiju, farmaceutsku industriju, medicinsku opremu i digitalno zdravstvo, kao i sektor energije i održivog okoliša, kroz projekte vezane uz obnovljive izvore, energetsku učinkovitost, kružno gospodarstvo i zelene tehnologije. Također se potiču ulaganja u promet i mobilnost, osobito u pametne transportne sustave i autonomna vozila, zatim u informacijsko-komunikacijsku sigurnost te obrambene tehnologije, kao i u hranu i bioekonomiju, uključujući visokotehnološku poljoprivredu, prehrambenu industriju i biotehnološke inovacije u akvakulturi. I dok poduzetnici u Hrvatskoj pripremaju dokumentaciju za IRI, Europska komisija i Europski parlament kroje jedan novi financijski alat koji bi trebao obilježiti sljedeće proračunsko razdoblje, poznato kao Višegodišnji financijski okvir (VFO). Novo financijsko razdoblje počinje 1. siječnja 2028., a završava sa zadnjim danom 2034. godine, imat će i novi proračun, koji će se, već je sada poznato, sastojati od od tri glavna dijela: prvi dio proračuna namijenjen je za poljoprivredu, drugi za financiranje siromašnih regija, a treći je univerzalni fond koji je namijenjen za financiranje industrije od istraživanja do komercijalizacije. Cilj novog megafonda, kako ga nazivaju, jest da se izbjegnu dosadašnji rascjepkani pozivi na financiranje realnog sektora, a novi Fond za konkurentnost, nastao na ideji izvješća Maria Draghija, bio bi, premda dostupnim informacijama, vrijedan čak 200 milijardi eura! A kako će taj megafond izgledati, već se otprilike zna jer je nacrt fonda ‘iscurio‘ medijima. Prema tom nacrtu Europska komisija planira stvoriti pet stupova unutar Fonda za konkurentnost: digitalizacija; otpornost, obrana i prostor; čista tranzicija i dekarbonizacija; zdravlje i biotehnologija; i istraživanje plavog neba i karijere. Drugim riječima, pregrupirat će cijeli set drugih fondova u jedan s jasnim ciljem praćenja industrije od istraživanja i razvoja do komercijalizacije i monetizacije novih proizvoda i usluga! Novi fond za konkurentnost Europske komisije najavio je i Stéphane Séjourné , izvršni potpredsjednik za prosperitet i industrijsku strategiju, istaknuvši kako je financiranje konkurentnosti sada rascjepkano i da traži novi pristup. - Financiranje moramo pregrupirati u jedinstveni investicijski kapacitet kako bismo masovno ulagali u strateške sektore od umjetne inteligencije do svemira do čistih tehnologija do biotehnologija, uključujući posebno inovacije i istraživanje - rekao je Séjourné, koji je zajedno s Piotro Serafinom , povjerenikom za proračun zadužen za razvoj novog fonda, te je otkrio kako će novi fond u biti tvrtke financirati od istraživanja do industrijske proizvodnje. Osim toga, objasnio je da će se Fond za konkurentnost oslanjati na subvencije, zajmove, kapital i javno tržište, ali prije svega i na privatno financiranje.",
      • "pubDate": "2025-05-14 14:30:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://lidermedia.hr/images/slike/2025/05/14/386643.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "lidermedia",
      • "source_name": "Lider Media",
      • "source_priority": 4070801,
      • "source_url": "https://lidermedia.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/lidermedia.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business",
        • "politics"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • -
        "ai_org": [
        • "european ▁union"
        ],
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "f16100bf03cf979208bec6470f6df78d",
      • "title": "Zaboravite dolar, euro ili zlato, ovo je najvažnija valuta geopolitičke moći: Nakon Ukrajine, slijedi Kongo",
      • "link": "https://www.tportal.hr/biznis/clanak/zaboravite-dolar-euro-ili-zlato-ovo-je-najvaznija-valuta-geopoliticke-moci-nakon-ukrajine-slijedi-kongo-20250514",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis"
        ],
      • "creator": null,
      • "description": "Novi sporazum između SAD-a i Ukrajine, kojim se produbljuju gospodarske veze i otvara put američkom pristupu strateškim mineralima iz Ukrajine, mogao bi označiti početak nove ere u kojoj prirodna bogatstva postaju još važnija valuta geopolitičke moći",
      • "content": "Dogovor, koji je nedavno potvrdio ukrajinski parlament, dolazi više od tri godine nakon početka ruske invazije i usmjeren je na obnovu ukrajinskog gospodarstva, ali i osiguranje američkog pristupa ključnim mineralima poput , nužnih za energetsku tranziciju. Ro Dhawan, direktor Međunarodnog vijeća za rudarstvo i metale, ističe da ovo nije prvi – niti će biti posljednji – slučaj u kojem se isprepliću . 'Vidjet ćemo sve više dogovora koji se mogu opisati kao 'minerali za mišiće' - vi nama sirovine, mi vama sigurnost', izjavio je Dhawan za . Sličan model suradnje mogao bi se, prema Dhawanu, uskoro pojaviti i , a koja raspolaže najvećim svjetskim rezervama . Također, prirodna bogatstva mogla bi igrati ključnu ulogu u poboljšanju odnosa SAD-a s i čak s . U kontekstu , tzv. kritični minerali – među kojima su postaju ključni resursi. No Kina trenutno dominira globalnim lancem opskrbe njima, s oko 60 posto svjetske proizvodnje rijetkih zemnih elemenata. To izaziva zabrinutost u Washingtonu, u kojem se ti resursi sve češće tretiraju kao pitanje nacionalne sigurnosti. Heidi Crebo-Rediker iz američkog Vijeća za vanjske odnose smatra da bi – ako se pokažu komercijalno isplativima – mogle predstavljati stabilan izvor strateških sirovina za SAD u budućnosti. Ipak, ne dijele svi taj optimizam. Timothy Puko iz konzultantske kuće Eurasia Group upozorava da je 'skeptičan' prema mogućnosti šireg vala bilateralnih sporazuma nalik američko-ukrajinskom. 'Osim Ukrajine i možda Konga, ne vidim druge zemlje koje bi bile spremne na takav dogovor', ističe, dodajući da sve više njih okreće leđa ideji da predaju kontrolu nad vlastitim resursima, što je fenomen poznat kao ' '. Upravo je Kanada primjer zemlje koja se, unatoč bogatstvu minerala, protivi ideji trgovine resursima za političku lojalnost. Novi kanadski premijer u nedavnom susretu s jasno je poručio . Trump je uzvratio: 'Nikad ne reci nikad.' Heather Exner-Pirot, stručnjakinja za energetiku iz Instituta Macdonald-Laurier u Ottawi, tvrdi da Kanadi nije potreban model 'minerali za mišiće'. Umjesto toga, traže se sigurni i predvidljivi trgovinski odnosi sa SAD-om. 'To je ključni preduvjet za povratak prerade i proizvodnje minerala u Sjevernu Ameriku', ističe. Dogovor između SAD-a i Ukrajine mogao bi se pokazati kao pilot-model u novom globalnom trendu, prema kojem države razmjenjuju No ostaje otvoreno pitanje koliko će se drugih zemalja prikloniti takvoj strategiji i hoće li SAD uspjeti osigurati dovoljno partnera za diversifikaciju opskrbe mineralima.",
      • "pubDate": "2025-05-14 13:42:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.tportal.hr/media/thumbnail/500x300/2444906.jpeg?cropId=0",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "tportal",
      • "source_name": "Tportal",
      • "source_priority": 76899,
      • "source_url": "https://www.tportal.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/tportal.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "congo,paraíba,brazil,south america",
        • "ukraine,europe"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "ede3f4f9132174a6e4585c33af33d1c3",
      • "title": "Upozorenje Hanfe: Di-Fi Global nije ovlaštena za pružanje investicijskih usluga!",
      • "link": "https://www.tportal.hr/biznis/clanak/upozorenje-hanfe-di-fi-global-nije-ovlastena-za-pruzanje-investicijskih-usluga-20250514",
      • -
        "keywords": [
        • "biznis"
        ],
      • "creator": null,
      • "description": "Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) upozorila je u srijedu građane kako internetska platforma Di-Fi Global, koja se oglašava u hrvatskim medijima i portalima, nije ovlaštena za pružanje investicijskih usluga u Hrvatskoj, a građanima snažno preporučuje da ne ulažu putem platformi koje nemaju odobrenje za rad u Hrvatskoj.",
      • "content": "Subjekt koji upravlja tom platformom, kako su naveli iz Hanfe, , zbog čega je ulaganje preko tog subjekta jako rizično. Platforma Di-Fi Global oglašava se kao sustav za ulaganje koji navodno koristi umjetnu inteligenciju za trgovanje kriptovalutama, klasičnim valutama i dionicama, uz obećanja o brzoj i velikoj zaradi. Na temelju dostupnih informacija, nije moguće pouzdano utvrditi radi li se o legitimnom subjektu, no niz elemenata snažno upućuje na moguće obilježje prijevare. Platforma se oglašava putem internetskih oglasa koji su vizualno i stilski osmišljeni tako da nalikuju stvarnim novinskim člancima. Naslovi poput „ stvaraju lažan dojam pouzdanosti i profesionalnosti. U tekstovima se često navode izjave klijenata i rezultati ulaganja, čime se čitatelje dovodi u zabludu i potiče ih se na ostavljanje osobnih podataka, istaknuli su iz Hanfe. Napominju kako Di-Fi Global koristi više internetskih adresa (npr. https://di-figlobal.com, https://di-figlobal.net), čime dodatno otežava transparentnost svojeg poslovanja. Prema informacijama dostupnima na mrežnoj stranici platforme, , broj registracije 15903. Neki međunarodni regulatori već su izdali upozorenja u vezi s ovom platformom, ističući da pruža investicijske usluge bez potrebnih odobrenja. Hanfa građanima snažno preporučuje da ne ulažu putem platformi koje nemaju odobrenje za rad u Hrvatskoj. \"Ako razmišljate o ulaganju, to činite isključivo preko društava koja su upisana u registar ovlaštenih pružatelja investicijskih usluga, . Ondje se nalaze i informacije o društvima iz drugih država članica EU-a koja su notificirana za pružanje usluga u Hrvatskoj\", poručili su iz Hanfe. Pozvali su sve zainteresirane da se prije donošenja financijskih odluka informiraju putem brojnih edukativnih materijala koji su dostupni na mrežnoj stranici Hanfe te na portalu Novac za sutra, s ciljem unaprjeđenja financijske pismenosti i zaštite osobnih financija.",
      • "pubDate": "2025-05-14 13:41:00",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://www.tportal.hr/media/thumbnail/500x300/2521117.jpeg?cropId=0",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "tportal",
      • "source_name": "Tportal",
      • "source_priority": 76899,
      • "source_url": "https://www.tportal.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/tportal.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "c0dfdc10cfc34e43daa6c18d7eae6f97",
      • "title": "Kineske kompanije sustižu konkurenciju u opremi za izradu čipova",
      • "link": "https://rebuild.lidermedia.hr/ukratko/kineske-kompanije-sustizu-konkurenciju-u-opremi-za-izradu-cipova-163202",
      • -
        "keywords": [
        • "ukratko"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "pretplata@lider.media (Lider/Hina)"
        ],
      • "description": "Kineski proizvođač opreme za izradu čipova SiCarrier, koji blisko surađuje s Huaweijem, podigao je prašinu najavom širokog asortimana novih proizvoda, signaliziravši tako da kineske kompanije sustižu svjetsku konkurenciju u sektoru. Kina je tijekom posljednje dvije godine bila najveći svjetski kupac...",
      • "content": "Kineski proizvođač opreme za izradu čipova SiCarrier , koji blisko surađuje s Huaweijem , podigao je prašinu najavom širokog asortimana novih proizvoda, signaliziravši tako da kineske kompanije sustižu svjetsku konkurenciju u sektoru. Kina je tijekom posljednje dvije godine bila najveći svjetski kupac opreme za proizvodnju poluvodičkih pločica. Prema podacima informacijske platforme za industriju poluvodiča TechInsights, Kina je prošle godine kupila takva postrojenja u vrijednosti 41 milijarde dolara, ostvarivši 40-postotni udio u globalnoj trgovini. U 2025. kineska potrošnja na strojeve trebala bi se smanjiti prvi puta od 2021., na 38 milijardi dolara, uz udio u globalnoj trgovini od 20 posto, rekao je analitičar TechInsightsa Boris Metodiev početkom godine. Kina je u 2023. i 2024. bila globalni pokretač rasta globalnog sektora opreme za proizvodnju poluvodiča, a brojne kineske kompanije ubrzale su kupnju strojeva kako ne bi, zbog američkih sankcija, ostale bez zaliha. U 2020. SAD je počeo ograničavati izvoz proizvoda iz sektora proizvodnje čipova, što je Kinu potaknulo na još veća ulaganja u domaću proizvodnju, a predsjednik Xi Jinping pozvao je na smanjenje kineske ovisnosti o stranim dobavljačima postrojenja za proizvodnju čipova. Domaće kompanije reagirale su proširenjem asortimana svojih strojeva, nastojeći sustići svjetsku konkurenciju, a SiCarrier, primjerice, nastoji u svoj asortiman uvrstiti alate i strojeve za sve postupke u proizvodnji poluvodiča. Prošle godine u ukupnoj kineskoj kupnji opreme za proizvodnju poluvodičkih pločica, strojevi proizvedeni u Kini imali su udio od samo 11,3 posto. Iako je udio prilično nizak, udvostručen je u odnosu na 2020. kad je iznosio 5,1 posto. Najveća slabost Kine u sektoru strojeva za proizvodnju čipova je nedostatak najnaprednijih litografskih sustava potrebnih za izradu čipova od sedam nanometara i manjih. Nizozemski ASML najveći je svjetski proizvođač takvih sustava za izradu uzoraka na supstratima. Zbog pritiska iz SAD‐a ASML od 2019. ne može svoje najnaprednije strojeve temeljene na ekstremnoj ultraljubičastoj (EUV) litografiji prodavati Kini. To je kineske kompanije prisililo na uvoz manje sofisticiranih sustava temeljenih na tehnologiji duboke ultraljubičaste (DUV) litografije kako bi mogle proizvoditi čipove od sedam nanometara. Prošle godine SAD je Kini zapriječio pristup ASML‐ovim naprednim strojevima za DUV litografiju uranjanjem. Shanghai Micro Electronics Equipment Group (SMEE), jedina kineska kompanija s komercijalno dostupnim litografskim sustavima, nudi opremu koja može podržati proizvodnju čipova veličine 90 nanometara, što daleko zaostaje za ASML‐ovim strojevima. SiCarrierovi patenti ukazuju na to da kompanija razvija sustave za DUV litografiju, ali startup još uvijek nije predstavio te proizvode. U proizvodnoj liniji za izradu naprednih poluvodiča upotrebljava se više od tri tisuće alata za izradu uzoraka, obradu i pregled. Prema podacima konzultantske kompanije IDC, kineski omjer samodostatnosti za opremu koja može proizvoditi čipove od sedam nanometara ili manje još uvijek je manji od 10 posto. S druge strane, kineski omjer samodostatnosti za opremu koja se upotrebljava u uklanjanju i čišćenju fotootpornih premaza dosegnuo je 50 posto, izjavio je viši analitičar za sektor poluvodiča u kompaniji IDC, Galen Zeng. Kineski proizvođači tih alata su, između ostalih, Naura i ACM Research Shanghai. Naura ima najširi portfelj proizvoda, a obuhvaća strojeve za postupak taloženja, u kojem se tanke folije nanose na silikonske pločice, te strojeve i alate za postupke suhog jetkanja, termalne obrade i čišćenja. Kompanija je 2024. ostvarila prihod od 29,8 milijardi juana (4,1 milijardu dolara), pet puta više nego 2020. Drugi veliki kineski proizvođač opreme za čipove je Advanced Micro-Fabrication Equipment Inc (AMEC). Ta kompanija usmjerena je na proizvodnju alata za suho jetkanje koji uklanjanju višak materijala s površine silikonske pločice, ali brzo širi i proizvodnju opreme za postupak taloženja. Prihodi AMEC‐a učetverostručili su se od 2020., dosegnuvši 9,1 milijardu juana prošle godine.",
      • "pubDate": "2025-05-14 13:31:31",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://lidermedia.hr/images/slike/2025/05/14/420693.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "lidermedia",
      • "source_name": "Lider Media",
      • "source_priority": 4070801,
      • "source_url": "https://lidermedia.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/lidermedia.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": true
      },
    • -
      {},
    • -
      {
      • "article_id": "066983b8249eccb627aaf0931199482c",
      • "title": "Uzmanlardan ipuçları: Ekonomik belirsizlikte mali durumunuzu nasıl koruyabilirsiniz?",
      • "link": "https://tr.euronews.com/business/2025/05/14/uzmanlardan-ipuclari-ekonomik-belirsizlikte-mali-durumunuzu-nasil-koruyabilirsiniz",
      • "keywords": null,
      • "creator": null,
      • "description": "Mali durumunuzu daha iyi kontrol etmenin bazı yolları arasında acil durum fonu oluşturmak ve kesinti yapabileceğiniz alanları bulmak yer alıyor.",
      • "content": "Ekonomistler daha yüksek bir resesyon riskine işaret ederken, tüketici güveninin son beş yılın en düşük seviyesinde olması nedeniyle finansal piyasalar dalgalı bir seyir izliyor. Tüm bunlar pek çok insan için finansal belirsizlik anlamına geliyor. Associated Press (AP)-NORC Center for Public Affairs Research tarafından yakın zamanda yapılan bir ankete göre, ABD'li yetişkinlerin yaklaşık yarısı Başkan Donald Trump'ın ticaret politikalarının fiyatları \"çok\" artıracağını düşünüyor. Amerikalıların yaklaşık yarısı, ABD ekonomisinin önümüzdeki birkaç ay içinde resesyona girme olasılığı konusunda \"son derece\" ya da \"çok\" endişeli. Bir finansal planlama uygulaması olan Origin'in CEO'su Matt Watson, uzmanlar da dahil olmak üzere herkes için bir belirsizlik dönemi olduğunu söylüyor. \"Kimsenin kristal bir küresi yok. Bu işi profesyonel olarak ve hatta uzun yıllardır çok başarılı bir şekilde yapan insanlar da dahil hiç kimse ne olacağını bilmiyor,\" dedi. Ekonomik belirsizliğin sizi nasıl etkileyebileceği konusunda endişeleriniz varsa, işte size bazı uzman tavsiyeleri: Mali durumunuzu gözden geçirin Watson, belirsiz finansal zamanlara hazırlanmanın ilk adımının başlangıç noktanızı bilmek olduğunu vurguladı. Her ay ne kadar harcadığınızı anlayabilmek için bütçenize ya da banka kartı harcamalarınıza bakın. Watson, \"Bir dizi farklı kategoride ne durumda olduğunuzu değerlendirin,\" dedi. Birikimlerinizin ve yatırımlarınızın durumuna bakmak da genel mali sağlığınız hakkında bir fikir verebilir. Nerelerde kesinti yapabileceğinizi bulun Zorunlu olmayan harcamalara ne kadar ara verebilirseniz, acil bir durum için o kadar fazla tasarruf edebilirsiniz. Watson, \"Seçiminiz gerçekten şimdi ya da sonra kesinti yapmak. Şimdi kesinti yapmak daha kolay,\" dedi. Nereden kısacağınızı bulmakta zorlanıyorsanız, bir finansal planlama firması olan Private Vista'nın yönetici ortağı Jim Weil, harcamalarınızı üç gruba ayırmanızı öneriyor: ihtiyaçlar, istekler ve dilekler. Dilekler, büyük bir tatil gibi ertelenebilecek daha büyük harcamaları kapsıyor. Şimdilik, mali durumunuzun iyi olduğunu hissedene kadar dilekler bölümündeki harcamaları azaltın. Ruh sağlığınıza dikkat edin Gümrük tarifeleri ve iş kayıplarıyla ilgili haberler arasında endişenizin arttığını hissedebilirsiniz. Credit Karma'da tüketici savunucusu olan Courtney Alev, bir yandan mali durumunuza dikkat ederken bir yandan da ruh sağlığınızı korumanızın önemli olduğunu belirtiyor. Bazen mali durumunuzu etkileyebilecek çok fazla haber okumak zorlayıcı olabiliyor ve ihtiyacınız olandan daha fazla stres yaratabiliyor. Alev, \"Haberdar olmak iyi bir şey ancak haber döngüsünün sizi tüketmesine izin vermemelisiniz,\" dedi. Mali durumunuz söz konusu olduğunda kendinizi yüksek düzeyde stres veya endişe içinde hissediyorsanız, en iyisi size yardımcı olabilecek finansal terapist gibi bir profesyonelle iletişime geçmek. Düzenli ruh sağlığı hizmetleri arıyorsanız, bazı sağlık sigortaları ruh sağlığı yardımını kapsıyor. Sağlık sigortanız yoksa ülke çapında mobil olarak çalışan terapistlerden de yardım alabilirsiniz. Kontrol edebildiğiniz şeylere odaklanın Alev, tüm ülkenin ekonomisi hakkında çok fazla endişelenmek yerine, bir durgunluk olması durumunda kendinizi daha güvende hissetmek için kişisel yaşamınızın kontrol edebileceğiniz yönlerine odaklanmanızı öneriyor. Alev, \"Sizi güvende hissettirecek daha fazla güvenlik ağına sahip olmak için yapmanız gerekebilecek değişiklikleri belirleyin,\" dedi. Kontrol edebileceğiniz şeyler arasında bütçe yapmak, acil durum fonu oluşturmak ve gereksiz harcamaları kesmek yer alıyor. Acil durum fonu oluşturun İster iş güvenliğiniz isterse yüksek ürün fiyatları konusunda endişeleriniz olsun, acil durum fonu oluşturmak için oturup bütçenizi yeniden değerlendirmeniz en iyisi. Alev, mali durum zaten zor ise acil durum fonunun ulaşılamaz gibi görünebileceğini ancak küçük bir miktar nakit biriktirmenin bile fark yaratabileceğini ifade etti. İdeal olarak, acil durum fonunuz üç ila altı aylık harcamalarınızı karşılayacak kadar olmalı. Weil, önümüzdeki bir veya iki yıl içinde üniversite harcı veya taşınma gibi özel taahhütlerinizi düşünmeye başlamanızı öneriyor. Yakın gelecekte büyük bir finansal taahhüt altına girmeyi planlıyorsanız, Weil daha büyük bir acil durum fonu oluşturmayı planlamanızı öneriyor. Aylık finans kontrolleri yapın Alev, finansal hedeflerinizin yolunda gitmesi için bütçenizi düzenli olarak ayarlamanızı öneriyor. Aylık bütçe kontrolleri, ne zaman fazla harcama yaptığınızı veya ihtiyaçlarınızın değişip değişmediğini belirlemenize yardımcı olabilir. Alev, \"Bir bütçe ancak gerçekten karar vermenize yardımcı olduğu kadar iyidir, bu nedenle aylar geçtikçe bütçenizi güncellemekten ve (yeni duruma) uyarlamaktan korkmayın,\" dedi. Önce hangi borç türünü ele alacağınızı seçin Birçok kişi, ister kredi kartı borcu ister öğrenci kredisi borcu olsun, tasarruf etme kabiliyetlerini sınırlayan borçlarla mücadele ediyor. Ancak borcunuzla mücadele ederken aynı zamanda acil durum fonu oluşturmak istiyorsanız, biraz önceliklendirme yapmanız gerekecektir. \"Ben olsam farklı borç türlerini farklı şekilde değerlendirirdim,\" diyen Weil, borçları kısa, orta ve uzun vadeli olmak üzere üç gruba ayırabileceğinizi belirtiyor. Weil, kredi kartınız gibi yüksek faizli borçları ödemeye öncelik vermenizi öneriyor. Ekstra ödemeler yaparak ya da asgari ödemenin üzerinde ödeme yaparak borcunuzu daha hızlı kapatabilirsiniz. Öğrenci kredisi borcu ve ipotek gibi uzun vadeli borçlar, siz acil durum fonu oluşturmaya odaklanırken daha mütevazı ödemelerle halledilebilir. Kredi kartı borcunuz varsa ve ödeme konusunda çok fazla ilerleme kaydedemiyorsanız Alev, kullandığınız kredi miktarını ortadan kaldırmaya veya azaltmaya çalışmanızı öneriyor. Yatırımlarınız konusunda paniğe kapılmayın Borsa bazı kötü günler geçirmiş olsa da, piyasaya karşı tepkisel olmamak en iyisi. Alev, özellikle emeklilik araçlarında yatırımlarınız varsa acele kararlar vermemenin en iyisi olduğunu söylüyor. \"Gerçekten panik yapmamaya çalışmalısınız. Sinir bozucu olabilir ama büyük olasılıkla bunu telafi etmek için zamanınız olmalı,\" diye ekledi. Emekliliğe daha yakınsanız, Alev daha muhafazakâr yatırımlara yönelmenizi öneriyor.",
      • "pubDate": "2025-05-14 13:21:18",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://static.euronews.com/articles/stories/09/28/66/89/1200x675_cmsv2_51c4a758-f567-5ee1-be5a-fe64bd6fd646-9286689.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "euronews_tr",
      • "source_name": "Euronews Tr",
      • "source_priority": 2154,
      • "source_url": "https://tr.euronews.com",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/euronews_tr.png",
      • "language": "turkish",
      • -
        "country": [
        • "montenegro",
        • "bosnia and herzegovina",
        • "cyprus",
        • "united kingdom",
        • "albania",
        • "malta",
        • "ireland",
        • "macedonia",
        • "spain",
        • "moldova",
        • "france",
        • "germany",
        • "san marino",
        • "switzerland",
        • "poland",
        • "netherland",
        • "hungary",
        • "italy",
        • "belgium",
        • "austria",
        • "greece",
        • "russia",
        • "sweden",
        • "norway",
        • "portugal",
        • "romania",
        • "serbia",
        • "bulgaria",
        • "czech republic",
        • "latvia",
        • "lithuania",
        • "slovakia",
        • "slovenia",
        • "ukraine",
        • "andorra",
        • "kosovo",
        • "liechtenstein",
        • "finland",
        • "monaco",
        • "vatican",
        • "belarus",
        • "denmark",
        • "estonia",
        • "luxembourg",
        • "croatia",
        • "iceland"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "c4aebcf38e39d863c177d9065388c9f8",
      • "title": "Di-Fi Global nije ovlaštena za pružanje investicijskih usluga",
      • "link": "https://rebuild.lidermedia.hr/ukratko/di-fi-global-nije-ovlastena-za-pruzanje-investicijskih-usluga-163201",
      • -
        "keywords": [
        • "ukratko"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "pretplata@lider.media (Lider)"
        ],
      • "description": "Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) upozorila je u srijedu građane kako internetska platforma Di-Fi Global, koja se oglašava u hrvatskim medijima i portalima, nije ovlaštena za pružanje investicijskih usluga u Hrvatskoj, a građanima snažno preporučuje da ne ulažu putem platformi...",
      • "content": "Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) upozorila je u srijedu građane kako internetska platforma Di-Fi Global, koja se oglašava u hrvatskim medijima i portalima, nije ovlaštena za pružanje investicijskih usluga u Hrvatskoj, a građanima snažno preporučuje da ne ulažu putem platformi koje nemaju odobrenje za rad u Hrvatskoj. Subjekt koji upravlja tom platformom, kako su naveli iz Hanfe, nema dozvolu za pružanje investicijskih usluga u Republici Hrvatskoj, zbog čega je ulaganje preko tog subjekta jako rizično. Platforma Di-Fi Global oglašava se kao sustav za ulaganje koji navodno koristi umjetnu inteligenciju za trgovanje kriptovalutama, klasičnim valutama i dionicama, uz obećanja o brzoj i velikoj zaradi. Na temelju dostupnih informacija, nije moguće pouzdano utvrditi radi li se o legitimnom subjektu, no niz elemenata snažno upućuje na moguće obilježje prijevare. Platforma se oglašava putem internetskih oglasa koji su vizualno i stilski osmišljeni tako da nalikuju stvarnim novinskim člancima. Naslovi poput „\"zauvijek riješite financije – umjetna inteligencija trguje umjesto vas“ stvaraju lažan dojam pouzdanosti i profesionalnosti. U tekstovima se često navode izjave klijenata i rezultati ulaganja, čime se čitatelje dovodi u zabludu i potiče ih se na ostavljanje osobnih podataka, istaknuli su iz Hanfe. Napominju kako Di-Fi Global koristi više internetskih adresa (npr. https://di-figlobal.com, https://di-figlobal.net), čime dodatno otežava transparentnost svojeg poslovanja. Prema informacijama dostupnima na mrežnoj stranici platforme, navodno je registrirana u Uniji Komora pod imenom Connect Global, broj registracije 15903. Neki međunarodni regulatori već su izdali upozorenja u vezi s ovom platformom, ističući da pruža investicijske usluge bez potrebnih odobrenja. Hanfa građanima snažno preporučuje da ne ulažu putem platformi koje nemaju odobrenje za rad u Hrvatskoj. - Ako razmišljate o ulaganju, to činite isključivo preko društava koja su upisana u registar ovlaštenih pružatelja investicijskih usluga, dostupan na službenim mrežnim stranicama Hanfe. Ondje se nalaze i informacije o društvima iz drugih država članica EU-a koja su notificirana za pružanje usluga u Hrvatskoj - poručili su iz Hanfe. Pozvali su sve zainteresirane da se prije donošenja financijskih odluka informiraju putem brojnih edukativnih materijala koji su dostupni na mrežnoj stranici Hanfe te na portalu Novac za sutra, s ciljem unaprjeđenja financijske pismenosti i zaštite osobnih financija.",
      • "pubDate": "2025-05-14 13:19:35",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://lidermedia.hr/images/slike/2025/05/14/448342.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "lidermedia",
      • "source_name": "Lider Media",
      • "source_priority": 4070801,
      • "source_url": "https://lidermedia.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/lidermedia.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "582d4289e44ceaff87723eeaec6ce1f5",
      • "title": "McDonaldsu, Burger Kingu i KFC-u stiže jaka konkurencija, veliki američki lanac brze hrane dolazi u Hrvatsku!",
      • "link": "https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/taco-bell-stize-u-hrvatsku-15584077",
      • -
        "keywords": [
        • "aktualno"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "lukafisic1985@gmail.com (Luka Fišić)"
        ],
      • "description": "Taco Bell, jedan od najpoznatijih američkih lanaca brze hrane inspiriran meksičkom kuhinjom, uskoro otvara svoja vrata i u Hrvatskoj. Brend prepoznatljiv po tacosima, buritosima, nachosima i drugim tex-mex specijalitetima, dio je korporacije Yum! Brands, koja u svom portfelju ima i KFC te Pizza Hut....",
      • "content": "Taco Bell, jedan od najpoznatijih američkih lanaca brze hrane inspiriran meksičkom kuhinjom, uskoro otvara svoja vrata i u Hrvatskoj. Brend prepoznatljiv po tacosima, buritosima, nachosima i drugim tex-mex specijalitetima, dio je korporacije Yum! Brands, koja u svom portfelju ima i KFC te Pizza Hut. Taco Bell trenutno posluje u više od 30 zemalja svijeta s više od 8.500 restorana. Dolazak Taco Bella u Hrvatsku dio je šireg regionalnog širenja koje uključuje Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Naime, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je zajam u iznosu od 9,9 milijuna eura tvrtkama Aptha Global i Tastra iz BiH za otvaranje restorana Taco Bell u Hrvatskoj i Sloveniji te KFC-a u Bosni i Hercegovini. Od ukupnog iznosa, EBRD osigurava 8,1 milijun eura, dok će preostalih 1,8 milijuna doći iz Globalnog fonda za okoliš (GEF), kroz Inicijativu za kružno gospodarstvo u regiji (CERI). Riječ je o prvom CERI projektu na zapadnom Balkanu. Kako je objašnjeno na službenim stranicama EBRD-a, cilj je poduprijeti širenje dviju lokalnih kompanija (Aptha Global i Tastra) na tržištu zapadnog Balkana, Hrvatske i Slovenije, koje je još uvijek slabo pokriveno globalnim franšizama brze hrane. Ulaganje također, kako tvrde, predstavlja pionirski pokušaj integriranja načela kružnog gospodarstva u franšizni model, s punim financiranjem usmjerenim na potporu zelenoj tranziciji. Projekt bi trebao generirati znatan broj novih radnih mjesta te potaknuti ekonomsku inkluziju, s naglaskom na zapošljavanje žena i osoba s invaliditetom. U globalnom kontekstu, korporacija Yum! Brands u 2024. godini ostvarila je prihode od 7,55 milijardi američkih dolara, što je rast u odnosu na prethodnu godinu, iako je neto dobit pala za 7 posto te iznosila 1,486 milijardi dolara. Operativna dobit iznosila je 2,318 milijardi dolara, dok je zarada po dionici iznosila 5,22 dolara. Svaki od brendova unutar Yum!-a ostvario je rast. KFC je zabilježio rast sistemske prodaje od 12 posto, uz otvaranje više od 2.700 novih restorana i operativnu maržu od 46,1 posto. Taco Bell je otvorio 417 novih restorana i ostvario 9 posto rasta, dok je Pizza Hut ostvario rast od 5 posto, uz preko 800 novih lokacija. Poseban naglasak stavljen je na digitalnu transformaciju – digitalna prodaja porasla je za 22 posto, a tvrtka je lansirala vlastiti AI sustav „Byte by Yum!“ koji optimizira operacije, dostavu i narudžbe. Usporedbe radi, McDonald’s, koji i u Hrvatskoj i globalno drži lidersku poziciju, ostvario je bruto dobit od 14,71 milijardu dolara u 2024. Njegov model visoko učinkovitog franšiziranja, u kombinaciji s prepoznatljivošću brenda, omogućuje stabilne rezultate i u vremenima ekonomske nesigurnosti. Na hrvatskom tržištu McDonald‘s se prvi puta pojavio daleke 1996. u Zagrebu, a posluje kroz tvrtku Globalna hrana d.o.o., koja je u 2024. ostvarila ukupne prihode od 232,85 milijuna eura – rast od gotovo 24 posto u odnosu na godinu ranije – te neto dobit od 25,4 milijuna eura, što predstavlja porast od gotovo 28 posto. Kada je riječ o restoranima brze hrane, slijedi ih domaći lanac Filia usluge, preko koje posluje Batak Grill, a koji je u 2024. ostvario prihode od 37,3 milijuna eura, što je povećanje od 53,63 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ostvarili su i neto dobit od 1,95 milijuna eura, što je povećanje od 28,44 posto u odnosu na prethodnu godinu. Zatim je tu Yellow Submarine s prihodima od 19,18 milijuna eura, što je, pak povećanje od 25,37 posto u odnosu na prethodnu godinu. U 2024. poslovni subjekt ostvario je neto dobit od 681.454 eura, što 2,92 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Na četvrtom mjestu je tvrtka Ammi, vlasnik brendova Good Food, Purple Monkey, 4burgers i Soho, s 10,7 milijuna, čiji su ukupni prihodi u 2024. iznosili 15,14 milijuna eura, što je gotovo 4 i pol milijuna više nego 2023. Ali Kebaba, koji posluje putem tvrtke Valbo snaga d.o.o., u 2024. godini ostvario je ukupne prihode od 9,63 milijuna eura, što je rast od 22,16 posto u odnosu na 2023.. Neto dobit iznosila je respektabilnih 1,58 milijuna eura, što je povećanje od 41,88 posto u odnosu na godinu ranije. Prosječan godišnji rast koji ostvaruju doista je impresivan ,a jedan od razloga zašto se baš ovaj jednostavni tip posluživanja mnogima pokazao najisplativijim svakako leži i u činjenici da je na fast foodu, uvjetno rečeno, moguće ostvariti jednu od boljih ugostiteljskih marži. Iako je McDonald’s još uvijek nedostižan po prihodima, Yum! Brands vidi priliku za širenje u Hrvatskoj i regiji. Uz podršku EBRD-a i stratešku usmjerenost na održivost, zapošljavanje i digitalizaciju, širenje Taco Bella predstavlja važan iskorak za američku korporaciju. Aldina Hadžić, direktorica tvrtke Aptha Global, istaknula je kako im je velika čast što je EBRD prepoznao Apthu kao strateškog partnera i omogućio realizaciju njihovog regionalnog plana razvoja. Zahvaljujući toj podršci, planiraju do kraja 2027. otvoriti oko 30 novih restorana u zemljama zapadnog Balkana, Hrvatskoj i Sloveniji. Dodala je i kako grupa, u kojoj posluje i međunarodno prepoznat brend namještaja GoEs, ovaj projekt vidi kao početak šire suradnje na inicijativama koje kombiniraju inovacije i održivost. S obzirom na rastući apetit domaćih potrošača za međunarodnim konceptima brze hrane, tržište je,čini se, spremno za dolazak novog globalnog igrača.",
      • "pubDate": "2025-05-14 13:09:05",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://static.jutarnji.hr/images/slike/2025/05/14/f_36797479_1280.jpg?1747228180=",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "jutarnji",
      • "source_name": "Jutarnji",
      • "source_priority": 44733,
      • "source_url": "https://www.jutarnji.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/jutarnji.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business",
        • "entertainment"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "soccer"
        ],
      • -
        "ai_region": [
        • "croatia,europe"
        ],
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "014b9062dbbc416b591d56b2ae1846c3",
      • "title": "Platforma ‘Di-Fi Global‘ za ulagače u kriptovalute i dionice rizična i bez dozvole HANFE",
      • "link": "https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/platforma-di-fi-global-za-ulagace-u-kriptovalute-i-dionice-rizicna-i-bez-dozvole-hanfe-15584076",
      • -
        "keywords": [
        • "aktualno"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "vedran.marjanovic@hanzamedia.hr (Vedran Marjanović)"
        ],
      • "description": "Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) upozorila je ulagače u kriptovalute i dionice da im je na internetu ponuđena platforma za trgovanje ‘Di-Fi Global‘ koja, ističe se u priopćenju regulatora, nema pripadajuću dozvolu za pružanje investicijskih usluga pa je korištenje spomenute pl...",
      • "content": "Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) upozorila je ulagače u kriptovalute i dionice da im je na internetu ponuđena platforma za trgovanje ‘Di-Fi Global‘ koja, ističe se u priopćenju regulatora, nema pripadajuću dozvolu za pružanje investicijskih usluga pa je korištenje spomenute platforme jako rizično. - Platforma Di-Fi Global oglašava se kao sustav za ulaganje koji navodno koristi umjetnu inteligenciju za trgovanje kriptovalutama, klasičnim valutama i dionicama, uz obećanja o brzoj i velikoj zaradi. Na temelju dostupnih informacija, nije moguće pouzdano utvrditi radi li se o legitimnom subjektu, no niz elemenata snažno upućuje na moguće obilježje prijevare - poručuje regulator na čijem je čelu Ante Žigman. Dodaje kako se ‘Di-Fi Global‘ oglašava putem internetskih oglasa koji su, upozorava Hanfa, vizualno i stilski osmišljeni tako da nalikuju stvarnim novinskim člancima. - Naslovi poput „Zauvijek riješite financije – umjetna inteligencija trguje umjesto vas“ stvaraju lažan dojam pouzdanosti i profesionalnosti. U tekstovima se često navode izjave klijenata i rezultati ulaganja, čime se čitatelje dovodi u zabludu i potiče ih se na ostavljanje osobnih podataka - napominje Hanfa, prema čijim su saznanjima neki međunarodni regulatori već izdali upozorenja u vezi s spomenutom platformom ističući da pruža investicijske usluge bez potrebnih odobrenja. I ovom prilikom regulator ‘građanima snažno preporučuje da ne ulažu putem platformi koje nemaju odobrenje za rad u Hrvatskoj‘. - Ako razmišljate o ulaganju, to činite isključivo preko društava koja su upisana u registar ovlaštenih pružatelja investicijskih usluga, dostupan na službenim mrežnim stranicama Hanfe - zaključuje se u priopćenju spomenute agencije.",
      • "pubDate": "2025-05-14 13:07:03",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://static.jutarnji.hr/images/slike/2025/05/14/f_35744850_1280.jpg?1747228180=",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "jutarnji",
      • "source_name": "Jutarnji",
      • "source_priority": 44733,
      • "source_url": "https://www.jutarnji.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/jutarnji.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business",
        • "entertainment"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions",
        • "politics"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "cfdfba293dc9d94c8259d4320d2d8443",
      • "title": "EU elektroenergetska mreža puca pod pritiskom zelene tranzicije",
      • "link": "https://rebuild.lidermedia.hr/zeleno-i-digitalno/eu-elektroenergetska-mreza-puca-pod-pritiskom-zelene-tranzicije-163200",
      • -
        "keywords": [
        • "zeleno i digitalno"
        ],
      • -
        "creator": [
        • "pretplata@lider.media (Jozo Knez)"
        ],
      • "description": "Zastarjela elektroenergetska mreža Europe i manjak kapaciteta za pohranu energije predstavljaju ozbiljan rizik za kontinuiranu opskrbu električnom energijom, upozoravaju stručnjaci te dodaju da će za prilagodbu rastućem udjelu obnovljivih izvora te sve većoj potražnji, Europskoj uniji trebat će ulag...",
      • "content": "Zastarjela elektroenergetska mreža Europe i manjak kapaciteta za pohranu energije predstavljaju ozbiljan rizik za kontinuiranu opskrbu električnom energijom, upozoravaju stručnjaci te dodaju da će za prilagodbu rastućem udjelu obnovljivih izvora te sve većoj potražnji, Europskoj uniji trebat će ulaganja u iznosu od više bilijuna eura. Podsjetimo, prije koji tjedan Španjolska i Portugal doživjeli su najgori prekid napajanja u posljednjih nekoliko desetljeća. Iako se uzrok još istražuje, stručnjaci i industrijski akteri već sada ističu da je infrastruktura u ozbiljnoj krizi i zahtijeva hitnu modernizaciju. - Nestanak struje bio je poziv na buđenje. Pokazao je koliko je hitno i neizbježno modernizirati europsku elektroenergetsku mrežu - poručila je Kristina Ruby , glavna tajnica udruženja Eurelectric koje okuplja europski elektroenergetski sektor. Velik dio europske mreže izgrađen je u prošlom stoljeću a polovica prijenosnih linija starija je od 40 godina. Istovremeno, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, kao i potražnja koju generiraju podatkovni centri i električna vozila, neprestano rastu. Dok su globalna ulaganja u obnovljive izvore energije gotovo udvostručena od 2010. godine, ulaganja u prijenosnu mrežu stagniraju na oko 300 milijardi dolara godišnje. Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da bi taj iznos do 2030. trebao biti više nego udvostručen, i to na više od 600 milijardi dolara godišnje. Europska komisija pak procjenjuje kako će do 2050. trebati uložiti između 2 i 2,3 bilijuna dolara u prijenosnu infrastrukturu. Problemi s međusobnom povezanošću država članica dodatno pogoršavaju situaciju. Španjolska, primjerice, ima svega 5 posto mrežnih veza izvan Pirenejskog poluotoka. Potrebna je jača povezanost s Francuskom i Marokom, smatra José Luis Domínguez-García iz katalonskog IREC-a. Europska komisija postavila je cilj povećanja razine međupovezanosti na 15 posto do 2030. godine što znači da svaka članica mora moći uvesti barem 15 posto svoje proizvodne snage iz susjednih zemalja. Kao dio toga, Španjolska gradi novu vezu s Francuskom preko Biskajskog zaljeva, kojom će se udvostručiti kapacitet prekogranične razmjene električne energije. Udio obnovljivih izvora u elektroenergetskom miksu EU-a porastao je s 34 posto u 2019. na 47 posto prošle godine, dok je udio fosilnih goriva pao s 39 posto na 29 posto , prema podacima think tanka Ember. U Španjolskoj su obnovljivi izvori prošle godine činili rekordnih 56 posto proizvodnje, a zemlja planira do 2035. ugasiti sve nuklearne elektrane. Koliko je to pametan potez tek će se vidjeti, ali teško da će energetski miks u budućnosti moći biti bez nuklearne energije s obzirom na sve veću potražnju što podatkovnih centara, što AI-ja. To je već prepoznala Danska koja upravo razmatra ukidanje 40-godišnje zabrane nuklearne energije, pa se u Kopenhagen otvaraju raspravu o malim modularnim reaktorima kao dopuni obnovljivim izvorima u želji da izbjegnu upravo ono što se dogodilo u Španjolskoj i Portugalu.Iako je poznata po predvodništvu u korištenju energije vjetra, zemlja preispituje ulogu nuklearne energije u stabilizaciji elektroenergetske mreže. Ukidanje zabrane iz 1985. godine svrstalo bi Dansku među sve veći broj država koje u nuklearnoj energiji vide ključni alat za uravnoteženje nestalnih obnovljivih izvora poput vjetra i sunca. U susjednoj Švedskoj desna vlada pokušava revitalizirati nuklearni sektor, koji još uvijek uključuje tri aktivna reaktora, nakon desetljeća burnih rasprava koje su započele nakon nesreće u američkom Three Mile Islandu 1979.. godine. Danska danas ima jedan od najvećih udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije u Europi, zahvaljujući velikim pučinskim vjetroelektranama. No, uz vjetar koristi i fosilna goriva poput ugljena i plina, kao i interkonekcije sa Švedskom i Norveškom koje imaju nuklearne i hidroenergetske izvore kako bi osigurala stabilnu opskrbu električnom energijom. Za razliku od solarnih i vjetroelektrana koje se mogu brzo graditi, modernizacija mreže traje desetljeće pa i više. Zbog kompleksnosti, troškova i tehničkih izazova, nadogradnja mreža debelo kasni za zelenom tranzicijom. Porast obnovljivih izvora otvara i pitanje stabilnosti frekvencije mreže. Solarna i vjetroenergija proizvode istosmjernu struju, dok elektrane na plin i nuklearne elektrane proizvode izmjeničnu. Da bi se istosmjerna energija mogla koristiti u kućanstvima i poslovnim prostorima, mora se konvertirati na standardnu frekvenciju od 50 herca. Ako dođe do naglog pada proizvodnje, potrebno je brzo osigurati rezervni kapacitet izmjenične struje kako bi se spriječila destabilizacija sustava. U suprotnom, automatski zaštitni mehanizmi gase pojedine izvore kako bi zaštitili transformatore i vodove što, ako se dogodi na više mjesta odjednom, može izazvati kolaps sustava. Portugal, primjerice, raspolaže s tek dvije postrojenja, plinskom i hidroelektranom koje mogu brzo reagirati u slučaju potrebe. Premijer Luis Montenegro najavio je kako zemlja planira proširiti svoje kapacitete nakon ovog nemilog događaja. Baterijski sustavi za pohranu energije postaju ključni u stabilizaciji sustava, kažu stručnjaci. Velika Britanija je nakon nestanka struje 2019., koji je pogodio milijun korisnika, uložila značajna sredstva u proširenje kapaciteta za pohranu. Krajem prošle godine imala je instaliranih oko 5 gigavata baterijskog kapaciteta. Europa trenutno raspolaže s 10,8 GW baterijske pohrane, a planira doseći 50 GW do 2030. Ipak, to je i dalje daleko ispod potrebnih 200 GW, navodi Europsko udruženje za pohranu energije (EASE).",
      • "pubDate": "2025-05-14 13:06:39",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://lidermedia.hr/images/slike/2025/05/14/453060.jpg",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "lidermedia",
      • "source_name": "Lider Media",
      • "source_priority": 4070801,
      • "source_url": "https://lidermedia.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/lidermedia.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "entertainment"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      },
    • -
      {
      • "article_id": "439c16b78fdc22792786a7b5c7f9c7ac",
      • "title": "Hanfa upozorila na novu prijevaru: Ne padajte na obećanja o brzoj i velikoj zaradi",
      • "link": "https://direktno.hr/razvoj/hanfa-upozorila-novu-prijevaru-ne-padajte-obecanja-o-brzoj-i-velikoj-zaradi-371440/",
      • "keywords": null,
      • "creator": null,
      • "description": "Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) poslala je priopćenje u koje su upozorili na oglase koji se pojavljuju u hrvatskim medijima i na internetskim portalima.",
      • "content": "Sporne reklame reklamiraju platformu za internetsko trgovanje Di-Fi Global, no problem je što subjekt koji upravlja tom platformom nema dozvolu za pružanje investicijskih usluga u Republici Hrvatskoj, zbog čega je ulaganje preko tog subjekta jako rizično, upozorili su iz Hanfe. \"Platforma Di-Fi Global oglašava se kao sustav za ulaganje koji navodno koristi umjetnu inteligenciju za trgovanje kriptovalutama, klasičnim valutama i dionicama, uz obećanja o brzoj i velikoj zaradi\", objasnili su iz Hanfe. \"Na temelju dostupnih informacija, nije moguće pouzdano utvrditi radi li se o legitimnom subjektu, no niz elemenata snažno upućuje na moguće obilježje prijevare.\" \"Platforma se oglašava putem internetskih oglasa koji su vizualno i stilski osmišljeni tako da nalikuju stvarnim novinskim člancima. Naslovi poput 'Zauvijek riješite financije – umjetna inteligencija trguje umjesto vas' stvaraju lažan dojam pouzdanosti i profesionalnosti. U tekstovima se često navode izjave klijenata i rezultati ulaganja, čime se čitatelje dovodi u zabludu i potiče ih se na ostavljanje osobnih podataka\", nastavili su. FOTO: Pexels (Ilustracija) Provjerite u registru Iz Hanfe dalje navode da, nakon što osoba unese svoje podatke, ubrzo dobije poziv tzv. menadžer računa, koji ju nagovara na uplatu sredstava putem platforme. Zanimljivo je i da Di-Fi Global koristi više internetskih adresa te da su neki međunarodni regulatori već su izdali upozorenja u vezi s ovom platformom. Širi se nova prijevara na WhatsAppu: U roku od nekoliko sekundi gubite pristup svom računu \"Ako razmišljate o ulaganju, to činite isključivo preko društava koja su upisana u registar ovlaštenih pružatelja investicijskih usluga, dostupan na službenim mrežnim stranicama Hanfe. Ondje se nalaze i informacije o društvima iz drugih država članica EU-a koje su notificirane za pružanje usluga u Hrvatskoj\", poručili su iz Hanfe.",
      • "pubDate": "2025-05-14 12:57:04",
      • "pubDateTZ": "UTC",
      • "image_url": "https://direktno.hr/upload/publish/371440/thumb/pexels-jakubzerdzicki-28763701_6824930eab409_970x970r.webp",
      • "video_url": null,
      • "source_id": "direktno",
      • "source_name": "Direktno",
      • "source_priority": 22599,
      • "source_url": "https://direktno.hr",
      • "source_icon": "https://i.bytvi.com/domain_icons/direktno.png",
      • "language": "croatian",
      • -
        "country": [
        • "croatia"
        ],
      • -
        "category": [
        • "business"
        ],
      • "sentiment": "neutral",
      • -
        "sentiment_stats": {},
      • -
        "ai_tag": [
        • "awards and recognitions"
        ],
      • "ai_region": null,
      • "ai_org": null,
      • "duplicate": false
      }
    ],
  • "nextPage": "1747227424263144936"
}

Sub-Categories

top sports technology business science entertainment health world politics environment food